1

Poslovni broj: 13 P-152/2023-12

Republika Hrvatska

Općinski sud u Slavonskom Brodu-Stalna služba u Novoj Gradiški

Nova Gradiška

 

Poslovni broj: 13 P-152/2023-12

 

U   I M E   R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P  R  E  S  U  D  A

 

Općinski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški po sutkinji Jasni Bratek u pravnoj stvari tužiteljice  K. S., G. B., OIB:, zastupane po punomoćnici D. K., odvjetnici iz N. G. protiv 1. tužene  H. O., K., sada nepoznatog boravišta i 2. tuženika N. G., D., sada nepoznatog boravišta, oboje zastupani po privremenom zastupniku J. J., odvjetnici u N. G., OIB:…, radi utvrđenja prava vlasništva, 13. rujna 2023. u nazočnosti tužiteljice, njezine punomoćnice i privremene zastupnice tuženika, 13. rujna 2023., istoga dana

p r e s u d i o   j e

 

Utvrđuje se da tužiteljici K. S. rođ. F., G. B., OIB:…, kao pravnoj sljednici F. Đ. za nekretnine obuhvaćene postupkom arondacije i to za: čkbr. 312/1 oranica 4 k.sa 1 kj 590 čhv. upisana u z.k.ul. 325 k.o. D., čkbr. 289/9 oranica 5 k. sa 1319 čhv., čkbr. 289/24 oranica 5 k. sa 659 čhv., čkbr. 298/1 oranica 5 k. sa 769 čhv., čkbr. 298/2 oranica 5 k. sa 302 čhv., sve upisane u z.k.ul. 71 k.o. K., pripada drugo zemljište, koje prema potvrdi Odjela za katastar nekretnina N. G. Klasa:932-06/21-02/10 Urbroj:541-23-03/3-21-3 od 13. siječnja 2021. i Geodetskog elaborata Klasa:… Urbroj:… od 13. siječnja 2021. G. d.o.o. N. G., predstavlja nekretnine označene kao: kčbr. 223/3 Brezik, oranica sa 4748 m2 upisana u z.k.ul. 72 i kčbr.206/4 brezik sa 3056 Oranica sa 3056, upisana u zk.u.184, sve u k.o K., što su 1. tužena H. O., K., sada nepoznatog boravišta i 2. tuženik N. G., D., dužni priznati  te trpjeti da se tužiteljica temeljem ove presude upiše u zemljišnim knjigama vlasnicom na označenim nekretninama.

 

Obrazloženje

 

1. Tužiteljica je po punomoćnici podnijela kod ovoga suda  tužbu s istaknutim tužbenim zahtjevom kojim traži da joj sud pruži pravnu zaštitu presudom kojom bi se utvrdilo da tužiteljici kao pravnoj sljednici F. Đ. za nekretnine obuhvaćene postupkom arondacije i to za:  čkbr. 312/1 oranica 4 k. sa 1 kj 590 čhv. upisana u z.k.ul. 325 k.o. D., čkbr. 289/9 oranica 5 k. sa 1319 čhv., čkbr. 289/24 oranica 5 k. sa 659 čhv., čkbr. 298/1 o. 5 k. sa 769 čhv., čkbr. 298/2 oranica 5 k. sa 302 čhv., sve upisane u z.k.ul. 71 k.o. K., pripada drugo zemljište, koje prema potvrdi Odjela za katastar nekretnina N. G. Klasa:… Urbroj:… od 13. siječnja 2021. i Geodetskog elaborata Klasa:… Urbroj:… od 13. siječnja 2021. G. d.o.o. N. G., predstavlja nekretnine označene kao: kčbr. 223/3 Brezik , oranica sa 4748 m2 upisana u z.k.ul. 72 i kčbr.206/4 brezik sa 3056 Oranica sa 3056, upisana u zk.u.184, sve u k.o K., što su 1. tužena H.  O., K., sada nepoznatog boravišta i 2. tuženik N. G., D., dužni priznati  te trpjeti da se tužiteljica temeljem ove presude upiše u zemljišnim knjigama  vlasnicom na označenim nekretninama.

 

1.2. U tužbi se između ostalog navodi da se tijekom 1964. provodio postupak arondacije poljoprivrednog zemljišta u k.o. D. i K., pa je pravnim prednicima K. S., njezinom djedu Đ. F., oduzeto poljoprivredno zemljište u k.o. D. i K., temeljem rješenja Odjela za privredu skupštine Općine N. G. od 15. lipnja 1964., a provedeno u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Novoj Gradiški pod brojem Z-2723/64.

 

1.3. Zemljište koje je oduzeto pravnom predniku tužiteljice da se  sastojalo od čkbr. 312/1 oranica 4 k. sa 1 kj 590 čhv, upisana u z.k.ul. 325 k.o. D., čkbr. 289/9 oranica 5 k. sa 1319 čhv, čkbr. 289/24 oranica 5 k.sa 659 čhv, obje upisane u z.k.ul.205, čkbr. 298/1 oranica 5 k. sa 769 čhv., čkbr. 298/1 oranica 5 k. sa 302 čhv., upisana u z.k.ul. 71 k.o. K., sve navedeno pod brojem 11. rješenja.

Označenim rješenjem da je  navedeno da  je pravni prednik tužiteljice dobio naknadu u zemlji i to nekretnine čkbr. 243/3 Oranica 3 k. sa 1 kj 1000 čhv. upisana u z.k.ul. 365 k.o. D. i čkbr. 145/19 Oranica 2 k. sa 1 kj 20 čhv. upisana u z.k.ull 141 k.o. O.

 

1.4. Nekretnina označena kao čkbr. 145/19 Oranica 2 k. sa 1 kj 20 čhv. upisana u z.k.ul. 141 k.o. O. da je upisana na ime i vlasništvo pravnog prednika podnositeljice zahtjeva F. Đ. te da  je on s njom raspolagao.

Druga nekretnina koja je po rješenju dodijeljena F. Đ. čkbr. 243/3 Oranica 3 k. sa 1 kj 1000 čhv. upisana u z.k.ul. 458 k.o. D. (ranije u z.kul.365 k.o. D.) da nikada nije upisana na njegovo ime i vlasništvo, niti da  je on uveden u posjed te nekretnine. Upravo suprotno, F. Đ. da je  nadjeljen  s nekretninama u  k.o. K. i k.o. D., koje prema geodetskom elaboratu od 13. siječnja 2021., potvrdi i prijavnom listu za z.k. i skici izmjere čine cjelinu, a sastoje se od nekretnina i to čkbr.204/3 B., oranica sa 208 m2, čkbr. 226 /2 B., oranica sa 7055 m2, obje upisane u z.k.ul. 89, čkbr. 207/2 B., oranica sa 1749 m2 upisana u z.k.ul. 342, čkbr. 223/2 B. oranica sa 5608 m. upisana u z.k.ul. 342, čkbr.206/4 B. oranica sa 3056 m2 upisana u z.k.ul. 184,  čkbr. 223/3 B. oranica sa 4748 m2 upisana u z.k.ul. 72, sve u k.o K.,  kčbr.221/6 M. r. oranica sa 648 m2 upisana u z.k.ul. 458 i kčbr.222/7 M. r. oranica sa 4647 m2 upisana u z.k.ul. 454, obje u k.o. D.

 

Označene nekretnine, osimkčbr.223/1 oranica r. u b. sa 1483 čhv upisana u z.k.ul. 72, (prema geodetskom elaboratu sada čini kčbr. 223/3 b., oranica sa 4748 m2 upisana u z.k.ul. 72, u k.o K.) i kčbr.206/4 oranica u b. sa 742 čhv. i kčbr.206/5 oranica u b. sa 134 čhv  (prema geodetskom elaboratu sada čini kčbr. 206/4 b. sa 3056 Oranica sa 3056, obje upisane u zk.u.184, sve u k.o. K.) vlasništvo su Republike Hrvatske, osim ovdje predmetnih nekretnina.

 

1.5. Nekretnina označena kao čkbr. 223/1 oranica r. u b. sa 1483 upisana u z.k.ul. 72 u k.o K. upisana je kao vlasništvo prvotužene O. H., dok je kao posjednik upisan PPK N. G.

Vlasnikom nekretnina označenih prije parcelacije kčbr.206/4 oranica u b. sa 742 čhv i kčbr. 206/5 oranica u b. sa 134 čhv da je  upisan drugotuženik G. N. Nakon parcelacije da je utvrđeno da je tužiteljica u posjedu nekretnine kčbr.206/4 b. sa 3056 oranica sa 3056, upisane u zk.u.184, sve u k.o. K.

Nitko od tuženika da  ne posjeduje ove nekretnine, već je u posjedu istih tužiteljica, a ranije njezini pravni prednici.

U postupcima arondacije, da je vrijedilo  pravilo da se vlasnicima, fizičkim osobama arondirala zemlja više klase i bolje kvalitete, pa su sudionici arondacije za arondiranu, zamijenjenu zemlju u naknadu dobili nekretnine veće površine ali lošije kvalitete.

 

1.6. Tuženicima da je boravište nepoznato, pa je predloženo postaviti im privremenog zastupnika u osobi odvjetnice J. J., N. G., OIB:…

 

1.7. Sudionici arondacije, F. Đ. i F. M. r. B. su umrli, a kako nisu imali nekretnina na svojem imenu i vlasništvu, iza njih da nije vođen ostavinski postupak. Oni su u vrijeme provođenja postupka arondacije živjeli u zajednici života sa svojim sinom F. S. iz D., pa da je F. S. nakon nadiobe nekretnina u postupku arondacije , nastavio posjedovati nadjeljene nekretnine svojih roditelja. F. S. je umro 2003. godine, a da ga naslijedila je kćerka K. S. r. F. iz G. B., tužiteljica.

Ističe se, da je na području katastarskih općina D. i K., prije ovdje tužiteljice, u sudskom postupku odlučivano o tužbama drugih sudionika arondacije, koji su bili nadjeljeni položajno prije pravnog prednika tužiteljice.

 

1.8. Slijedom navedenog predloženo je da sud nakon provedenog postupka donese odluku sadržaja prednje navedenog.

 

2. Obzirom da je boravište tuženima nepoznato to je istima  po prijedlogu tužitelja, a u smislu odredbe čl. 84.st.2.toč.4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj:  53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka  USRH, 123/08, 57/11, 25/13 ,  43/13, 89 /14, 70/19, 80/22, 114/22– dalje: ZPP) postavljen privremeni zastupnik u osobi J. J., odvjetnice iz N. G.

 

3. U odgovoru na tužbu  privremena zastupnica tuženika istakla je da joj nisu   poznati navodi i okolnosti iz tužbe, protivila se tužbenom zahtjevu te se suglasila da  se provedu dokazi iz tužbe.

 

4. Tijekom postupka sud je, u smislu odredbe čl.  220.st.2. ZPP-a  proveo dokaze uvidom u preslik domovnice za tužiteljicu, u rješenje od 15. lipnja 1964., u povijesni izvadak iz z.k.ul. br. 71 k.o. K., u izvadak iz z.k.ul. br. 184. k.o. K. i z.k.ul. 72 k.o. K., u geodetski elaborat od 4. siječnja 2021., u sudsku praksu (str. 38 -52 spisa), u izvadak iz z.k.ul. br. 396 k.o. K., te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka M. E. i D. Š.

 

5. Ocjenom provedenih dokaza svakog zasebno te svih zajedno u uzajamnoj i logičnoj vezi u smislu odredbe čl.8.ZPP-a ovaj sud je našao za utvrđenim da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

 

6. Prvenstveno je potrebno istaći, da dosjelost, kao institut koji pretvara faktičnu vlast u pravnu, djeluje stabilizirajuće na socijalne odnose koji već dulje vrijeme postoje. Posjedovanjem stvari kroz zakonom propisano razdoblje, dosjelost legalizira postojeće stanje. Institut dosjelosti u pravu vezan je uz potrebu da se određena faktična stanja, faktična vlast nakon izvjesnog vremena uskladi s pravom, pretvori u subjektivno pravo. To nalaže kako načelo pravičnosti tako i načelo sigurnosti u pravnom prometu jer treba omogućiti onome tko je neku stvar ili pravo stekao u posjed na način koji zaslužuje zaštitu, da nakon proteka određenog vremena postane i pravno nositeljem stečenog prava.

 

7. Nastavno, odredbom čl. 159. i čl. 160.st.1.i 2.  Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima(„Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 1539,143/12, 152/14, 81/15 ,94/17 - dalje ZV) zakonodavac izrijekom određuje pod kojim uvjetima i pretpostavkama određeno faktično stanje postoje i pravno.

 

8. U ocjeni činjeničnog osnova stjecanja prava vlasništva dosjelošću, pored činjenice da je posjed neke osobe nad nekretninom neprekidno trajao zakonom određeno vrijeme, uz okolnosti i sposobnosti subjekta za stjecanje, te da je stvar sposobna biti objektom stjecanja, od odlučnog značaja su i okolnosti da stjecatelj ima samostalni posjed stvari te da mu taj posjed ima onu kakvoću koja se traži za dosjelost.

 

9. Pretpostavka o savjesnosti (poštenju) posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova.

 

10. Prenošenje posjeda derivativnim (izvedenim) načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora.

Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo neke stvari nužno je da samostalni posjed te stvari traje zakonom određeno vrijeme.

Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičku vlast ne izvršava  time ničiju tuđu, „višu“, posrednu vlast (vlasnički posjed).

Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava sa istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

Dužina vremena dosjedanja ovisi o kakvoći posjeda i osobi čija se stvar dosjeda. S obzirom na kakvoću posjeda razlikujemo redovitu i izvanrednu dosjelost. Redovitom dosjelošću stječe se vlasništvo stvari na temelju samostalnog, kvalificiranog posjeda izvršavanog neprekidno kroz zakonom propisano vrijeme. Kvalificirani je posjed koji je istovremeno zakonit, istinit i pošten, ma koliko dugo on trajao dosjelošću se ne može steći vlasništvo. Vrijeme dosjelosti može biti redovito i izvanredno, ovisno o tome čija se stvar dosjeda.

Da  bi se mogla uzeti u obzir dosjelost prava vlasništva nekretnina dugotrajnim posjedom, ne treba utvrđivati naslov posjednika ili njegovih prednika, ali treba utvrditi vlasnički posjed tj. miran posjed s uočljivom voljom držati stvar kao svoju i ponašanje posjednika kao vlasnika kroz čitavo vrijeme potrebno za dosjelost. Ako za dosjelost nije već dovoljno vrijeme njegova vlasničkog posjeda, uračunat će se posjedniku i vrijeme takvog posjedovanja njegovog prednika (pri čemu treba utvrditi je li posjednik njegov slijednik).

Inače, pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom pravu (ipso iure), čim se ispune sve pretpostavke dosjelosti. Naime, dosjelost nije samo pravna osnova stjecanja koja bi imala nastupiti tek nekim aktom stjecanja, nego do stjecanja dolazi samom činjenicom da je nastupila dosjelost.

Rok dosjelosti počinje teći onog dana kada posjednik stekne posjed stvari, a završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. Dosjedavateljev samostalni posjed stvari, sa svom pozitivnim kvalitetama, treba trajati neprekidno kroz cijelo propisano vrijeme. Prenošenje posjeda derivativnim (izvedenim) načinom na novog posjednika ne prekida posjedovanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod pravnog slijednika dotadašnjeg posjednika, dakle kod njegovog univerzalnog ili singuralnog slijednika (sukcesora).

Međutim, ako netko stekne nekretninu putem dospjelosti postaje njezin vlasnik bez obzira što nije upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik, a i bez obzira što je prijašnji vlasnik ostao upisan kao da je on i nadalje vlasnik nekretnine premda to više nije. Novi vlasnik, dakle onaj tko je vlasništvo nekretnine stekao dosjelošću, ima pravo ishoditi upis svog prava u zemljišnoj knjizi, što implicira brisanje upisa dotadašnjeg prava vlasništva. Ako se on tim pravom ne posluži, nije zbog toga manji vlasnik.

 

11. U navedenom  postupku je dakle, bilo potrebno utvrditi je li tužiteljica bila  u samostalnom posjedu predmetnih nekretnina i od kada, je li i danas u posjedu istih, te ukoliko je isključivi  i samostalni posjednik, radi li se u tom slučaju o poštenom posjedu,  je su  li nekretnine sposobne biti objektom vlasništva.

 

12. Nesporno je da su 1. tužena upisana kao vlasnica nekretnine označene kao č.k.br.223/1 oranica sa 1483 čhv upisana u z.k.ul.br.72 k.o. K., a 2.tuženik kao vlasnik nekretnine označene kao č.k.br. 206/4 oranica sa 742 čhv upisana u z.k.ul.br. 184 k.o. K.

12.1. Sporno je između stranaka je  li tužiteljica u posjedu predmetnih nekretnina, trajanje posjeda i njegova kvaliteta te mogućnost stjecanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama obzirom na postojeće upise.

 

13. O tome da su  predmetne nekretnine u samostalnom i nesmetanom posjedu obitelji tužiteljice uključujući i vrijeme koje su pravni prednici tužitelja uživali i posjedovali predmetne nekretnine preko 50  godina, potvrdili su svojim iskazima svjedoci  M. E. i D. Š. Iz iskaza spomenutih svjedoka proizlazi da je predmetne nekretnine dobio u zamjenu pravni prednik tužiteljice, djed Đ. F., za njemu oduzete nekretnine u postupku arondacije, a kojih je bio vlasnik i koje su bile ležeće u k.o. D. i k.o. K. Od završetka postupka arondacije koja je bila 1964., negdje oko 1970. godine pravni prednik tužiteljice uživa predmetne nekretnine, nakon njega njegov sin S. F. (otac tužiteljice), a poslije njegove smrti tužiteljica. Dakle, prema izjavama svjedoka ove nekretnine su u samostalnom i nesmetanom posjedu tužiteljice i njezinih pravnih prednika od 70-ih godina.

D. Š. ova saznanja ima od 1973. kada se doselila preko puta ovih nekretnina i potvrđuje u svom iskazu da je djed tužiteljice bio u posjedu prije no što je ona doselila u D., da je nakon njega posjed vršio njegov sin, a zatim tužiteljica.

 

14. Dakle, analizirajući navode i izjave svjedoka, a koji su međusobno suglasni i nisu u protivnosti sa ispravama koje je tužiteljica  priložio  uz tužbu, utvrđeno je da je tužiteljica u neprekidnom posjedu predmetnih nekretnina preko 50 godina, uključujući i vrijeme u kojem su njezini pravni prednici, uživali i posjedovali predmetne nekretnine. Nadalje je utvrđeno  da je posjed tužitelja samostalan i nesmetan kroz cijelo navedeno razdoblje.

 

15.Stoga, prema stanovištu ovoga suda u iznesenom činjeničnom i pravnom kontekstu te polazeći od svih iznesenih okolnosti konkretnog slučaja, a prvenstveno utvrđenja da  je tužiteljica bila sposobna stjecati nekretnine, da su predmetne nekretnine imale sposobnost stvari da budu u vlasništvu /stvar u prometu/, da je njezin posjed imao određeni  kvalitet /savjestan/  odnosno da je bila u uvjerenju da je vlasnik predmetnih nekretnina, to je u smislu odredbe čl. 159. i 160.st.1. i 2. ZV-a u vezi s odredbom čl. 331. st.1.ZPP-a, odlučeno kao u izreci ove presude.

 

16.Stranke trošak nisu tražile pa o troškovima sud nije odlučivao.

 

U Novoj Gradiški 13. rujna 2023.

Sutkinja

Jasna Bratek

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana   primitka prijepisa iste,  a podnosi se putem ovoga suda Županijskom sudu u tri istovjetna primjerka.