REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SUPETRU

Posl. broj P-656/2025-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sutkinji Antoneli Franulić Pilj, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja BA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Milanu Šariću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika ad. 1) UA pok. B, ad. 2) OA pok. B i ad. 3) TA (Stjepana) Mateljana pok. B, svi sada odsutni i nepoznata boravišta, zastupani po privremenom zastupniku Josipu Anzuloviću Miroševiću, odvjetniku u Supetru, radi utvrđenja i uknjižbe, nakon glavne i javne rasprave održane dana 11. rujna 2025. godine u nazočnosti tužitelja i punomoćnika tužitelja, na ročištu radi objave presude, dana 19. rujna 2025.

p r e s u d i o j e :

Utvrđuje se u odnosu na tuženike ad.1 UA pok. B, ad.2 OA pok. B, ad.3 TA pok. B (u zemljišno knjizi upisan i kao GA pok. B) da je tužitelj BA iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) vlasnik za cijelo nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] (vrt) i čest. zem. [katastarska čestica] (vrt) upisane u Z. U. [broj ZK uloška] za K. O. [katastarska općina], pa se ovlašćuje tužitelj da na temelju ove presude izvrši uknjižbu prava vlasništva navedenih nekretnina na svoje ime za cijelo uz istodobno brisanje toga prava sa imena tuženika ad.1 UA pok. B za ukupno 2/36 dijela, ad.2 OA pok. B za ukupno 2/36 dijela, ad.3 TA (u zemljišno knjizi upisan i kao TA GA pok. B) za 12/36 + 2/36 +

1/2 dijela (ukupno 32/36 dijela).

Obrazloženje

1. Dana 18. veljače 2025. godine zaprimljena je tužba tužitelja BA, protiv tuženika, radi utvrđenja i uknjižbe u kojoj su navodi da su na nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasnici upisani tuženici. Takvo stanje ne odgovara stvarnom stanju, jer da je stvarni vlasnik i posjednik navedenih nekretnina tužitelj za cijelo i to putem svojih prednika već dugi niz desetljeća, što je općepoznata činjenica u mjestu gdje se predmetne nekretnine nalaze. Iste čine jedinstvenu i ograđenu cjelinu zajedno sa kućom i okućnicom u vlasništvu tužitelja. Predmetne nekretnine tužitelj da je stekao temeljem sporazuma od 13. studenog 2005. godine, a isti je sklopljen između tužitelja i njegovih srodnika. Sve je utemeljeno u rješenju o nasljeđivanju iza smrti bake tužitelja sada pok. U MA pok. O. Na opisanim nekretninama položena je radiona i pripadajuća okućnica koja služi isključivo potrebama tužitelja, a ista u predmetnom sporu definirana kao "… ZA uzima obiteljsku kuću u [adresa] Z. U. [broj ZK uloška] č. zgr. [katastarska čestica] u cijelosti zajedno sa dvorom i okućnicom (BAT nema nikakova prava), …". Upravo ovaj dvor i okućnica čine uvodno označene nekretnine, a što je vidljivo iz izvoda katastarskog plana. Svoju tužbu tužitelj temelji i na ugovoru o kupoprodaji od 7. kolovoza 1963. godine kojim je njegov djed (sada pok. KA pok. T) kupio predmetne nekretnine od stvarnog vlasnika, ali su iste iz nepoznatog razloga izostavljene prilikom sastavljanja ugovora na način da je navedena – opisana samo kuća (č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) sa dvorištem. Djed tužitelja stupio je u posjed kupljenih nekretnina, a nakon njegove smrti temeljem rješenja o nasljeđivanju kao njegovi nasljednici utvrđeni su supruga – sada pok. NA, otac predlagatelja – sada pok. PA i JA – potpisnik sporazuma.

2. U dokazne svrhe pregledani su izvadak iz zemljišne knjige, rj sporazum od 13. 11. 2005., rješenje o nasljeđivanju iza pok. UAT, izvod iz posjedovnog lista, ugovor o kupoprodaji od dana 7. augusta 1963., rješenje o nasljeđivanju iza pok. UAT KA pok. T, rješenje o nasljeđivanju iza pok. PA pok. KA, geodetsko vještvo stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza, te je izveden dokaz saslušanjem tužitelja, te svjedoka HA, LA i IA.

3. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja BA na utvrđenje da je vlasnik nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] ZU 287 KO [katastarska općina], uz ovlast tužitelja da temeljem presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva navedenih nekretnina na svoje ime, u odnosu na tuženike.

5. Savjesno i brižljivo, ocjenjujući kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze zajedno, a na temelju rezultata cjelokupnog provedenog dokaznog postupka utvrđene su slijedeće odlučne činjenice:

6. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige za nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da su kao suvlasnici upisani tuženici.

7. Pregledom sporazuma kojeg su dana 13. studenog 2005. godine sklopili ĆA majka ZA, ĐA žena BAT, BAT i ZA pok. PA utvrđeno je da su poslije smrti OAT ud. KA njeni nasljednici sin BAT i unuk ZA – sin pok. PA, između ostalog, u dobroj volji dogovaraju ovaj sporazum koji će biti osnova za ostavinsku raspravu u 2006. godini u Supetru i prema kojem"… ZA uzima obiteljsku kuću u [adresa] Z. U. [broj ZK uloška] č. zgr. [katastarska čestica] u cijelosti zajedno sa dvorom i okućnicom (BAT nema nikakova prava), …".

8. Pregledom rješenja o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O-204/05 od dana 26. siječnja 2006. godine iza pok. U MA pok. O rođ. G (rođene 1913., umrle 2005.) utvrđeno je da se njenim nasljednicima temeljem zakona i sporazuma proglašavaju sin VA i unuk BA.

9. Pregledom izvoda iz posjedovnog lista broj 18. za nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] utvrđeno je da je kao posjednica za cijelo upisana ŠA ud. M.

10. Pregledom ugovora o kupoprodaji kojeg su dana 7. augusta 1963. godine sklopili KA, kao kupac i GA, kao prodavatelj, utvrđeno je da se u istom ne nalaze zemljišnoknjižne oznake predmetnih nekretnina.

11. Pregledom rješenja o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O-108/71 od dana 6. ožujka 1972. godine iza pok. KA GA pok. T (rođen 1914, umro 1971.) utvrđeno je da su njegovim nasljednicima na temelju zakona proglašeni žena KA rođ. G MA, sin KA PA i sin KA BAT za po 1/3 dijela. Pregledom rješenja o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O-161/92 od dana 3. ožujka 1993. godine iza pok. PA pok. GA utvrđeno je da su njegovim nasljednicima na temelju zakona proglašeni supruga ĆA i mldb sin BA.

12. Dana 15. lipnja 2025. godine zaprimljeno je geodetsko vještvo stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza u čijem nalazu se navodi da kč. [katastarska čestica]¸u k. o. [katastarska općina] predstavljaju dio okućnice tužitelja, odnosno u naravi vrt sa različitim biljkama i stablima. U sjeverozapadnom dijelu predmetnih čestica se nalazi prizemni pomoćni objekt izgrađen od betona.

13. U odnosu na predmetno vještvo stranke nisu imale primjedaba, a sud isto u cijelosti prihvaća, iz razloga što je objektivno i sačinjeno u skladu s pravilima struke, te je u skladu sa izviđenim okolnostima

14. U svom iskazu tužitelj BA je naveo da se predmetne nekretnine nalaze u samom mjestu [adresa], te u naravi predstavljaju jednu cjelinu, odnosno okućnicu u sklopu njegove obiteljske kuće. Predmetne nekretnine bile su vlasništvo njegovog sada pok. djeda KA i bake UAT. Naime, djed je predmetne nekretnine kupio 1963. godine od GA i o tome su sastavili pisani kupoprodajni ugovor. To je tada u naravi bila njegova obiteljska kuća i nije bilo spora da su nekretnine upravo njegovo vlasništvo. Upisani suvlasnici na predmetnim nekretninama mu nisu poznati. Nakon djedove smrti predmetne nekretnine naslijedila je njegova supruga UAT i dva sina PA i BAT. Otac PA umro je prije svoje supruge UAT, pa su njega naslijedili on i mama ĆA. Baku UAT su naslijedili on i barba BAT koji je još živ. Međutim između njega, barba BAT i majke je sklopljen sporazum temeljem kojeg su predmetne nekretnine pripale njemu (tužitelju) u cijelosti. Nikada nitko kako njemu, tako ni njegovim prednicima nije osporavao vlasništvo i posjed predmetnih nekretnina. Predmetne nekretnine koristi svakodnevno kao dvorište, a njegovi prednici su ih koristili na isti način. Na terenu je jasno vidljivo da su predmetne nekretnine sastavni dio kompleksa i drugih nekretnina u njegovom vlasništvu koje su omeđene visokim ogradnim zidom. Nije mu jasno zbog čega konkretno ove predmetne čestice nisu navedene u kupoprodajnom ugovoru, jer je stvarna namjera bila da se i te nekretnine kupe obzirom da predstavljaju jednu cjelinu sa ostalim česticama. Nema nikakve logike da one budu izdvojene.

15. Svjedok AA, star 78 godina, je u svom iskazu naveo da su mu predmetne nekretnine jako dobro poznate iz razloga što se rodio u [adresa] i cijeli život živim u [adresa], koje je malo mjesto. Nekretnine u njegvom vlasništvu nalaze se u neposrednoj blizini predmetnih. Također bio je prijatelj sa tužiteljevim ocem PA, generacija su, zajedno su išli u školu, tako da mu je poznato i stjecanje tih nekretnina. Naime, predmetne nekretnine je kupio djed tužitelja GA i to jako davno od GA. GA je imao dvije sestre Z i ŠA koje su do prodaje tih nekretnina živjele na istima. Oduvijek se govorilo da su predmetne nekretnine vlasništvo GA dok ih nije prodao i o tome nikada nije bilo spora. Djed tužitelja GA je bio stolar koji je imao radionu u mjestu, ali taj prostor nije bio njegovo vlasništvo zbog čega je i kupio ove predmetne nekretnine od Mateljana kako bi mogao izgraditi svoju radionu na svom zemljištu, te se u njoj bavio drvodjelstvom sve do svoje smrti, a kasnije je nastavio i njegov sin PA. Naime, ove predmetne nekretnine su mu bile zanimljive jer su se nalazile odmah pored nekretnina gdje je bila njegova obiteljska kuća. Još i danas se na predmetu spora nalazi taj prizemni objekt od betona. Također zna da su na predmetu spora posađena razna stabla i biljke, ali ne znam tko ih je točno posadio. Nikada nije čuo da bi itko tužitelju i njegovim prednicima osporavao vlasništvo i posjed predmetnih nekretnina ili ih tjerao odatle. Ne zna od koga je tužitelj točno od svojih prednika naslijedio predmetne nekretnine, odnosno kako su se oni između sebe dijelili, ali nije nikada čuo da bi bio neki spor.

16. Svjedokinja LA je navela da su joj predmetne nekretnine jako dobro poznate iz razloga što je njena obiteljska kuća u međi s predmetnim nekretninama, tako da ima cijeli svoj život uvid u iste. Predmetne nekretnine su vlasništvo tužitelja obzirom da ih je naslijedio od svojih prednika, s time da ne bi znala točno kazati kako su se oni dijelili, ali zna da ih je djed tužitelja kupio od GA obzirom da su iste nekretnine bile odmah pored njegove obiteljske kuće, pa je na njima sagradio svoju radionu u kojoj je obavljao stolarske radove. Tužitelja viđa kako uređuje predmet spora. Njegov otac PA je posadio limune i naranče. Naime, ima raznoraznih stabala, ali ne zna tko je što posadio.

17. Svjedokinja IA, stara 83 godine, je navela da su joj predmetne nekretnine jako dobro poznato iz razloga što ih samo put dijeli od nekretnina u njenom vlasništvu na kojima živi cijeli život. Predmetne nekretnine su vlasništvo danas ovdje tužitelja BA, a stekao ih je iza svojih prednika. Poznato joj je da je tužiteljev djed GA kupio predmetne nekretnine od GA, obzirom da su mu iste trebale za izgradnju stolarske radione u kojoj je do kraja života radio kao stolar. Nikada nije čula da bi itko tužitelju ili njegovim prednicima osporavao vlasništvo i posjed predmetnih nekretnina.

18. U parnici u kojoj tužitelj traži utvrđenje prava vlasništva na temelju dosjelosti potrebno je utvrditi početak i završetak razdoblja za koje sud smatra da je razdoblje u kojemu je pravo vlasništva stečeno dosjelošću.

19. S obzirom na navedenu činjenicu o početku tijeka dosjelosti zasigurno od sredine prošlog stoljeća, u skladu s odredbom članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 – dalje: ZVDSP), kojom je propisano da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene, prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, o zahtjevu tužitelja potrebno je odlučivati primjenom pravnih pravila bivšeg Općeg građanskog zakonika (OGZ).

20. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. bivšeg OGZ-a za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bilo je potrebno ostvarenje ovih pretpostavaka: a) sposobnost stjecatelja, b) sposobnost stvari da bude u vlasništvu, c) posjed određene kvalitete i d) vrijeme dospjelosti određeno zakonom (30 ili 40 godina, odnosno 20 godina sukladno Načelnom mišljenju proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda od 4. travnja 1960. godine).

17. Za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću posjed je trebao biti samo pošten, a izvanredno vrijeme dosjelosti je bilo trideset godina (pravno pravilo iz paragrafa 1477. bivšeg OGZ).

21. Dakle, za stjecanje vlasništva prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ-a, zahtijeva se pošten posjed. Pošten je prema pravnom pravilu iz paragrafa 328. bivšeg OGZ-a onaj tko iz vjerojatnih razloga drži stvar kao svoju. Mjerodavna je, dakle, dobra vjera u zakonitost izvršavanja posjeda, dakle, povjerenje u valjan naslov.

22. Dužnost je protivnika dosjedanja, a ne dosjedatelja, što proizlazi iz predmnjeve poštenja, kada je riječ o izvanrednoj dosjelosti iz pravnog pravila iz paragrafa 1477. OGZ-a o dokazanom nepoštenju, da dokaže da nije postojalo poštenje uzukapijskog posjednika za cijelo vrijeme dosjedanja. Poštenje koje je potrebno za dosjedanje otpada samo onda kada posjednik stekne pozitivno znanje da njegov posjed nije više zakonit, ili kada bi on barem trebao takve okolnosti steći koje daju povoda za sumnju u zakonitost njegova posjeda. Međutim, prema pravnom pravilu iz paragrafa 1463. bivšeg OGZ-a nepoštenje prijašnjeg posjednika ne smeta poštenom slijedniku ili nasljedniku da započne dosjelost od dana svojega posjeda. Tko se poziva na izvanrednu dosjelost nije, dakle, dužan dokazivati zakonitost svojeg posjeda.

23. Kako iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je prednik tužitelja i to djed KA pok. T kupio predmetne nekretnine 1963. godine od stvarnog vlasnika GA, te ih je od tada nesmetano i neprekidno posjedovao kao svoje i za sebe, bez da se tome itko protivio i osporavao mu vlasništvo i posjed istih, na način da je njima izgradio prizemni objekt koji mu je do kraja života (1971. godine) koristio kao drvodjelska radionica dok je okolno zemljište koristio kao vrt, a nakon čega je predmet spora nastavio koristiti njegov sin (otac tužitelja) PA, dok ih danas kao vrt u sklopu svoje obiteljske kuće koristi njegov sin, ovdje tužitelj BA, to ovaj sud nedvojbeno smatra utvrđenim da su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću, odnosno da je protekao propisani tridesetogodišnji rok dosjelosti za savjesnog posjednika, propisan pravnim pravilom iz paragrafa 1477. bivšeg OGZ-a.

24. Za navesti je da izgradnja objekta, obrađivanje vrta i korištenje predmetnih nekretnina u sklopu drugih nekretnina u vlasništvu tužitelja na kojima ima obiteljsku kuću, u što se neposrednim opažanjem uvjerio sud očevidom na licu mjesta i što proizlazi iz iskaza tužitelja, te svih saslušanih svjedoka, koji godinama imaju neposredan uvid u predmet spora upućuje na nedvojben zaključak da je objektivno bilo zamjetljivo izvršavanje posjeda na predmetu spora i da je svatko mogao vidjeti i znati, da su prednici tužitelja i tužitelj u posjedu istog.

25. Također, iz iskaza tužitelja, te materijalnih dokaza (rješenja o nasljeđivanju, sporazuma) nedvojbeno proizlazi da je predmetne nekretnine tužitelj, pored rješenja o nasljeđivanju, stekao temeljem Sporazuma sklopljenog dana 13. studenog 2005. godine sa barbom BAT (VA) Šerka, ĐA (ženom BAT) i CA (majkom), da su UAT (UAT) Šerka naslijedili sin JA i unuk BA (tužitelj), da su KA (djeda tužitelja) naslijedili supruga NA i sinovi PA i VA, a da su PA naslijedili supruga ĆA i sin BA (tužitelj).

26. Slijedom svega navedenog, kako je tužitelj vlasništvo predmetnih nekretnina stekao temeljem valjane pravne osnove i to dosjelošću, nasljeđivanjem i diobom, to je primjenom odredaba članka 388. stavka 2. ZVDSP-a, u svezi s pravnim pravilom iz paragrafa 1477. bivšeg OGZ-a, te članka 128. ZVDSP-a, valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja i odlučiti kao u izreci presude.

U Supetru, dana 19. rujna 2025.

S U T K I NJ A:

Antonela Franulić Pilj

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka.

Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

Dostaviti:

- pun. tužiteljice Milan Šarić, odvj. u Splitu

- privremeni zastupnik tuženika Josip Anzulović Mirošević, odvj. u Supetru