Pr-1440/2022-23

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji mr.sc. Ivani Erceg Ćurić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice VV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Martini Radić Šunjić, odvjetnicu Splitu, protiv tuženika Kliničkog bolničkog centra Split, OIB: 51401063283, Split, Spinčićeva 1, zastupanog po punomoćniku Ivici Zaradiću, odvjetniku u Solinu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 15. srpnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenice punomoćnika tuženika, Katarine Zrilić, odvjetnice u Splitu, objavljene dana 18. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Prihvaća se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

„Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju razliku manje isplaćene naknade bruto plaće od one koju je trebao isplatiti po osnovi dodataka na plaću, te po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i bolovanja, za razdoblje od travnja 2017.g. do rujna 2024.g. u ukupnom iznosu od 21,00 € zajedno s pripadajućom:

- zakonskom kamatom koja na iznos od 2,58 EUR teče od 15. Srpnja 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 5,08 EUR teče od 15. rujna 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 3,63 EUR teče od 15. studeni 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,69 EUR teče od 15. prosinca 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 8,38 EUR teče od 15. prosinca 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,64 EUR teče od 15. kolovoza 2022. do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022.g. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 01.01.2023.g. pa nadalje po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8%poena, a u ostalim odnosima za 3% poena, bez zakonskih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.“

dok se odbija tužbeni zahtjev u dijelu više zatraženog iznosa od 1.344,00 EUR, a do ukupno zatraženog iznosa od 1.365,00 EUR.

II Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici parnični trošak u iznosu od 260,00 EUR na račun punomoćnika tužitelja odvjetnice Martine Radić Šunjić koji se kod OTP banked.d. vodi pod brojem

IBAN: [broj bankovnog računa], sa kamatama koje teku oddonošenja prvostupanjske presude do isplate koja se na navedeni iznos obračunava po stopiiz izmijenjene odredbe čl.29.st.2.ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN''156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope kojuje Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora izmeđutrgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje jeobavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8% poena, a u ostalimodnosima za 3% poena.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 14.2.2022. podnijela tužbu u kojoj navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre u KBC Split. Tužbom tužiteljica potražuje od tuženika isplatu razlike plaće, odnosno naknade plaće navodeći da je obavljajući poslove svog radnog mjesta, radila u otežanim uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom. Tuženik da joj u posljednjih 5 godina protivno Kolektivnom ugovoru nije isplaćivao dodatak na plaću s osnova otežanih (posebnih) uvjeta rada za sve stvarno odrađene sate rada i da joj nije isplatio dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve tako odrađene sate rada. Nadalje, tuženik da je tužiteljici isplaćivao manji iznos naknade bruto plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja.Tužiteljica napominje, da će nakon što se pribavi dokazna dokumentacija tuženika i provede vještačenje određeno postaviti tužbeni zahtjev (čl. 186.b. ZPP).

2. U odgovoru na tužbu i na pripremnom ročištu od 11.4.2024. tuženik navodi da u cijelosti osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Nadalje, tuženik ističe da je tužiteljica podnijela stupnjevitu tužbu u skladu s odredbama čl. 186.b ZPP-a pa da je prije bilo kakvih daljnjih radnji potrebno da sud donese rješenje kojim će se tužiteljici naložiti da ili pruži dokaz da je prije podnošenja tužbe od tuženika zatražila podatke potrebne za uređenje tužbe koje joj po tom tuženik nije dao ili da uredi tužbu na način da uopćeni tužbeni zahtjev iz stupnjevite tužbe nadomjesti točno određenim tužbenim zahtjevom. U slučaju da tužitelj ne postupi po predloženom rješenju, tuženik predlaže odbaciti tužbu. Nadalje, tuženik ističe da je tužba nepodobna za raspravljanje jer da nije razvidno što tužitelj potražuje, a teret dokazivanja da je na tužiteljici prema odredbama čl. 135. Zakona o radu

3. Raspravnim rješenjem od 13.1.2025. naloženo je tužiteljici da dopuni tužbu tako da postavi određen tužbeni zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja sukladno odredbama čl. 186. ZPP-a, s obzirom tužiteljica u tužbi ni ne tvrdi da joj tuženik ne želi dati podatke potrebne za postavljanje određenog tužbenog zahtijeva u smislu odredbe čl. 186.b ZPP-a. navedeno sve uz prijetnju na odbacivanje tužbe iz čl. 109. st. 4. ZPP-a.

4. Podneskom od 14.1.2025. tužiteljica je određeno postavila tužbeni zahtjev pa je tako za razdoblje od ožujka 2017. do rujna 2024. zatražila isplatu razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće u ukupnom iznosu od 1.365,00 eura bruto, sa zakonskom zateznom kamatom koja na pojedini mjesečni iznos od po 15,00 eura teče od 15. u mjesecu za prethodni mjesec sve do isplate.

5. Nakon toga, izveden je dokaz financijskim vještačenjem pa je stalni sudski vještak Marijan Jović u spis 9.5.2025. podnio pisani nalaz i mišljenje prema kojem je tuženik za utuženo razdoblje manje isplatio tužiteljici ukupan iznos od 21,00 eur, a po osnovi razlike plaće i naknade plaće.

5.1. Tužiteljica je podneskom od 30.6.2025. postavila tužbeni zahtjev u skladu s izračunom vještaka dakle, tužbeni zahtjev je djelomično povučen, a kojem povlačenju se tuženik usprotivio u podnesku od 10.7.2025. Prema odredbi čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14, 70/19, 80/22., 155/23., utekstuZPP) za povlačenje tužbe, u ovom slučaju djelomično povlačenje, potreban je pristanak tuženika pa kako ga isti nije dao, potrebno je odlučiti o tužbenom zahtjevu u visini od 1.365,00 eur i to, za razdoblje od ožujka 2017. do rujna 2024. Tuženik se protivi da se parnični trošak isplati na račun punomoćnika tužitelja.

6. U postupku su izvedeni dokazi čitanjem dokumentacije dostavljene u spis te vještačenjem po stalnom sudskom vještaku zafinancije Marijanu Joviću.

7. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

8. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u razdoblju od ožujka 2017. do rujna 2024. bila u radnom odnosu kod tuženika i da je radila na radnom mjestu medicinske sestre u redovnom i prekovremenom radu.

8.1. Među strankama je sporno je li tuženik pogrešno obračunao pa time, isplatio umanjenu plaću tužiteljici i to, po osnovi dodatka za posebne uvjete rada i dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, i umanjenu naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad.

9. Tužiteljici je radni odnos reguliran Zakonom o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19.,151/22, 46/23, 64/23, - u tekstu ZR), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" br. 143/13., dalje: KU/13), Dodatkom I Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" br. 96/15., dalje: Dodatak I KU), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine br. 29/18., dalje KU/18), Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" br. 141/12., dalje: TKU/12, "Narodne novine" br. 128/17., dalje: TKU/17), Dodatkom II Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" br. 92/19., dalje: Dodatak II KU), Dodatkom III Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" br. 56/20., dalje: Dodatak III KU).

9.1. Odredbom čl. 47. KU/13 odnosno, čl. 45. KU/18 propisano je da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća. Pitanje plaće je na isti način definirano čl. 51. TKU/12 i čl. 50. TKU/17.

9.2. U odredbama čl. 51. i 57. KU/13, čl. 59a Dodatka I KU te čl. 54. TKU/12, čl. 53. TKU/17 i čl. 21. Dodatka II KU, propisani su dodaci i uvećanja osnovne plaće koji se isplaćuju tužiteljici i koji se obračunavaju za svaki odrađeni sat od osnovne vrijednosti toga sata. U skladu s navedenim odredbama tužiteljici se za svaki odrađeni sat isplaćuje osnovna plaća te uvećanja i dodaci na koje je u tome satu ostvarila pravo.

9.3. Prekovremenim radom se u skladu s čl. 58. st. 9. KU/13, čl. 51. st. 9. KU/13 i čl. 49. st. 9. KU/18 smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenoga dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, dok će se sukladno odredbama KU osnovan plaća radnika uvećati za prekovremeni rad za 50%.

9.4. Odredba čl. 59.a Dodatka I KU koja se primjenjuje od 1. listopada 2015. propisuje, da iznimno od čl. 59. tog Ugovora zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi i ostali zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja ostvaruju dodatka na plaću u iznosu od 4% od osnovne plaće. Nadalje, odredba čl. 24. Dodatka II KU koja se primjenjuje od 1. rujna 2019. propisuje da zdravstveni i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u postupku dijagnostike i liječenja ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 8% od osnovne plaće.

9.5. Prema odredbi čl. 57. KU/13, čl. 55. KU/18, čl. 21. Dodatka II KU i čl. 2. Dodatka III KU, tužiteljici kao zdravstvenom radniku-medicinska sestra/tehničar u bolnici pripada pravo na uvećanje plaće na ime posebnih uvjeta rada za 11% do 31.8.2019., a od 1.9.2019. pa na dalje za 14 %.

9.6. S obzirom je tužiteljica u utuženome razdoblju obavljala poslove radnog mjesta zdravstvenog radnika-medicinska sestra/tehničar u bolnici, tužiteljica je radila u posebnim uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom pa kao zdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu i liječenju ima pravo na uvećanje plaće za 4% zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi do 31.8.2019., a od 1.9.2019. pa dalje za 8%, dok pravo na uvećanje plaće za 11% ima na temelju posebnih uvjeta rada do 31.8.2019., a od 1.9.2019. pa na dalje za 14%.

10. Nadalje, kako je među strankama sporno je li tuženik u utuženom razdoblju obračunavao i isplaćivao plaće tužiteljici u skladu važećim pravnim propisima proizlazi, da ukoliko nije, da bi u tom slučaju i naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja bila pogrešno obračunata i isplaćena.

10.1. Naime, čl. 60. ZR/09, odnosno čl. 81. ZR propisuje da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).Članak 37. KU/13 propisuje da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.Odredbom čl. 59. st. 1. TKU/12, odnosno čl. 58. st. 2. TKU/17 propisano je da ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, da mu pripada naknada plaće u visini od 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.Stoga proizlazi, ukoliko se utvrdi da tuženik nije isplatio tužiteljici zatraženi dodatak na plaću za sve sate rada, da je tuženik naknadu plaće za tužiteljicu u utuženom razdoblju za vrijeme kada je tužiteljica koristila godišnji odmor ili je bila odsutna s rada zbog bolovanja do 42 dana, pogrešno obračunao i isplatio jer se naknada plaće utvrđuje kao prosjek prethodno isplaćenih plaća, a što konkretno nije bio slučaj.

11. Kako bi se utvrdilo je li tuženik ispravno obračunao i isplatio tužiteljici ostvareni rad u utuženom razdoblju, izveden je dokaz financijskim vještačenjem.

11.1. Sudski vještak za financije Marijan Jović, dipl.oec. u spis je 9.5.2025. podnio pisani nalaz i mišljenje koji je sačinjen po uvidu u evidencije o radnome vremenu tužiteljice i obračunske listiće plaće. Sudski vještak dao je mišljenje da u razdoblju od travnja 2017.g. do rujna 2024.g., tuženik kao poslodavac nije tužiteljici za sate povedene u prekovremenom radu isplaćivao dodatak na plaću za otežane uvjete rada u ukupnom iznosu od 9,37 eur, dodatak na plaću za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi ukupnom iznosu od 1,53 eur, posljedično manje platio naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja u ukupnom iznosu od 10,10 eur, sveukupan bruto iznos od 21,00 eur. Mjesečni iznosi ukupno manje plaćenih dodataka i naknada na plaću su prikazani su u Tablici br 3. stupac br. 7, Nalaza vještaka.

12. Sud predmetno vještačenje smatrajasno, potpuno i neproturječno dokumentaciji priloženoj spisu pa kako je utvrđeno da tuženik nije isplatio tužiteljici propisan dodatakz a sve sate rada nastala je razlika manje isplaćene plaće i posljedično tome razlika manje isplaćene naknade plaće u ukupnom iznosu od 21,00 eura, u kojem dijelu je tužbeni zahtjev prihvaćen kao osnovan i naloženo je tuženiku da taj iznos isplati tužiteljici u roku od 15 dna, dok je za više zatraženo u iznosuod 1.344,00 EUR, a do ukupno zatraženog iznosa od 1.365,00 EUR, tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

12.1. Na dosuđene iznose tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate primjenom odredbe čl. 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 155/23., u tekstu ZOO) koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa, 15-og dana u idućem mjesecu do isplate (čl. 84. st. 3. ZR/09 odnosno, čl. 92. st. 3. ZR), bez zatezne kamate na iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanima u dosuđenim iznosima razlike u bruto plaći.

13.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23, u tekstu ZPP). Uspjeh tužitelja u konkretnom slučaju valjalo je cijeniti u omjeru od 50,77 % (100% osnov-manje isplaćena plaća i naknada plaće + 1,54% visina = 101,54 : 2 = 50,77 %), a uspjeh tuženika u omjeru od 49,23%. Kako su stranke uspjele djelomično, u približno jednakim dijelovima, sud je odlučio da tuženik naknadi tužiteljici samo trošak provedenog financijskog vještačenja u iznosu od 260,00 eura.

13.1. Naime, tužiteljica je uspjela 100% u osnovu, a kako je tuženik tužbeni zahtjev osporavao i u pogledu osnove i u pogledu visine te ustrajao u prigovorima, bilo je potrebno provoditi dokaze pa tako i dokaz financijskim vještačenjem pa tuženiku nije nastao nikakav dodatni trošak u pogledu vođenja ove parnice u pogledu povučenog dijela tužbe te sam je uzrokovao vođenje parnice neurednim plaćanjem jedne od osnovnih obveza iz radnog odnosa (plaće i naknade plaće).

13.2. Pregledom spisa sud je utvrdio da je tužiteljica izdala punomoć odvjetnici Martini Radić Šunjić za vođenje parnice te je na osnovi takve punomoći navedena odvjetnica, između ostalog, "ovlaštena primiti novac i novčane vrijednosti te o tome izdavati potvrde ". Čl. 95. st. 1. t. 3. ZPP-a propisuje da ako je stranka izdala odvjetniku punomoć za vođenje parnice, a nije pobliže odredila ovlaštenja u punomoći, da je odvjetnik ovlašten na temelju takve punomoći od protivne stranke primiti dosuđene troškove. Kako u pogledu načina isplate troškova parničnog postupka ne postoji ograničenje u nekoj kogentnoj normi, a iz opsega priložene punomoći proizlazi da je punomoćnik tužiteljice „ovlašten primati novac i novčane vrijednosti te o tome izdavati potvrde“, proizlazi da je punomoćnik tužiteljice na temelju ovlaštenja iz punomoći ovlašten primiti parnični trošak pa je sud odlučio kao u izreci presude pod točkom II, odnosno da je dužan tuženik troškove postupka isplatiti tužiteljici na račun njene punomoćnice.

13.3. Tužiteljici pripadaju i zatražene zakonske zatezne kamate temeljem odredbe članka 29. st. 1. i 2. ZOO-a koje teku od dana donošenja ove odluke pa do isplate temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a.

14. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Split, 18. rujna 2025.

sutkinja

mr.sc. Ivana Erceg Ćurić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, putem ovog suda.

DNA:

pun. tužitelja

pun. tuženika

u spis