Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Pr-2154/2022-18

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Splitu

    Gundulićeva 27

    Split

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu, po sutkinji Jerki Kovačić Garac, kao sucu pojedincu, a na prijedlog više sudske savjetnice-specijalista BJ, u pravnoj stvari tužitelja TJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Jasminki Franić, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika POMGRAD GRADNJA d.o.o. Split, Bihaćka 2, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 4. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, po objavi presude dana 19.rujna 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

    "1.Dužan je tuženik u roku 8 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju na ime jednokratnih dodataka na plaću, iznos od 238,90 eura/1.800,00 kn godišnje i to za 2017., 2018., 2019., 2020. i 2021. godinu, ukupan iznos od 1.194,50 eura/9.000,00 kn, sve sa zakonskom zateznom kamatom od dospijeća do isplate po stopi koja je određena člankom 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, a koja se do 31.07.2015. određuje uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 % poena a od 01.08.2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 % poena, a koje na svaki dospjeli pojedinačni godišnji iznos teku kako slijedi:

    - za 2017. na iznos od 238,90 eura (1.800,00 kn) sa kamatom tekućom od 31.prosinca 2017. do isplate

    - za 2018. na iznos od 238,90 eura (1.800,00 kn) sa kamatom tekućom od 31.prosinca 2018. do isplate

    - za 2019. na iznos od 238,90 eura (1.800,00 kn) sa kamatom tekućom od 31.prosinca 2019. do isplate

    - za 2020. na iznos od 238,90 eura (1.800,00 kn) sa kamatom tekućom od 31.prosinca 2020., do isplate.

    - za 2021. na iznos od 238,90 eura (1.800,00 kn) sa kamatom tekućom od 31.prosinca 2021. do isplate.

    2.Dužan je tuženik u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka sve sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od donošenja prvostupanjske presude do isplate, a obračunava se po stopi koja je određena člankom 29. st. 2. ZOO-a i određuje po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 5 postotnih poena".

    Obrazloženje

    1. Tužitelj u tužbi zaprimljenoj 9.rujna 2022. navodi da je djelatnik tuženika temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme počevši do 01.srpnja 2001. za kojeg da obavlja poslove vozača teškog teretnog vozila, manipulant vage I poslove stručnjak zaštite na radu. Odredbom čl. 49. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (NN 12/08, 115/15, 134/15, 26/18 i 49/18) tuženik je u obvezi isplaćivati tužitelju jednokratni dodatak na plaću u iznosu od 238,90 eura/1.800,00 kn godišnje i to svake godine, s plaćom za mjesec u kojem koristi godišnji odmor, ali ne prije 30. lipnja za tekuću godinu. Nadalje, navodi da je tuženik postupio nezakonito te nije isplaćivao tužitelju jednokratni dodatak na plaću u iznosu od 238,90 eura /1.800,00 kn za razdoblje od 2017.-2021. sukladno odredbi čl. 49. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo. Kako je potraživanje tužitelja dospjelo, tužitelj predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će naložiti tuženiku da isplati tužitelju iznos od 1.194,50 eura/9.000,00 kn na ime neisplaćenih jednokratnih dodataka na plaću s pripadajućom zateznom kamatom, kao i da tužitelju naknadi parnični trošak.

    2. U odgovoru na tužbu tuženik prvenstveno ističe prigovor nedostatka pasivne legitimacije jer da se na tuženika ne primjenjuje Kolektivni ugovor za graditeljstvo, na koji se tužitelj poziva u tužbi. Premda je u Sudskom registru za tuženika, medu ostalim djelatnostima, navedena i djelatnost građenja, tuženik da se pretežno bavi rudarskom djelatnošću - vađenjem kamena za gradnju, a što da je vidljivo iz Obavijesti o razvrstavanju poslovnog prema subjekta NKD-u 2007., prema kojoj je tuženik registriran za rudarstvo i vađenje kamena, te je razvrstan u područje B, skupina 081, vađenje kamena, pijeska i gline, razred 0811, vađenje ukrasnog kamena i kamena za gradnju, vapnenca, gipsa, krede i škriljevca, što znači da nije razvrstan u područje F Nacionalne klasifikacije djelatnosti, u koju bi bio razvrstan kad bi se na njega primjenjivao Kolektivni ugovor za graditeljstvo. Posebno se napominje kako je odlukama Županijskog suda u Rijeci, u predmetima protiv tuženika utvrđeno kako se u konkretnom slučaju na tuženika ne primjenjuje Kolektivni ugovor za graditeljstvo, već Kolektivni ugovor prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u ovom slučaju KU za rudarsku djelatnost. Također da je na isti način odlučeno u presudi Županijskog suda u Zagrebu u predmetu protiv ovog tuženika. U svakom slučaju, na tuženika da se ne primjenjuje Kolektivni ugovor za graditeljstvo jer iako pravne osobe prilikom osnivanja i upisa u sudski registar upisuju niz djelatnosti koje u naravi ne moraju obavljati, Državni zavod za statistiku daje prikaz djelatnosti koje pravne osobe stvarno obavljaju, sukladno čl. 2. 5. i 6. Zakona o nacionalnoj klasifikaciji djelatnost. Tuženik se također poziva na revizijsku odluku br. Rev 1763/10 od 13. studenoga 2013., kojom se utvrđuje gdje pripada određena djelatnost, temeljem propisa o jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti. Stoga se Kolektivni ugovor za graditeljstvo, u konkretnom slučaju, ne odnosi pa ni ne primjenjuje na tuženika jer prema NKD-u tuženik nije razvrstan u poslovne subjekte koji obavljaju djelatnost graditeljstva. Posebno se tuženik protivi dokaznim prijedlozima tužitelja za dostavom obračunskih lista, kao i provođenja vještačenja po vještaku financijske struke. Također se prigovara tužbenom traženju zakonske zatezne kamate, kako na glavnicu tako i parnični trošak uvećanjem stope za 5 %.

    3. U odnosu na navode tuženika, tužitelj između ostalog ističe kako u situaciji kada poslodavac obavlja više djelatnosti koje spadaju u različita područja sukladno NKD/07 i za obavljanje tih drugih djelatnosti zapošljava radnike koji isključivo obavljaju poslove iz djelatnosti koje ne spadaju u onu djelatnost koju je poslodavac naveo kao primarnu, poslodavac je dužan primjenjivati KU kod kojih postoji proširena primjena na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj. Dakle, da je pogrešno tumačenje tuženika da bi bilo odlučno što je primarna djelatnost poslodavca prijevoz jer da poslodavac nedvojbeno obavlja i poslove graditeljstva. Tuženik da u sudskom registru kao predmet poslovanja ima upisanu djelatnost građevinarstva ta da u svrhu obavljanja te djelatnosti zapošljava radnike.

    4. U odnosu na navode tuženika, tužitelj je u daljnjem tijeku postupka naveo kako svoje potraživanje temelji na čl.49. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (NN 12/08) i čl.47. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (NN 115/15) koji propisuju da tužitelj ima pravo na jednokratni dodatak na plaću u iznosu od 238,90 eura /1.800,00 kn, a da se jednokratni dodatak na plaću isplaćuje s plaćom za mjesec u kojem se koristi godišnji odmor, ali ne prije 30. lipnja za tekuću godinu. Tužitelj da je u utuženom razdoblju bio u radnom odnosu temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, a da tuženika obvezuje primjena odredaba Kolektivnog ugovora. U smislu pozivanja na odredbe Sporazuma br.512/2018, tužitelj da ima pravo na najpovoljnije pravo u smislu odredbe čl.9. Zakona o radu.

    5. Tijekom postupka sud je izveo dokaze: pregledom Ugovora o radu br.172/3 od 20.06.2013., Ugovora o radu br.172/4 od 27.11.2018., potvrdu HZMO od 2.rujna 2022., popis uplata na tekuće račune od 31.12.2018., 30.04.2019., 31.08.2019., 31.12.2019., Sporazuma od 28.11.2018., saslušanjem tužitelja, te svih sudskih odluka priloženih u spis.

    6. Radi se o sporu male vrijednosti zbog čega je u postupku trebalo primijeniti odredbe čl.457.-467. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11-pročišćeni tekst 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, u daljnjem tekstu ZPP) budući se tužbeno potraživanje odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi iznos od 1.320,00 eura.

    5. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan. Tužitelj je popisao parnični trošak.

    7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom jednokratnih dodataka na plaću za razdoblje od 2017.-2021. u iznosu od po 238,90 eura godišnje (ukupan iznos od 1.194,50 eura), koji zahtjev tužitelj temelji na odredbi čl. 49. ili 47. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo.

    8.Među strankama nije sporno:

    - da je tužitelj bio radnik tuženika temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme, na radnom mjestu vozač – skladištar te vozač teškog teretnog vozila;

    -da je tuženik trgovačko društvo koje je prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti razvrstan u djelatnost rudarska -vađenje kamena za gradnju, područje B, skupina 081, vađenje kamena, pijeska i gline, razred 0811, vađenje ukrasnog kamena i kamena za gradnju, vapnenca, gipsa, krede i škriljevca, a u sudski registar upisano je i za obavljanje djelatnosti građevinarstva, koje po NKD-u spada u područje F- građevinarstvo;

    -da je člankom 47. KU/15 određeno da radnik ima pravo na jednokratni dodatak u iznosu od 1.800,00 kn godišnje te da se isto isplaćuje s plaćom za mjesec u kojem se koristi godišnji odmor, ali ne prije 30. lipnja za tekuću godinu;

    -da je Odlukom Ministra rada i mirovinskog sustava od 3. prosinca 2015. proširena primjena KU/15 na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj u djelatnosti građevinarstva;

    8.1. Kao sporno ostalo je za raspraviti pripada li tužitelja jednokratni dodatak na plaću u iznosu od 238,90 eura za 2017., 2018., 2019., 2020. i 2021. odnosno je li se na tuženika primjenjuje čl. 47. KU za graditeljstvo.

    9. Saslušan kao stranka tužitelj je u svojem iskazu naveo da je bio zaposlen od 2017. pa sve do 4. prosinca 2018. kao stručnjak na zaštitu na radu u firmi Lavčević d.d., a nakon tog perioda pa na dalje da je zaposlen kod tuženika u betonari Sirobuja kao vozač miksera. Nadalje da je upoznat sa Sporazumom od 28. studenog 2018., kojeg da je sklopio s tuženikom s osnova s potraživanja koje je imao s naslova plaće i dodataka na plaću za razdoblje od 2012. pa do 2017. -2018., ali da misli da mu tuženik te iznose nije isplatio. Vezano za djelatnost tuženika, s obzirom da je tužitelj vozač miksera i da prevozi beton za razna gradilišta, da se tuženik bavi građevinskom djelatnošću, ali da mu nije poznato kojom se točno djelatnošću tuženik tuženik.

    10. Prema odredbi čl. 2. KUG ugovor se primjenjuje na sve fizičke ili pravne osobe koje obavljaju djelatnosti visokogradnje, niskogradnje i hidrogradnje, montažerskih radova, instalacijskih i završnih radova u građevinarstvu, projektiranja i srodnih tehničkih usluga i druge srodne djelatnosti koje su upisane u sudski registar i klasificirane sukladno Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti ili utvrđene posebnim zakonom.

    10.1. Prema odredbi članka 1. Zakona o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti („Narodne novine“ broj 98/1994., dalje ZNK) u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti prikupljaju se, upisuju, obrađuju i iskazuju po djelatnostima podaci koji su od značenja za usmjeravanje društvenog i gospodarskog razvitka te podaci o stanju i kretanjima u pojedinim područjima društvenoga i gospodarskog života u Republici, s time da se nacionalna klasifikacija djelatnosti ne smije koristiti kao osnova za određivanje prava i obveza pravnih i fizičkih osoba. Člankom 2. ZNK-a određeno je da se prema nacionalnoj klasifikaciji razvrstavaju po djelatnostima pravne osobe, fizičke osobe koje obavljaju djelatnost sukladno propisima, tijela državne vlasti, tijela državne uprave i jedinice lokalne samouprave i uprave. Prema članku 6. stavak 1. ZNK-a subjekti iz članka 2. tog Zakona razvrstavaju se potpodručja, odjeljke, skupine, razrede i podrazrede nacionalne klasifikacije prema djelatnostima što ih obavljaju. Ako subjekt iz članka 2. tog Zakona obavlja više djelatnosti, razvrstava se prema djelatnosti kojom se pretežito bavi.

    10.2. Prema članku 2. KU/15 i KU/18 isti se primjenjuje na sve poslodavce koji obavljaju djelatnosti visokogradnje, niskogradnje i hidrogradnje, montažerskih radova, instalacijskih i završnih radova u građevinarstvu, projektiranja i srodnih tehničkih usluga i druge srodne djelatnosti koje su upisane u sudski registar i klasificirane u skladu Odlukom o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti ili utvrđene posebnim zakonom.

    10.3. Prema Državnom zavodu za statistiku sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti tuženikova je djelatnost prema obavijesti Državnog zavoda za statistiku i u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti klasificirana u razred 0811, kao rudarska djelatnost-vađenje kamena za gradnju, ukrasnog kamenja, kamenja, pijeska i gline, područje B, skupina 081, a ne kao građevinarstvo.

    11. Neovisno o tome što je u sudskom registru trgovačkog suda kao jedna od djelatnosti tuženika upisana i djelatnost građenja, na tuženika se ne primjenjuje KUG. Naime, pravne osobe prilikom osnivanja i upisa u sudski registar, upisuju niz djelatnosti koje u naravi ne moraju nužno obavljati, dok Državni zavod za statistiku daje stvaran prikaz djelatnosti koje pravne osobe u naravi obavljaju, sukladno čl. 2., 5. i 6. ZNKD. Dakle, na tuženika se ne primjenjuje Odluka ministra nadležnog za rad od 3. prosinca 2015., jer je tom odlukom određena proširena primjena Kolektivnog ugovora graditeljstva na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj u djelatnosti građevinarstva, područje F Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007-NKD 2007., a prema toj klasifikaciji tuženik nije razvrstan u područje F Nacionalne klasifikacije djelatnosti, već u područje B.

    11.1. Vezano uz sporno pravno pitanje Vrhovni sud RH je u nekoliko svojih odluka dao odgovor kao i u odluci broj Rev 1178/2020-2 od 10. siječnja 2024. u kojoj je navedeno: „Stoga u situaciji kada je djelatnost građevinarstva upisana u sudski registar da bi se primjena tog KU-a proširila i na poslodavce i radnike u djelatnosti građevinarstva potrebno je da je ispunjena i druga pretpostavka - da je ta djelatnost sukladno Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti klasificirana u djelatnost građevinarstva, područje djelatnosti F Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. -NKD 2007.“ (tako i u Rev 5067/2019-2 od 21. ožujka 2023.)

    12. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio pravno shvaćanje koje je izraženo u navedenim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske i koje daje odgovor na sporno pitanje u ovom postupku u okviru istog činjeničnog i pravnog supstrata, zbog čega je odbio tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

    12.1. Slijedom navedenog, a s obzirom da se na područje djelovanja tuženika u utuženom razdoblju ne primjenjuje Kolektivni ugovor za graditeljstvo, tužitelju ne pripada pravo na isplatu jednokratnog dodatka na plaću na temelju odredbe članka 47. KUG, slijedom čega je valjalo odbiti kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja.

    13. Odluka o trošku je izostala budući ga tuženik nije popisao.

    Split, 19.rujna 2025.

    SUDAC

    Jerka Kovačić Garac

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovoga suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.

    DNA:

    - pun. tužitelja,

    - tuženiku,

    - u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.