REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1121/2024-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Marku Ivrlaču, u pravnoj stvari tužitelja ŽD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Blaženki Musulin, odvjetnici u odvjetničkom društvu Musulin i suradnici, Zagreb, protiv tuženika HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., Zagreb, Mihanovićeva 12, OIB: 39901919995, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 29. kolovoza 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, 19. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužba djelomično povučena u dijelu u kojem tužitelj zahtjeva isplatu iznosa od 135,00 Eura sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., Zagreb, Mihanovićeva 12, OIB: 39901919995 isplatiti tužitelju ŽD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete ukupan iznos od 2.056,65 EUR sa zateznim kamatama koje teku na iznos:

- od 1.800,00 EUR od dana 4. srpnja 2023.

- od 35,00 EUR od dana 19. rujna 2025.

- od 46,45 EUR od dana 19. rujna 2025.

- od 175,20 EUR od dana 15. lipnja 2023.

po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena do 29. prosinca 2023., a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi

„Nalaže se tuženiku HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., Zagreb, Mihanovićeva 12, OIB: 39901919995 isplatiti tužitelju ŽD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete ukupan iznos od 230,00 EUR sa zateznim kamatama koje teku od dana 4. srpnja 2023. pa do isplate i za isplatom zakonskih zateznih kamata na iznos:

- od 35,00 EUR od dana 4. srpnja 2023. do 18. rujna 2025.

- od 46,45 EUR od dana 28. travnja 2023. do 18. rujna 2025.".

III. Nalaže se tuženiku HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., Zagreb, Mihanovićeva 12, OIB: 39901919995 isplatiti tužitelju ŽD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove parničnog postupka u iznosu od 1.888,50 Eura sa zateznim kamatama računatim od 19. rujna 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja ŽD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 611,82 Eura zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 19. rujna 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 28. travnja 2023. oko 17,45 sati, na Željezničkoj stanici Popovača, ozlijedio kada se nakon izlaska iz vlaka kretao prema zgradi kolodvora i nogom ugazio u željezni klin koji je virio iz neoznačenog željeznog elementa radi čega je došlo do ozljede stopala. Uzrok ozljede je stanje željezničke stanice koje je u vrijeme štetnog događaja nije bila osigurana za sigurno kretanje putnika. Prilikom ozljeđivanja tužitelja uz njega su bili prisutni svjedoci UD i ŠD koji su mu priskočili u pomoć dok ga je ID odvezla k liječniku. Zakonom o željeznici (Narodne novine broj 32/19 i dr.) te Pravilnikom o željezničkoj infrastrukturi (Narodne novine broj 127/05 i dr.) propisano je da je tuženik kao upravitelj željezničke infrastrukture odgovoran za upravljanje, održavanje i obnovu željezničke infrastrukture uključujući i perone, kolodvorske i druge uređene površine. Odgovornost tuženika proizlazi iz činjenice što isti kao nadležni upravitelj željezničke infrastrukture (što uključuje i predmetnu stanicu) nije u konkretnom slučaju osigurao da infrastruktura bude u takvom stanju da ne predstavlja ugrozu sigurnosti putnika prilikom kretanja, a koji propust je doveo do ozljeđivanja tužitelja. U navedenoj nezgodi tužitelj je zadobio ozljede radi kojih mu je pružena liječnička pomoć. Zbog zadobivenih ozljeda tužitelj je trpio fizičke bolove i strah, zaostalo mu je naruženje te mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Tužitelj se radi naknade štete za zadobivene ozljede u cilju mirnog rješenja spora dana 4. srpnja 2023. obratio tuženiku odštetnim zahtjevom, međutim tuženik je zahtjev otklonio. Slijedom, tužitelj je radi zaštite svojih prava prisiljen ustati tužbom te potražuje naknadu za sastav odštetnog zahtjeva u skladu s odvjetničkom tarifom. Tužitelj potražuje od tuženika iznos naknade štete za povredu prava osobnosti i za tuđu pomoć i njegu i u iznosu od 2.200,00 eura. Nadalje navodi da je prilikom ozljeđivanja tužitelju oštećena tenisica marke „Adidas“ koju je pritom nosio, slijedom čega s naslova imovinske štete za uništene stvari potražuje od tuženika iznos od 46,45 EUR zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dana nastanka štetnog događaja, dana 28. travnja 2023. Tužitelj je u trenutku štetnog događaja obavljao studentski posao u punom radnom vremenu (osam sati dnevno) za potrebe naručitelja Narodne novine d.d. temeljem zaključenog ugovora o obavljanju studentskog posla pri čemu je neto cijena sata posla za redoviti rad iznosila 4,38 EUR-a. Zbog ozljeđivanja tužitelj nije bio u mogućnost obaviti ugovoreni studentski posao u razdoblju od 28. travnja 2023. do 8. svibnja 2023. (5 radnih dana, sveukupno 40 radnih sati) radi čega je pretrpio imovinsku štetu s naslova izgubljene zarade u iznosu od 175,20 EUR, a koji iznos potražuje zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od dana 15. lipnja 2023.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te se protivi tužbi kako u osnovi, tako i u visini. Tuženik poriče odgovornost za nezgodu koju je pretrpio tužitelj ŽD dana 28. travnja 2023. Tužitelj navodi da je dana 28. travnja 2023. oko 17.45 sati na željezničkoj stanici Popovača zadobio tjelesnu ozljedu kada se nakon izlaska iz vlaka kretao prema zgradi kolodvora i nogom zagazio u željezni klin koji je virio iz neoznačenog željeznog elementa, radi čega je došlo do ozljede stopala. Kao uzrok ozljede navodi propust tuženika u pogledu neodržavanja površine željezničke stanice na način da nije osigurao putnicima sigurno kretanje po istoj. Točan je tužbeni navod da se, radi naknade štete, tužitelj obratio tuženiku u cilju mirnog rješenja spora putem odštetnog zahtjeva i da je tuženik isti odbio kao neosnovan. Naime, o predmetnom odštetnom zahtjevu Povjerenstvo za rješavanje odštetnih zahtjeva trećih osoba tuženika, na sjednici održanoj dana 23. listopada 2023. odbilo je odštetni zahtjev u cijelosti kao neosnovan, na što je oštećeni uložio prigovor dana 01. prosinca 2023. pri čemu nije naveo ništa novo, osim što je priložio izjave dvaju svjedoka, slijedom čega je tuženik potvrdio svoju odluku. Iz odštetnog zahtjeva, prigovora i priložene dokumentacije te dostavljenih fotografija, a i iz predmetne tužbe, nije moguće razaznati gdje se navedeni predmet nalazio u vrijeme štetnog događaja. Naime, iz fotografija se samo može vidjeti određeni željezni element na nekom tlu, no nije jasno na kojem tlu, odnosno nije jasno nalazi li se doista baš na željezničkoj stanici ili negdje drugdje. Nije sporno da je navedeni predmet dio pruge, no isti je odvojen od ostatka pruge i tužitelj ničime nije dokazao da se isti nalazio baš na mjestu na kojem ga je fotografirao. Nadalje, tuženik ističe da nije jasno kuda se tužitelj točno kretao obzirom da i dalje ne navodi je li to bilo preko prijelaza za pješake ili je možda preskakao samu prugu na mjestu koje nije dozvoljeno za kretanje putnika. U postupku mirnog rješenja spora, tuženik je od nadležnih zatražio dostavu očitovanja o navedenom događaju. Iz očitovanja šefice kolodvora proizlazi da djelatnici kolodvora nemaju nikakvih saznanja o predmetnom događaju niti im je isti prijavljen. Također, navodi se da se ne može sa preciznošću reći gdje se navedeni predmet nalazio, čime se potvrđuje naprijed navedeno. Obzirom da se radi o dijelu željezničke pruge koji je u potpunosti odvojen od ostatka pruge, postoji mogućnost da je tužitelj isto prenio na drugo mjesto kako bi ga fotografirao. Ističe se da je na tužitelju teret dokaza da se predmetni željezni element nalazio baš na mjestu na kojem ga je fotografirao, kao i dokazivanje činjenice o kojoj se površini uopće radi. Tužitelj, ničime nije dokazao da je štetni događaj nastao na mjestu i na način kako je to opisano u tužbi. Jedini dokaz koji tužitelj predlaže na okolnost nastanka štetnog događaja je saslušanje svjedoka. Osim navedenog, tuženik ističe da u konkretnom slučaju kriterij odgovornosti nije objektivan iz razloga što djelatnost tuženika u odnosu na održavanje kolodvora nije opasna stvar, zbog čega se eventualna odgovornost tuženika temelji na krivnji koju tužitelj treba dokazati. Tuženik prigovara i visini postavljenog tužbenog zahtjeva. Tužitelj u tužbi navodi paušalni iznos, dok istovremeno ničime ne dokazuje da je doista i pretrpio štetu u utuženom iznosu. Tužitelj uz tužbu ne dostavlja nikakav dokaz o stvarnoj vrijednosti uništenih tenisica, niti tuženik smatra dokazanim da je tužitelju došlo do izgubljene zarade ili su dokazani fizička bol, pretrpljeni strah i zaostalo naruženje. Budući da ne postoji odgovornost tuženika, odnosno, da ista nije dokazana, time ne postoji niti obveza tuženika da tužitelju isplati utuženi iznos. Opreza radi, tuženik skreće pažnju i na nepodudarnost glede datuma štetnog događaja navedenog u odštetnom zahtjevu i sada u tužbi. Naime, u odštetnom zahtjevu tužitelj je naveo da se događaj dogodio 28. svibnja 2023. dok sada u tužbi navodi da se radilo o 28. travnja 2023. godine. Slijedom navedenog, tuženik predlaže tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti kao neosnovan uz obvezu naknade parničnog troška zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.

3. Tužitelj je podneskom od 22. srpnja 2025. konačno uredio tužbeni zahtjev na način da je u odnosu na prvopostavljeni tužbeni zahtjev isti smanjio i potražuje isplatu 2.286,65 Eura uvećano za zakonske zatezne kamate. Tuženik je navedeni podnesak zaprimio 6. kolovoza 2025. te se nije očitovao na isti u roku od 15 dana, slijedom čega se smatra da je pristao na djelomično povlačenje tužbe te je odlučeno kao u izreci rješenja sukladno čl. 193.st.2. ZPP-a.

4. Radi utvrđivanja odlučnih činjenica u dokaznom postupku sud je proveo dokaz čitanjem dokumentacije koja prileži spisu i to: medicinsku dokumentaciju (list 5-8 spisa), odštetni zahtjev (list 15-17, 38 spisa), dopis tuženika (list 18-19, 37, 40-41 spisa), ugovor o obavljanju studentskog posla (list 20 spisa), evidencija sati rada (list 21 spisa), pregled isplata za 2023 (list 22 spisa), slike (list 23-29 spisa), zapisnik (list 36, 39 spisa), izvedeno je vještačenje po vještaku medicinske struke Jošku Filipušiću (list 56-57 spisa), saslušao je svjedoke GD, UD, ID i tužitelja.

5. Sud nije izveo provođenjem očevida na licu mjesta događaja, budući da mjesto događaja proizlazi iz iskaza svjedoka GD, UD i tužitelja.

6. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno sud je sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP-a) utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

7. Među strankama je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva, a nije sporan matematički izračun visine izgubljene zarade.

8. Sukladno čl. 82.st.10 Zakona o željeznici ("Narodne novine" br. 32/19., 20/21., 114/22., dalje: ZŽ) tuženik je upravitelj željezničke infrastrukture.

9. Sukladno čl. 5.st.1. t. 36. ZŽ upravitelj infrastrukture je pravna osoba ili u vertikalno integriranom trgovačkom društvu organizacijska jedinica odgovorna za upravljanje, održavanje i obnovu željezničke infrastrukture, kao i za sudjelovanje u razvoju željezničke infrastrukture na način koji je određen u okviru opće politike razvoja i financiranja željezničke infrastrukture Republike Hrvatske. Odredbom iz čl 5.st.1. t. 20. ZŽ propisano je da su održavanje željezničke infrastrukture radovi kojima se zadržavaju stanje i svojstva postojeće željezničke infrastrukture, a odredbom iz čl. 5.st.1. t. 44. ZŽ željeznička infrastruktura su svi elementi navedeni u Prilogu 1. ovoga Zakona.

10. Sukladno Prilogu 1. uz ZŽ Željeznička infrastruktura sastoji se od sljedećih sastavnih dijelova, uz uvjet da oni čine dio otvorene pruge s glavnim i sporednim kolosijecima, ali isključujući kolosijeke smještene unutar radionica za popravak željezničkih vozila, depoa ili spremišta za lokomotive te odvojne kolosijeke ili kolosijeke za privatno korištenje:1. zemljište, 2. pruga i pružno tijelo, posebno nasipi, usjeci, odvodni kanali i jarci, zidani jarci, propusti, obložni zidovi, zaštitni biljni pojasi i ostalo, putnički peroni i teretne utovarno-istovarne rampe (uključujući i one u putničkim kolodvorima i stajalištima i teretnim terminalima), pješačke staze, pregradni zidovi, živice i ograde, pojasi za zaštitu od požara, sklopovi za grijanje skretnica i ostalo, snjegobrani, 3. građevinske konstrukcije: mostovi, propusti i nadvožnjaci, tuneli, galerije i podvožnjaci, potporni zidovi, konstrukcije za zaštitu od lavina i odrona kamenja i ostalo, 4. željezničko-cestovni prijelazi, uključujući uređaje za osiguravanje prijelaza i cestovnu signalizaciju, 5. pružni gornji ustroj, posebno: vozne tračnice, tračnice vodilice i zaštitne tračnice, pragovi i uzdužni nosači, kolosiječni pričvrsni i spojni pribor, kolosiječni zastor, uključujući tucanik i pijesak, skretnice, križišta i ostalo, okretnice i prijenosnice (osim onih namijenjenih isključivo za lokomotive), 6. pristupni putovi za putnike i teret, uključujući pristupne ceste i pristupe za putnike koji dolaze ili odlaze pješice, 7. signalno-sigurnosni i telekomunikacijski uređaji na otvorenoj pruzi, u kolodvorima i na ranžirnim kolodvorima, uključujući postrojenja za proizvodnju, pretvorbu i distribuciju električne energije za signalno-sigurnosne i telekomunikacijske uređaje, građevine za takve sustave ili postrojenja, kolosiječne kočnice, 8. rasvjetni sustavi za prometne i sigurnosne svrhe, 9. postrojenja za pretvorbu i prijenos električne energije za vuču vlakova, elektrovučne podstanice, opskrbni vodovi između podstanica i kontaktne mreže, kontaktni vodovi sa stupovima, treća tračnica s nosačima, 10. zgrade koje koristi upravitelj infrastrukture, uključujući dio opreme koja služi za naplatu naknada željezničkog prijevoza, 11. kolodvori, uključujući zemljište, prugu i pružno tijelo, građevinske konstrukcije i signalno sigurnosni i telekomunikacijski uređaji u kolodvorima te zgrade i svu ostalu infrastrukturu potrebnu za odvijanje prometno komercijalnog rada na području kolodvora.

11. Budući da se štetni događaj dogodio nekoliko metara od mjesta na kojem se izlazi iz vlaka, na pruzi, time mjesto štetnog događaja nedvojbeno predstavlja dio željezničke infrastrukture, a tuženikova djelatnost je upravljanje željezničkom infrastrukturom pa je tuženik pasivno legitimiran u predmetnoj pravnoj stvari.

12. Iz iskaza svjedoka GD proizlazi da se štetni događaj dogodio se u travnju ili svibnju 2023. godine, da je sa tužiteljem i UD išao sa fakulteta i to iz Zagreba, kući u [adresa], da se vlak zaustavio te da su izašli iz vlaka, da su nakon izlaska iz vlaka hodali smo po trotoaru, tužitelj je bilo malo iza njih i otprilike 5 metara nakon mjesta izlaska iz vlaka, tužitelj je stao na čavao, zna da je tužitelj rekao da je stao na čavao te su ga odmah odvezli na hitnu pomoć u Popovaču, da ja taj konkretan čavao nije vidio, da je vidio ozljedu tužitelja i da je sa čavlom probio donji dio stopala, ne zna više koje noge, da je prvi puta ozljedu vidio nakon što su tužitelja odvezli na hitnu pomoć. Na poseban upit punomoćnika tuženika da li je vidio da postoji nešto na tom mjestu na trotoaru prije nego što se tužitelj ozlijedio, iskazuje da nije ništa vidio, da se tužitelj držao za nogu i rekao je da je stao na čavao, da se radilo o popodnevnim satima, oko 15 ili 16 sati i da je bio dan. Na daljnji upit punomoćnika tuženika da opiše trotoar iskazao je da se radi o asfaltiranom dijelu koji se nalazi kada se izađe odmah iz vlaka kraj pruge.

13. Iz iskaza svjedoka UD proizlazi da se sjeća štetnog događaja koji se dogodio na željezničkom kolodvoru u Popovači, da su iz Zagreba sa fakulteta išli kući ŠD, tužitelj i on, da su ŠD i on izašli malo ranije iz vlaka i odjednom su čuli da ih tužitelj doziva. Kada su došli do tužitelja vidjeli su što se konkretno dogodilo, vidjeli su da je tužitelj stao na čavao, da je on vidio taj čavao da je navedeni čavao po obliku izgledao kao čavao od pruge, nalazio se na pruzi, nije se mogao sjetiti da li je taj čavao bio zabijen. Svjedok je iskazao da je mjesto štetnog događaja bilo udaljeno 1-2 metra od mjesta izlaska iz vlaka, da je na mjestu gdje se izlazi iz vlaka nogostup, a nakon toga je pruga, da ne može točno reći na kojem djelu pruge je tužitelj stao na čavao, budući da nije bio u neposrednoj blizini, odnosno nije vidio sam štetan događaj, već je došao nakon što ih je tužitelj zvao, da ih je tužitelj pozvao odmah nakon što je stao na predmetni čavao, da su ŠD i on bili udaljeni od tužitelja otprilike 10-15 metara u trenutku kada se dogodio štetni događaj, da je predmetni čavao bio drugačiji od uobičajenih čavala, bio je dulji i širi od uobičajenog čavla, da su ŠD i on prišli tužitelju, gdje su vidjeli da je tužitelju ozlijeđeno stopalo, odnosno da ima rupu na stopalu i da mu ide krv, da je tužitelj skinuo tenisicu pa je vidio što se dogodilo, nakon toga su ušli u auto i ID upravljala automobilom kojim su odvezli tužitelja u hitnu pomoć u Popovaču, gdje je tužitelj hospitaliziran. Na upit punomoćnika tužitelja odgovorio je da je čavao djelovao opasno jer se nije nalazio na mjestu na kojem je trebao biti, da čavao nije bio u djelu konstrukcije da se nalazio na pruzi, ali ne zna na točno kojem djelu.

14. Svjedok ID je u svom iskazu navela da ju je njezin brat UD pozvao da ga sačeka na željezničkom kolodvoru u Popovači te je ona automobilom došla po njega, nije vidjela konkretan štetni događaj, dakle, tužitelj je već bio ozlijeđen kada ga je prvi puta vidjela, da je tužitelj bio zabrinut, te da su mi joj tužitelj, UD i ŠD ispričali da je tužitelj stao na čavao, a budući da sam je ona medicinska sestra znala sam da to može biti opasno, zbog čega je predložila da ga se odvede na hitnu pomoć.

15. Iz iskaza tužitelja proizlazi da se štetni događaj dogodio krajem travnja 2023. godine, da je bilo oblačno vrijeme, ali je bio dan, da su UD, ŠD i on išli iz Zagreba za Popovaču, odnosno [adresa], da je na željezničkoj stanici u Popovači izašao iz vlaka i da se na putu prema parkiralištu sam ozlijedio na taj čavao, da je mjesto štetnog događaja bilo otprilike 2-3 metra od mjesta izlaska iz vlaka, a štetni događaj se dogodio na pruzi, da je išao preko pruge, budući da je uzak prolaz, a bilo je mnogo ljudi, jer je bio petak, dakle, studenti, učenici, radnici su dolazili na kolodvor, da je vidio da je nemali broj ostalih putnika prošao na isti način, pa je tako prošao i on, prilikom prolaska osjetio je pritisak u stopalu lijeve noge te je pogledao dolje i vidio da je dio pruge zabijen u njegovo lijevo stopalo, nakon što je to ugledao, uhvatila ga je mala panika, nije znao što učiniti pa je ne razmišljajući o posljedicama, izvadio taj dio iz stopala, da su mu nakon toga UD i ŠD pomogli da dođe do automobila, gdje je bolje pogledao i vidio da mi je tenisica oštećena i da je išla krv. Tužitelj je iskazao da je dio pruge koji je izvadio iz stopala, vratio na mjesto na kojem je bio, da je dio pruge o kojem je iskazivao omča kojom se sprječava listanje odnosno širenje pruge, budući da se radi o pruzi sa drvenim pragom. Kada se tužitelju predočila slika na listu 27 spisa, iskazao je da je ugazio na upravo takav dio ali ne može tvrditi da je ugazio na konkretno taj dio koji se nalazi na slici, da je 2 do 3 tjedna nakon ozljede otišao na željeznički kolodvor u Popovači i tamo sam ugledao upravo taj dio, da se taj dio se i dalje nalazio na pruzi, ne sjeća se točno da li se taj dio nalazio na istom mjestu na kojem se dogodio predmetni štetni događaj, da ga je na hitnu pomoć odvezla ID i da je u štetnom događaju zadobio probodnu ranu na stopalu, da je i dalje vidljivo naruženje na stopalu, da je vidljiv ožiljak na stopalu, te me ga ne plaži mnogi ispituju o čemu se radi, da nije mogao obavljati svakodnevne poslove te da mu je bila potrebna pomoć i njega majke i braće i sestara za odlazak u toalet, da su mu ukućani donosili hranu, da mu je bila potrebna pomoć za pranje rublja. Na poseban upit punomoćnika tužitelja kojom brzinom je hodao u trenutku kada se dogodio štetni događaj, iskazao da je išao normalnim hodom, da je na sebi imao svakodnevnu obuću odnosno tenisice, da nije očekivao da će čavao biti na mjestu štetnog događaja, da mu je čavao djelovao kao dio kompleksa hrvatskih željeznica, a čavao je djelovao opasno, da se nakon štetnog događaja uplašio, pa je izvadio taj dio iz stopala. Iskazao je da je u vrijeme kada se liječio bio zaposlen preko student servisa, te da nije radio u periodu kada je bio ozlijeđen. Na poseban upit punomoćnika tuženika u kojem ga poziva da objasni o čemu se radi kada je iskazivao o uskom prolazu, odgovara da je i uski prolaz zapravo prolaz za pješake. Na poseban upit suda da li je taj dio na koji se ozlijedio imao jedan ili dva čavla, odgovara da je imao dva čavla, ali da mu je jedan čavao probio stopalo, da je cjelokupan dio na koji je stao velik otprilike 20-25 centimetara.

16. Ovaj sud smatra da je iskaz tužitelja istinit i logičan te je u većem dijelu sukladan iskazima svjedoka GD i UD.

17. Iz navedenih iskaza sud je utvrdio da je tužitelj nakon izlaska iz vlaka prelazio preko pruge, a kojom prilikom je stao na dio pruge, omču kojom se sprječava širenje pruge, a koja u sebi ima čavao. Ovaj sud smatra da takav dio pruge, kada je nije u za to pravilno postavljenom položaju, a što se očito dogodilo u konkretnom slučaju predstavlja opasnu stvar.

18. Sukladno odredbi iz čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., dalje: ZOO) šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

19. Odredbom iz čl. 1064 propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

20. Odredbom iz čl. 1066. st.1. ZOO-a propisano je da umjesto vlasnika stvari, i isto kao on, odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili osoba koja je inače dužna da je nadgleda, a nije kod njega na radu.

21. Na okolnost visine neimovinske štete i imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege provedeno je medicinsko vještačenje po Jošku Filipušiću, stalnom sudskom vještaku te je izvršen uvid u medicinsku dokumentaciju tužitelja.

22. U svom nalazu i mišljenju dr. Joško Filipušić naveo je da je tužitelj stradao kod izlaska iz vlaka i tom prilikom zadobio ozljedu otvorene rane gležnja i stopala lijeve noge, da je nakon nesreće tužitelju inicijalna medicinska pomoć ukazana u Zavodu za hitnu medicinu SMŽ, da je u štetnom događaju tužitelj zadobio laku tjelesnu ozljedu nakon koje nisu zaostale trajne štetne posljedice, da je tužitelj trpio bolove jačeg intenziteta u trajanju od 2 dana, srednje jaki bolovi potrajali su 4 dana dok su manji kumulativne naravi bili prisutni 7 dana. Tužitelj je pretrpio primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta u trajanju do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje, u toku daljeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 2 dana, srednji 3 dana i manji 4 dana. Kasni strah slabijeg intenziteta kumulativne naravi u trajanju od 2 tjedna bio je prisutan radi brige za stanje zdravlja kao i za ishod liječenja te strah od doživljenog neugodnog iskustva i mogućih novih ozljeđivanja. Kod tužitelja nije došlo do smanjenja životne aktivnosti. Dok se nalazio na kućnom liječenju bila mu je potrebna pomoć druge osobe po 1 sat dnevno kroz 7 dana u akutnoj fazi ozljeđivanja, a radi nabave i pripreme hrane te pomoći kod svih težih svakodnevnih aktivnosti. Naruženje je manjeg stupnja povremeno uočljivo trećim osobama

23. Nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti je prihvaćen jer je jasan, logičan, sukladan medicinskoj dokumentaciji tužitelja te sačinjen na temelju pravila struke. Stranke nisu imale primjedbi i prigovora na nalaz i mišljenje, a na ročištu za glavu raspravu održanom 29. kolovoza 2025. stranke su suglasni izjavile da nije potrebno da vještak Joško Filipušić daje nalaz i mišljenje na ročištu za glavnu raspravu.

24. Temeljem čl. 19. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'', broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, dalje u tekstu: ZOO-a), a u svezi čl. 1100. ZOO-a, tužitelj ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

25. Člankom 1100. st. 2. ZOO–a propisano je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Sve navedeno su kriteriji koji utječu na ocjenu suda je li pravo osobnosti povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga oštećeni ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

26. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka, utvrđeno je da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u svezi čl. 1046. ZOO-a). Pritom je uzet u obzir utvrđeni intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova, pretrpljenog straha te naruženja. Pored toga sud je utvrdio da tužitelju pripada i pravo na naknadu nenovčane imovinske štete povodom pružene tuđe pomoći u opsegu koji je prema ocjeni vještaka bio potreban s obzirom na pretrpljeno ozljeđivanje u štetnom događaju, sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO-a.

27. Stoga tužitelju, temeljem čl. 1100. ZOO-a (a imajući na umu sve ozljede koje je pretrpio tužitelj u predmetnom štetnom događaju, odnosno imajući na umu sve okolnost konkretnog slučaja), zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 1.800,00 Eura.

28. U pogledu nenovčane imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege, sukladno provedenom vještačenju utvrđeno je da je tužitelju ista bila potrebna ukupno 7 sati. Sud je iz iskaza tužitelja utvrdio da su mu pomoć i njegu pružali članovi njegova kućanstva. Kako tužitelj ima pravo na istu i kada mu je pružana besplatno, tužitelju s te osnove, primjenom čl. 223. ZPP-a, pripada iznos od 35,00 Eura koji iznos bi bio primjeren cijeni sata tuđe pomoći i njege od 5,00 Eura, a koji iznos sud ocjenjuje primjerenim na temeljem odredbe čl. 223. st. 1. ZPP-a.

29. Nadalje, iz iskaza tužitelja te slika koje se nalaze na listu 24 i 25 sud je utvrdio da je u štetnom događaju oštećena tenisica tužitelja slijedom čega tužitelj ima pravo na naknadu navedene imovinske štete. Tužitelj ima pravo na naknadu vrijednosti oštećenih tenisica u iznosu od 46,45 Eura, a koji iznos sud ocjenjuje primjerenim na temeljem odredbe čl. 223. st. 1. ZPP-a.

30. Uvidom u ugovor o obavljanju studenskog posla od 8. svibnja 2023. sud je utvrdio da je tužitelj od 8. svibnja 2023 do 31. svibnja 2023. radio studentski posao, za naručitelja Narodne novine d.d. po cijeni od 4,38 Eura sat. Iz evidencije rada vidljivo je da je tužitelj u svibnju radio 138 sati u razdoblju od 8. svibnja 2023 do 31. svibnja 2023., a da nije radio od 1. svibnja 2023 do 7. svibnja 2023. Iz pregleda isplata za 2023. sud je utvrdio da je u razdoblju od 26. travnja 2023. do 28. travnja 2023. tužitelj također radio za naručitelja Narodne Novine d.d. Podneskom od 27. ožujka 2025. tuženik je učinio nespornim matematički obračun izgubljene zarade. Odredbom iz čl. 1095. st.1. ZOO-a propisano je: tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. Slijedom navedenog tužitelj ima pravo na naknadu izgubljene zarade budući da uslijed ozljede pretrpljene u predmetnom štetnom događaju nije mogao raditi u razdoblju od 1. svibnja 2023. do 7. svibnja 2023., a koja naknada iznosi 175,20 Eura.

31. Sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, pored glavnice duguje i kamate.

32. Tužitelju je dosuđena zatezna kamata na dosuđeni iznos neimovinske i imovinske štete od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od 4. srpnja 2023. sukladno čl. 1103 ZOO-a. Naknada imovinske štete koja se odnosi na tuđu pomoć i njegu te naknada štete za oštećenu tenisicu predstavlja nerepariranu imovinsku štetu, pa zatezna kamata na navedene štete počinje teći od dana presuđenja ( tako i VSRH u odluci posl.br. Rev-1963/2013. U odnosu na naknadu štete po osnovi izgubljene dobiti valja navesti da je navedena šteta dospjela u trenutku kada je tužitelju trebala biti isplaćena naknada koju je po redovitom tijeku stvari trebao ostvariti, odnosno 15. lipnja 2023., sve temeljem odredbe iz čl. 1086 ZOO-a.

33. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 2. ZPP-a i sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23 - dalje: Tarifa). Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

34. U ovoj pravnoj stvari tužitelj je u osnovi uspio u omjeru od 100%, a u odnosu na visinu 90%, dok je tuženik uspio samo u odnosu na visinu u omjeru od 10%. Razlika njihovih uspjeha iznosi 90% korist tužitelja.

35. Tužitelju zastupanom po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na sastav tužbe (Tbr 7. toč. 1. OT – 200,00 Eura), sastav odštetnog zahtjeva (Tbr. 28. OT-200,00 Eura), sastav podneska od 25. srpnja 2024. i 25. studenog 2024., (Tbr 8. toč. 1. OT – 200,00 Eura, svaki), zastupanje na ročištima 25. rujna 2024. i 29. kolovoza 2025. (Tbr. 9. toč. 1. OT-200,00 Eura, svako), zastupanje na ročištu za objavu presude (Tbr. 9. toč. 3. OT-100,00 Eura) što uz trošak obračunatog poreza na dodanu vrijednost u visini 25% ukupno iznosi 1.625,00 Eura. Tužitelj ima pravo na naknadu troškova sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 35,34 Eura i sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 69,31 Eura, pa ukupan trošak iznosi 1.729,65 Eura. Imajući u vidu omjer uspjeha u sporu tužitelju je dosuđen trošak u iznosu od 1.556,69 Eura. Tužitelj ima pravo na naknadu troškova plaćenog predujma za vještačenje u iznosu od 331,81 Eura u cijelosti, slijedom čega je tužitelju dosuđen trošak u ukupnom iznosu od 1.888,50 Eura

36. Tužitelju nije priznat sastav podneska od 18. listopada 2024., 17. siječnja 2025., 5. ožujka 2025. i 22. srpnja 2025. budući da navedeni podnesci nisu bili nužni za vođenje postupka. Tužitelj nema pravo na naknadu troškova sudske pristojbe na presudu preko dosuđenog iznosa niti nema pravo na naknadu priznatih troškova preko razlike omjera uspjeha u sporu, pa je sud odbio zahtjev tužitelja za naknadom troškova u iznosu od 611,82 Eura.

37. Zatezna kamata na trošak parničnog postupka dosuđena je od dana donošenja odluke temeljem čl. 151 ZPP-a i po stopi iz čl. 29. ZOO-a

U Zagrebu, 19. rujna 2025.

Sudac

Marko Ivrlač

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA

1. pun. tužitelja (uz rješenje o pristojbi na presudu i na tužbu)

2. pun. tuženika