Poslovni broj: Usž-3398/2023-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Snježane Horvat- Paliska, predsjednice vijeća, Mire Kovačić i Radmile Bolanča Vuković, članica vijeća te sudske savjetnice Jelene Maltar Benjak zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14, Zagreb, kojeg zastupa opunomoćenik Marko Lisec, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Šunić i partneri j.t.d. Zagreb, Donje Svetice 99a, protiv tuženika Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Zagreb, Miramarska cesta 22, radi dodjele bespovratnih sredstava, odlučujući o žalbi tužitelja podnesenoj protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-1915/22-9 od 28. rujna 2023., na sjednici vijeća održanoj 18. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-1915/22-9 od 28. rujna 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška za sastav žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda, točkom I. izreke, odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, KLASA:UP/I-910-04/19-02/908, URBROJ:538-05-3-2-2-/582-22-12 od 27. svibnja 2022. Točkom II. izreke presude odbijen je prijedlog tužitelja za nadoknadu troškova upravnog spora.

2. Rješenjem tuženika od 27. svibnja 2022. odbijen je prigovor Sveučilišta u Zagrebu, izjavljen na postupanje Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije povodom Izmjene odluke o utvrđenoj nepravilnosti, KLASA:910-01/14-01/85, URBROJ:358-04-19-2128 od 27. studenoga 2019., IRR12.

3. Tužitelj pobija zakonitost prvostupanjske presude radi bitne povrede pravilna sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi u bitnome da je sud donio odluku na temelju članka 36. stavka 1. točke 4. Zakona o upravnim sporovima, iako je u tužbi osporavao primjenu prava u osporenom rješenju čime je osporavao i činjenice. Prigovara obrazloženju tuženika u vezi pružanja usluga nadzora radova koji su pod konzervatorskom zaštitom a što je osporavao i tijekom postupka navodeći da je Studenski dom „Stjepan Radić“ upisan u Registar zaštićenih kulturnih dobara Ministarstva kulture kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro pod brojem Z-2286. Ističe da se sud neosnovano poziva na članke 238. Zakona o javnoj nabavi iz 2016. odnosno na članak 31. stavak 4. Zakona o javnoj nabavi iz 2011. jer isti ne određuju kada se smatra da je obilazak lokacije nužan za sastav ponude, već ocjenu ostavljaju kao diskrecijsko pravo naručitelja. Poziva se na Upute Upravljačkog tijela za upravljanje nepravilnostima u Operativnom programu koje su Upute donesene od tuženika nakon gotovo 6 godina od dana kada je tužitelj kao naručitelj objavio dokumentaciju za nadmetanje. Smatra da je sud pogrešno primijenio i članak 2. stavak 1. točke 26. u vezi točke 36. Uredbe EU 1303/2013. Ističe da se njegovo postupanje ne može podvesti pod djelovanje ili propust koje šteti ili bi moglo naštetiti proračunu Unije tako da optereti proračun Unije neopravdanim izdatkom, šteta za proračun Unije nije nastala niti je mogla nastati. Predlaže poništiti presudu prvostupanjskog suda i usvojiti u cijelosti tužbeni zahtjev. Potražuje trošak za sastav žalbe.

4. Tuženik u odgovoru na žalbu navodi u bitnome da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je odluku donio na temelju članka 36. stavka 1. točke 4. i članka 6. Zakona o upravnim sporovima. U odnosu na prigovor tužitelja vezan za nužnost obilaska lokacije ističe da se iscrpno očitovao u rješenju i odgovoru na tužbu te se poziva na članak 238. Zakona o javnoj nabavi iz 2016. odnosno članak 31. Zakona o javnoj nabavi iz 2011. Obrazlaže donošenje Uputa na koje tužitelj upire u žalbi pri čemu se poziva i na ovosudnu presudu poslovni broj:Usž-3506/22. U vezi prigovora primjene članka 2. stavka 1. točke 26. odnosno točke 36. Uredbe tuženik upućuje na presudu Suda EU C-406/14 od 14. srpnja 2016. i presudu C-408/16 od 6. prosinca 2017. koje obrazlaže te ističe da se na navedene presude poziva i ovaj Sud u presudi poslovni broj :Usž-3255/22. Predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući presudu upravnog suda u granicama žalbenih razloga sukladno članku 73. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. - ZUS), Sud žalbene razloge ocjenjuje neosnovanim.

7. Na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, a uzimajući u obzir činjenice utvrđene u upravnom postupku, prvostupanjski sud je utvrdio da je osporeno rješenje doneseno u pravilno provedenom upravnom postupku te na temelju potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu materijalnog prava. U obrazloženju presude izložio je sve bitne činjenice koje proizlaze iz provedenih dokaza u upravnom postupku te je, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje i relevantne propise, naveo valjane razloge zbog kojih je odbio tužbeni zahtjev, odgovorivši pritom na sve tužbene navode. Time je sud postupio u skladu s člankom 60. stavkom 4. ZUS-a.

8. Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije ( SAFU) povodom Izmjene odluke o utvrđenoj nepravilnosti, KLASA:910-01/14- 01/85, URBROJ:358-04-19-2128 od 27. studenoga 2019. utvrdila je u odnosu na propisivanje uvjeta pravne i poslovne sposobnost nepravilnost broj 9., Nezakoniti i /ili diskriminacijski uvjeti sposobnosti, te je određena stopa ispravka od 5% vrijednosti ugovora o nabavi. U obrazloženju je među ostalim navedeno da je propisivanjem obveze obilaska lokacija (točke 4.3.3. i 6.1. dokumentacije o nabavi-DON) došlo do kršenja članka 78. stavka 2. te članka 3. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“ 90/11.,83/13.,143/13., 13/14. i 120/16. -ZOJN/11) s odvraćajućim učinkom na pojedine gospodarske subjekte, da u konkretnom slučaju nije došlo do situacije predviđene u članku 53. stavku 5. ZOJN/11, jer nisu ispunjeni uvjeti slijedom kojih bi obilazak lokacije bio nužan preduvjet za sastavljanje ponuda.

9. Obrazloženo je da su predmet nabave koja je predmet ove Izmjene kao i inicijalne Odluke bile usluge stručnog i obračunskog nadzora nad građevinskim, obrtničkim i instalaterskim radovima, prometnicama, okolišu, infrastrukturi, ugradnji opreme i namještaja te svim ostalim radovima rekonstrukcije i dogradnje složenih građevina zgrada i okoliša. Radi se o nabavi usluge nadzora radova koji po svojoj prirodi nisu specifični, niti lokacija pružanja usluga sadrži posebnosti zbog kojih bi obilazak lokacije bio nužan prije sastavljanja ponude. Lokacija izvođenja radova odnosno lokacija na kojoj će se vršiti nadzor nije pod konzervatorskom zaštitom niti je na drugi način posebno zaštićena. Stoga obilazak lokacije nije bio nužan za sastavljanje ponude. Zaključeno je da su neopravdanim propisivanjem obveze posjeta lokacije radova te dostave dokaza o obilasku uz ponudu u konkretnom slučaju dovedeni u otegotan položaj subjekti koji zbog udaljenosti ili drugo razloga nisu bili u mogućnosti obaviti obilazak prije podnošenja ponude te je obilazak trebao biti ostavljen na dispoziciju svakom ponuditelju kao mogućnost. Neopravdanim propisivanjem obveze obilaska lokacije radova kao uvjeta za podnošenje ponude u konkretnom slučaju počinjene su nepravilnosti u smislu članka 2. stavka 1. točke 36. Uredbe br. 1303/2013.

10. Prema članku 2. stavku 1. točke 36. Uredbe (EU) br. 1303/2013 nepravilnost je definirana kao svako kršenje prava unije ili nacionalnog prava u vezi s njegovom primjenom koje proizlazi iz djelovanja ili propusta gospodarskog subjekta uključenog u provedbu ESI fondova koje šteti, ili bi moglo naštetiti proračunu Unije, tako da optereti proračun Unije neopravdanim izdatkom.

11. Člankom 143. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1303/2013 propisano je da države članice provode potrebne financijske korekcije u vezi s pojedinačnim ili sustavnim nepravilnostima koje su otkrivene u operacijama ili u operativnim programima. Financijske korekcije sastoje se od ukidanja dijela ili cijelog javnog doprinosa nekoj operaciji ili operativnom programu. Države članice uzimaju u obzir prirodu i težinu nepravilnosti i financijskog gubitka za fondove ili EFPR te provode i odgovarajuće korekcije. Upravljačko tijelo evidentira financijske korekcije u računima za obračunsku godinu u kojoj je odlučeno o ukidanju sredstava.

12. Sud Europske unije je u predmetima C-406/14 i C-408/16 zauzeo pravno shvaćanje da kršenje prava Unije predstavlja nepravilnost u smislu mjerodavnog propisa samo ako šteti ili bi moglo naštetiti općem proračunu Unije tako da tereti proračun neopravdanim izdatkom i da povredu treba smatrati nepravilnošću samo u mjeri u kojoj može imati posljedice za proračun. Nasuprot tome, ne treba dokazivati postojanje točno određene financijske posljedice te povreda pravila postupka javne nabave predstavlja nepravilnost ako se ne može isključiti mogućnost da je ta povreda utjecala na proračun predmetnog fonda.

13. Člankom 31. stavkom 4. ZJN-a/11, propisano je da ako iz bilo kojeg razloga dokumentacija za nadmetanje i moguća dodatna dokumentacija nisu stavljeni na raspolaganje sukladno stavku 2. ovoga članka, ako javni naručitelj nije na pravodoban zahtjev odgovorio sukladno stavku 3. ovoga članka ili ako se ponude mogu sastaviti samo nakon posjeta gradilištu ili nakon neposrednog pregleda dokumenata koji potkrepljuju dokumentaciju za nadmetanje, javni naručitelj dužan je rok za dostavu ponuda primjereno produžiti tako da svi zainteresirani gospodarski subjekti mogu biti upoznati sa svim informacijama potrebnima za izradu ponude.

14. Sukladno članku 238. Zakona o javnoj nabavi ( „Narodne novine“ 120/16.- ZOJN/16), ako se ponude mogu sastaviti tek nakon obilaska lokacije ili nakon neposrednog pregleda na licu mjesta dokumenata koji potkrjepljuju dokumentaciju o nabavi, javni naručitelj obvezan je rok za dostavu ponuda, koji mora biti dulji od minimalnih rokova propisanih ovim odjeljkom, odrediti na način da se svi zainteresirani gospodarski subjekti mogu upoznati sa svim informacijama potrebnima za izradu ponude.

15. Imajući na umu predmet u cjelini, obrazloženja SAFU-a i članke 3., 78. i 31. stavak 4. relevantnog ZOJN/11, kao i članke 200. i 238. ZOJN/16, na koje se poziva i citira ih prvostupanjski sud, u konkretnom slučaju pravilno je odbijen tužbeni zahtjev s obrazloženjem kakvo je dano. Treba reći da je SAFU detaljno obrazložio da radi se o nabavi usluge nadzora radova koji po svojoj prirodi nisu specifični niti lokacija pružanja usluga sadrži posebnosti zbog kojih bi obilazak lokacije bio nužan prije sastavljanja ponude. Lokacija izvođenja radova odnosno lokacija na kojoj će se vršiti nabavljani nadzor nije pod konzervatorskom zaštitom niti je na drugi način posebno zaštićena. Propisivanjem obveznog obilaska lokacije i dostavljanje potvrde o obilasku lokacije kao sastavnog dijela ponude stavlja se u neravnopravan položaj ponuditelje koji iz nekog razloga nisu bili u mogućnosti obaviti obilazak.

16. Prvostupanjski je sud dostatno obrazložio zašto je odluku u ovom predmetu donio na temelju članka 36. stavka 1. točke 4. ZUS-a.

17. S obzirom na navedeno, Sud žalbene navode smatra neosnovanim i bez utjecaja na drugačije rješavanje konkretne upravne stvari. Radi se o navodima koje je tužitelj u bitnome isticao u tužbi, o kojima se prvostupanjski sud izjasnio, a s kojim očitovanjima je u potpunosti suglasan i ovaj Sud. Obrazloženje pobijane presude sadrži razumne i dostatne razloge koji opravdavaju njezino donošenje i koji ujedno otklanjaju sumnju da bi ta presuda mogla biti rezultat arbitrarnog postupanja, dok se pravno shvaćanje izraženo u pobijanoj presudi zasniva na pravilnom tumačenju i primjeni mjerodavnog materijalnog prava.

18. Kako je žalba odbijena, tužitelj nema pravo na naknadu troška za sastav žalbe (članak 79. stavak 4. ZUS-a).

19. Trebalo je stoga, na temelju članka 74. stavka 1. i članka 79. stavka 4. ZUS- a, odlučiti kao u izreci presude.

U Zagrebu 18. rujna 2025.

Predsjednica vijeća

Snježana Horvat-Paliska