Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-2615/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, po sucu toga suda Jasenki Grgić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja ZP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koga zastupa punomoćnica Silvana Smodlaka Vraneković, odvjetnica u Zagrebu, i protustranke UP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Dinko Kulaš, odvjetnik u Dugom Selu, radi uređenja međe, odlučujući o žalbama predlagatelja i protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu poslovni broj R1-255/2019-37 od 14. ožujka 2023., dana 19. rujna 2025.
r i j e š i o j e
Odbijaju se kao neosnovane žalbe predlagatelja i protustranke i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu poslovni broj R1-255/2019-37 od 14. ožujka 2023.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je utvrdio položaj i oblik spornog dijela između nekretnina stranaka pobliže opisanih u izreci, prema očevidnoj skici, te je uredio među između nekretnina i uputio nezadovoljnu stranku na mogućnost da u roku od 6 mjeseci od pravomoćnosti toga rješenja u parnici dokazuje vlasništvo i u skladu s njime uređenje međe i naložio protustranci da plati trošak postupka predlagatelju u iznosu od 314,92 eura.
2. Protiv ovoga rješenja predlagatelj je izjavio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), predloživši njegovo ukidanje i vraćanje predmeta na ponovan postupak, podredno preinačenje rješenja.
3. Žalbu protiv rješenja je izjavila i protustranka, također zbog svih zakonskih razloga, s prijedlogom za preinačenje.
4. Žalbe nisu osnovane.
5. Neosnovan je žalbeni razlog bitne povrede odredbe postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP koji ističe protustranka tvrdeći da su izostali razlozi o njenom prigovoru da ovdje nije riječ o postupku uređenja međe već o "sporenju odavno pravomoćno dovršenog postupka komasacije" dok "međa nikada nije bila sporna". Naime, iz navoda samih stranaka i stvarnog stanja na nekretninama utvrđenog očevidom nesporno proizlazi da međašni znakovi ne postoje dok je međa među strankama sporna, samim tim su ostvarene zakonske pretpostavke za vođenje ovoga postupka. Stoga žaliteljica neosnovano ukazuje da je riječ o bitnoj okolnosti koja nije obrazložena i koja bi bila od utjecaja na pravilnost pobijanog rješenja.
6. Predlagatelj neosnovano ističe žalbeni razlog bitne povrede odredbe postupka iz čl. 8. u vezi čl. 354.st.1. ZPP jer je prvostupanjski sud argumentirano ocijenio provedene dokaze i naveo određene i jasne razloge zbog kojih je zaključio da obzirom na međusobne proturječnosti ne samo iskaza stranaka veći njihovih iskaza sa iskazima svjedoka koje su oni predložili, nije moguće utvrditi posljednje stanje mirnog posjeda u spornom dijelu. Nasuprot tome, predlagatelj u žalbi ističe svoje proizvoljne ocjene dokaza i zaključke o posljednjem stanju posjeda.
7. Na druge procesne povrede žalitelji ne ukazuju a nisu počinjene niti one na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
8. Odlučne činjenice su pravilno utvrđene te su dijelom nesporne, navodima žalbe predlagatelj osporava pravilnost primjene materijalnoga prava u zaključku da se međa utvrdi prema pravičnoj ocjeni a protustranka osporava zaključak da je međa uopće sporna, ona odgovara podacima katastra, tvrdi da je prijedlog predlagatelja usmjeren na pitanje vlasništva.
9. Nesporno je da su stranke vlasnici susjednih nekretnina, u naravi šuma, predlagatelj je vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] a protustranka je vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Predlagatelj navodi da ovdje protustranka vodi protiv njega parnični postupak radi naknade štete zbog sječe drvne mase, naime tvrdi da je on posjekao drva na njenoj nekretnini, međe koje je ona pokazala odstupaju od stanja na terenu pa predlaže utvrđenje i uređenje sporne međe.
10. Protustranka tvrdi da međe nisu sporne niti mogu biti sporne, predlagatelj na ovaj način pokušava osporiti davno provedenu komasaciju i otuđiti njen dio nekretnine, osporava njegov mirni posjed dijela nekretnine na kojem je posjekao stabla, koji pripada njenoj čestici, njeni prednici i ona nekretninu koriste u granicama ucrtanima u katastar.
11. Odredbom čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 - dalje: ZV) je propisano:
(1) Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.
(2) Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju.
(3) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni.
(4) Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima.
(5) Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.
(6) I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.
12. Budući da je međa u ovom slučaju očito sporna a uz to je u ovom slučaju utvrđeno da se međa i ne raspoznaje, nema vidljivih međašnih znakova, ostvarne su zakonske pretpostavke iz st. 1. citirane odredbe za njeno uređenje u ovom izvanparničnom postupku.
13. Među nije bilo moguće utvrditi prema katastarskom operatu zbog protivljenja predlagatelja niti je postignut sporazuma stranaka o međi.
14. Stoga je prvostupanjski sud proveo dokaze na okolnost posljednjeg mirnog posjeda spornog dijela nekretnine no kako ga zbog proturječnih tvrdnji i iskaza svjedoka i stranaka nije uspio utvrditi, to je pravilnom primjenom odredbe čl. 103. st. 3. ZV među uredio prema pravičnoj ocjeni, podjelom spornog dijela na ravne dijelove (t. 22. Obrazloženja). Pravilnost činjenica i kriterija koje je sud uzeo u obzir kod ovoga načina podjele stranke ne osporavaju.
15. U odluci o troškovima postupka prvostupanjski sud je očito pravilno primijenio pravno pravilo par. 283. Zakona o sudskom vanparničnom postupku prema kojem troškove postupka uređenja međe snose stranke po mjeri graničnih linija time da svaka stranka snosi svoje troškove zastupanja. Budući da je troškove vještačenja tijekom postupka platio predlagatelj, pravilna je odluka kojoj je protustranci naloženo da mu naknadi dio troška razmjerno utvrđenoj graničnoj liniji. Žaliteljica ovaj iznos ne osporava konkretnim razlogom već odluku paušalno i neutemeljeno osporava kao nepravičnu obzirom da vještačenje, kako tvrdi, nije bilo potrebno za uređenje međe koja je bila poznata.
16. Kako nisu osnovani žalbeni razlozi a ne postoje niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 380. t. 2. ZPP riješeno je kao u izreci ovoga rješenja.
U Zagrebu, 19. rujna 2025.
Sudac:
Jasenka Grgić
