Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U ZADRU

    Dr. Franje Tuđmana 35

    Poslovni broj: Pp-2124/2025-9

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Zadru, po sutkinji Nediljki Dereti, na temelju prijedloga sudske savjetnice Petre Barać, uz sudjelovanje zapisničarke Matee Longin, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog GG, zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj: 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994., 114/2022., 47/2023.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar, KLASA: 211-07/25-5/8089, URBROJ: 511- 18-07-25-1 od 16. travnja 2025., nakon glavne i javne rasprave održane 9. svibnja 2025. i zaključene 18. rujna 2025. u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, istog dana objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    Okrivljeni GG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin G i P, djev. A, rođen **.**.1995. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, NKV, kvalificiran za slastičara, zaposlen, lošeg imovinskog stanja, neoženjen, bez djece, prekršajno osuđivan

    k r i v  j e

    I. što je 28. ožujka 2025. (petak), oko 23:30 sati u [adresa] u [adresa], na benzinskoj postaji "Petrol“, dakle na javnom mjestu dostupnom većem broju građana i kupaca, narušio javni red i mir na naročito drzak i nepristojan način tako što je njegova prijateljica PG (2005), a koju je isti prethodno verbalno napao u stanu gdje su se nalazili, od straha istrčala iz stana, dok je okrivljeni GG istrčao za njom te dok je trčao ulicom, cijelo vrijeme glasno vikao i vrijeđao PG riječima: “Kurvo, štraco, majku ti jebem!“. U trenutku kada je PG došla do benzinske postaje, prišla je vozilu u kojem se nalazila AG (1977) te joj se obratila riječima, tražeći pomoć: “On će mene ubiti, ovo nije prvi put, on će me istući!“ nakon čega je AG rekla PG da sjedne u njezino vozilo, a dok je AG izišla iz vozila kako bi pomogla PG, okrivljeni GG je došao do nje te zatvorenim dlanom ruke snažno udario AG po desnoj strani glave, uslijed kojeg udarca je AG izgubila ravnotežu, a okrivljeni GG se trčeći udaljio s mjesta događaja,

    čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,

    pa se okrivljeniku na temelju članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira

    i z r i č e

    KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 15 (petnaest) DANA.

    II. Na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) EUR u roku od 8 (osam) dana od dana pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna.

    Obrazloženje

    1. Policijska uprava zadarska, Policijska postaja Zadar je 16. travnja 2025. podnijela protiv okrivljenika optužni prijedlog, gornjeg broja, zbog počinjenja prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

    2. Pozvan da se očituje o krivnji za prekršaj koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret, okrivljenik se očitovao da se ne smatra krivim.

    3. Na zapisnik o ispitivanju osumnjičenika od 12. srpnja 2022. (list spisa 10-11) okrivljenik je izjavio da se ne sjeća događaja niti da se svađao s PG niti da bi s njom imao kakvih nesuglasica.

    4. Okrivljenik u postupku nije iznio obranu.

    5. Sud je u dokaznom postupku ispitao svjedokinju AG (list spisa 21- 22) i svjedokinju ZG (list spisa 23-24) te pročitao zakoniti dio izvješća Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar od 29. ožujka 2025. (list spisa 5- 6), zapisnik o ispitivanju svjedokinje PG od 29. ožujka 2025. (list spisa 7-8), zapisnik o ispitivanju svjedokinje AG od 29. ožujka 2025. (list spisa 9-11), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika od 11. travnja 2025. (list spisa 12-13) i zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola od 11. travnja 2025. (list spisa 14). Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa za okrivljenika (list spisa 30-31).

    6. Po provedenom postupku sud je utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj na način kako je to činjenično opisano i pravno označeno u izreci ove presude.

    7. Člankom 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se onaj tko se na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 700,00 do 4000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

    8. S obzirom na to da se u konkretnom slučaju okrivljenika tereti da je počinio prekršaj protiv javnog reda i mira, to je prvenstveno trebalo utvrditi postoji li javnost mjesta događaja. Okrivljeniku se optužnim prijedlogom stavlja na teret da bi navedene prigode narušio javni red i mir u [adresa] u [adresa], na benzinskoj postaji „Petrol“, a koje mjesto se u pravnoj teoriji smatra javnim mjestom.

    9. Nadalje je trebalo utvrditi je li okrivljenik narušio javni red i mir na način kako mu se to činjenično optužnim prijedlogom stavlja na teret.

    10. U zakonitom dijelu izvješća Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar od 29. ožujka 2025. (list spisa 5-6) navodi se da su 28. ožujka 2025. od operativnog dežurstva Policijske postaje Zadar u 23:59 sati upućeni na adresu [adresa] u [adresa] u povodu dojave o tučnjavi na benzinskoj postaji "Petrol". Dolaskom na navedenu adresu, zatečena je PG (2005) koja je prevezena do službenih prostorija Policijske postaje Zadar gdje je ispitana u svojstvu svjedoka. Na navedenoj adresi zatečeni su i SG i AG koji su bili u alkoholiziranom stanju zbog čega su pozvani da po prestanku djelovanja opojnog sredstva pristupe u službene prostorije Policijske postaje Zadar radi davanja izjave.

    11. Ispitana pred policijskim službenicima, svjedokinja PG je na zapisnik od 29. ožujka 2025. (list spisa 7-8) izjavila da je 28. ožujka 2025. radila na svom poslu u [adresa], u [adresa] u vremenu od 14:30 do 20:00 sati nakon čega da se našla s GG, inače prijateljem s kojim da se učestalo druži. Potom da su otišli do njegovog prijatelja Z kojem ne zna prezime, a koji da ima stan na [adresa] u [adresa], i dolaskom u stan da su tu bile i dvije djevojke kojima ne zna ime te da su tu proveli neko vrijeme. U jednom trenutku da je GG počeo provocirati da je "štraca", "da ga ne zajebava" te da joj je u jednom trenutku zatražio mobitel koji joj je prethodno dao. Nakon toga da mu je rekla da nije dobro jer da vjerojatno nije popio terapiju, nakon čega je pobjegla iz stana vidjevši njegovu ljutu facu, a da je on odmah krenuo za njom. Dolaskom na ulicu imala je za cilj doći na pumpu "Petrol" u [adresa] no GG da je cijelo vrijeme trčao za njom i vrijeđao je vičući riječi: "kurvo, štraco". Kada je došla na pumpu, da su je vidjele dvije osobe – mušku i žensku osoba, koji da su joj pomogli. Ženska osoba je zagrlila i tako pokušala zaštiti od GG, a kad je GG došao, tu žensku osobu da je bez razloga udario šakom u lice i zatim da je krenuo u njoj nepoznatom smjeru.

    12. Ispitana pred policijskim službenicima, svjedokinja AG je na zapisnik od 29. ožujka 2025. (list spisa 9-11) izjavila da se 28. ožujka 2025. oko 23:30 sati nalazila u [adresa], u [adresa] sa svojim nevjenčanim suprugom SG, izvan vozila, kada je u jednom trenutku vidjela žensku osobu, oko dvadesetak godina, crne kose i pletenica, visine oko 1,65 m kako pretrčava dvije prometne trake te dolaskom na benzinsku postaju "Petrol", ista da joj je prišla u vidno rastrojenom stanju, uznemirena, i da joj je rekla da će je ubiti, istući i da mu to ne bi bio prvi put. Kada je pitala ime, nije htjela reći zbog straha, te je nakon toga sjela u vozilo na suvozačevo mjesto, a za to vrijeme je njezin nevjenčani suprug plaćao račun u benzinskoj postaji. Otišla je do stražnjeg sjedala uzeti torbicu te nakon što se okrenula, nepoznata muška osoba, iznimno visoka, udarila je šakom u desnu stranu glave, u sljepoočnicu, uslijed čega da ju je izbacio iz ravnoteže. Nakon toga da je otrčao prema raskrižju [adresa] i [adresa], te da ga je njezin partner pokušao uhvatiti.

    13. U svom iskazu pred sudom od 9. svibnja 2025. (list spisa 21-22) svjedokinja AG je iskazala da je 28. ožujka 2025., u večernjim satima, bila sa nevjenčanim suprugom na benzinskoj postaji na Bulevaru, da ga je čekala da plati gorivo, kada je u jednom trenutku vidjela kako je preko cijele ceste, dakle preko četiri prometne trake, sumanuto dotrčala mlada djevojka, koja joj je na prvu izgledala koja maloljetna, da je bila uplašena i da je plakala. Upitala ju je što se dogodilo, na što da je neprekidno ponavljala: "on će mene ubiti". Pitala ju je o kome se radi i poznaje li ga, na što da joj je rekla da ne smije reći, da se to i već ranije događalo te da će je ubiti. Pri tom da se cijela tresla i da je te navode neprekidno ponavljala. Primijetila je da su svi izašli iz benzinske postaje i da je netko nazvao policiju. Ističe da je djevojka bila vidno uplašena i da nije htjela da zovu policiju jer se bojala što će joj se dogoditi ako tako postupe. Sjeća se da je u jednom trenutku osjetila udarac u desnu stranu glave, ne zna je li to bio udarac rukom ili šakom jer da je bila u šoku i da nije očekivala taj udarac koji joj je došao straga, i jer da je bila koncentriran na tu djevojku. Sjeća se da se radilo o muškarcu, visokoj i onako mršavijoj osobi, klasične građe, no da nije vidjela lice jer da joj je prišao s leđa. Nakon toga da se trčeći udaljio, a da su oni ostali čekati policiju. Svi koji su bili su vidjeli tu osobu pa tako i njezin nevjenčani suprug, međutim identitet te osobe da mu nije bio poznat. Nevjenčani suprug da joj je kasnije rekao da su mu djelatnici te benzinske postaje rekli da znaju o kome se radi, da je poznat po događajima iz novina, no da ga nisu imenovali. Ne zna jesu li rekli polici o kome se točno radi no da joj je kasnije policija vrlo brzo rekla o kome se radi, da je mladić u bijegu i da se ne brine. Navela je da po njezinom mišljenju njezin nevjenčani suprug ne bi mogao identificirati tu osobu, jer kada su razgovarali nakon tog događaja, on da je isto opisivao samo njegove tjelesne karakteristike odnosno građu. Na upit okrivljenika sjeća li se je li na benzinskoj postaji došlo do fizičkog obračuna u kojem da bi isti bio napadnut, svjedokinja je odgovorila da se ne sjeća i da je rekla ono na što da je tada bila koncentrirana. Na upit okrivljenika je li upravo njega navela kao osobu koja bi joj navedene prigode zadala udarac u glavu, svjedokinja je odgovorila da je policijskim službenicima rekla da je dobila udarac u glavu, da se ne sjeća je li to bila šaka ili otvoreni dlan, no da nikoga nije imenovala niti da zna da bi to bila upravo prisutna osoba okrivljenika, već da je samo opisivala građu te osobe. Na upit okrivljenika je li moguće da bi netko sa benzinske postaje vidio da bi upravo on nju udario, svjedokinja je odgovorila da zaista ne zna, da su samo rekli da oni mladića znaju. Ne zna što su djelatnici rekli policijskim službenicima. Na upit okrivljenika je li PG sjela u vozilo kad je došla do nje, svjedokinja je odgovorila da je najprije stajala, a da je ona inzistirala da sjedne u vozilo.

    14. U svom iskazu pred sudom od 9. svibnja 2025. (list spisa 23-24) svjedokinja PG je iskazala da se posvađala s GG, da je dotrčala do pumpe, tamo da je srela neku gospođu no da ne zna tko je još bio tamo. Netko da je zvao policiju nakon čega je otišla s njima. Na upit suda da opiše svoje emocionalno stanje u kojem se nalazila navedene prigode po dolaskom na benzinsku postaju, svjedokinja je odgovorila da je bila uplašena. Na upit suda zašto je bila uplašena, svjedokinja je odgovorila da je bila uplašena jer se posvađala s GG. Na upit suda boji li se okrivljenog GG, svjedokinja je odgovorila da se više ne boji. Na upit suda je li se ranije bojala okrivljenog GG, svjedokinja je odgovorila da nije, da su riješili svađu i pomirili se. Na upit suda je li navedene prigode gospođi koju je zatekla na benzinskoj postaji rekla: "On će mene ubiti, ovo nije prvi put, on će me istući", svjedokinja je odgovorila da je no da se ne sjeća što je točno rekla jer da je bila uplašena. Na upit suda je li okrivljeni GG navedene prigode za njom trčao glasno vičući: "Kurvo, štraco, majku ti jebem", svjedokinja je odgovorila da se sjeća samo da je vikao da je kurva. Na upit suda je li okrivljeni GG na bilo kakav način udario gospođu koja joj je pokušala pomoći na benzinskoj postaji, svjedokinja je odgovorila da to nije vidjela. Na upit suda zašto je policijskim službenicima navela da je upravo ovdje okrivljeni GG "istu bez razloga udario šakom u lice" dok pred sudom iskazuje drugačije, svjedokinja je odgovorila da se ne sjeća je li je GG udario, da misli da joj je čak ona rekla da je, a auta su na pumpu dolazila i odlazila bilo je puno ljudi, pa da je možda zato rekla policiji da je GG udario tu gospođu šakom u lice, a to jer da zna da se tada GG potukao s taksistom koji se tu nalazio. Na upit suda koji je bio razlog tuče, svjedokinja je odgovorila da ne zna, da je samo vidjela da se guraju.

    15. Svjedokinja PG je prvotno pred policijskim službenicima dala vrlo detaljan iskaz u kojem je opisala verbalne uvrede i fizički napad od strane okrivljenika. U svom iskazu svjedokinja je izjavila da je okrivljenik trčao za njom i vrijeđao je, a na benzinskoj postaji da je udario ženu koja joj je pokušala pomoći. Takve navode je sud ocijenio koherentnim, detaljnim, uvjerljivim i vjerodostojnim jer su dani neposredno nakon događaja, kada je svjedokinja bila u stanju uznemirenosti i šoka.

    16. Međutim, svjedokinja PG je pred sudom iskazivala drugačije, njezin iskaz je bio značajnije ublažen u odnosu na njezino prethodno svjedočenje. Na pitanje suda o razlici između njezinih iskaza, svjedokinja je objasnila da je bila uplašena i da se više ne boji okrivljenika, ali da nije mogla točno potvrditi sve detalje, uključujući fizički udarac ženi koja joj je pomagala, koji je u početku opisala. Sud je, uzimajući u obzir sve okolnosti, ocijenio da je promjena iskaza rezultat straha od okrivljenika, koji je poznat po nasilničkom ponašanju u zajednici. Strah svjedokinje od okrivljenika je životan i logičan jer je ona očigledno htjela izbjeći svoju izloženost potencijalnim posljedicama, što je utjecalo na njezinu sposobnost da jasno i dosljedno svjedoči pred sudom. Takav strah također objašnjava zašto je svjedokinja u svom iskazu pred sudom izbjegavala izričito potvrditi sve elemente prvobitnog iskaza, uključujući detalje o fizičkom napadu na ženu.

    17. Iz izloženih razloga, sud je prihvatio iskaz svjedokinje PG dan pred policijskim službenicima budući da isti sadrži vjerodostojne i pouzdane informacije o ponašanju okrivljenika kritične prigode te kao takav obiluje detaljima i u ukupnosti čini smisleno povezanu cjelinu.

    18. Svjedokinja AG navela je da je te prigode vidjela žensku osobu, oko dvadesetak godina, crne kose i pletenica, visine oko 1,65 m, kako pretrčava dvije prometne trake te dolaskom na benzinsku postaju "Petrol", da je bila vidno uplašena i uznemirena, te da je izgovarala prijetnje od strane okrivljenika poput: „On će me ubiti, ovo nije prvi put, on će me istući“. Svjedokinja je također svjedočila o fizičkom napadu, koji je uključivao udarac u desnu stranu glave, no nije mogla jasno identificirati napadača jer je bila u šoku i napad je bio iznenadan.

    19. Sud je iskaz svjedokinje AG ocijenio konzistentnim i koherentnim s iskazom svjedokinje PG. Tako je u svojim iskazima potvrdila navode svjedokinje PG o upućenim joj uvredama, detaljno opisujući njezin izgled i stanje u kojem se nalazila. Svjedokinja je navela da je te prilike osjetila udarac u desnu stranu glave, a navode o udarcu potvrdila je i svjedokinja PG u svom iskazu pred policijskim službenicima navodeći da je okrivljenik bez razloga udario šakom u lice. Iako svjedokinja nije izričito identificirala okrivljenika kao napadača, opisala je da je napadač bio iznimno visok muškarac, koji opis fizičkih karakteristika odgovara okrivljeniku, a iz sadržaja pitanja koja joj je okrivljenik postavio, jasno je da okrivljenik nije sporio svoje prisustvo te večeri na benzinskoj postaji "Petrol" u [adresa] u [adresa] u razdoblju kada su se tamo nalazile svjedokinje PG i AG. Štoviše, svjedokinja AG nije imala nikakvog objektivnog razloga lažno teretiti okrivljenika jer ista niti poznaje okrivljenika niti svjedokinju PG, zbog čega je njezin iskaz ocijenjen vjerodostojnim, uvjerljivim i detaljnim. Svjedokinja je dosljedno iskazivala pred sudom, u bitnom ponavljajući navode iz iskaza kojeg je dala policijskim službenicima po događaju.

    20. Okrivljenik je, iskazujući u svojstvu osumnjičenika, pred policijskim službenicima izjavio da se ne sjeća događaja niti da se svađao s PG niti da bi s njom imao kakvih nesuglasica, a koji navodi su u suprotnosti s navodima svjedokinje PG koja je izričito navela da je događaju prethodila njezina svađa s okrivljenikom, što je bio povod za daljnji tijek događaja. Okrivljenik je u postupku očigledno pokušao otkloniti od sebe odgovornost, prvenstveno dovodeći u pitanje identifikaciju osobe napadača, međutim iskazi svjedokinja PG i AG kronološki ujednačeno i sadržajno podudarno su potvrdili svađu, uvrede i fizičkog nasilje upravo od strane okrivljenika.

    21. Stoga je po provedenom dokaznom postupku utvrđeno da je okrivljenik 28. ožujka 2025. (petak), oko 23:30 sati u [adresa] u [adresa], na benzinskoj postaji "Petrol", dakle na javnom mjestu dostupnom većem broju građana i kupaca, narušio javni red i mir na naročito drzak i nepristojan način tako što je njegova prijateljica PG (2005), a koju je isti prethodno verbalno napao u stanu gdje su se nalazili, od straha istrčala iz stana, dok je okrivljeni GG istrčao za njom te dok je trčao ulicom, cijelo vrijeme glasno vikao i vrijeđao PG riječima: “Kurvo, štraco, majku ti jebem!“. U trenutku kada je PG došla do benzinske postaje, prišla je vozilu u kojem se nalazila AG (1977) te joj se obratila riječima, tražeći pomoć: “On će mene ubiti, ovo nije prvi put, on će me istući!“ nakon čega je AG rekla PG da sjedne u njezino vozilo, a dok je AG izišla iz vozila kako bi pomogla PG, okrivljeni GG je došao do nje te zatvorenim dlanom ruke snažno udario AG po desnoj strani glave, uslijed kojeg udarca je AG izgubila ravnotežu.

    22. Po ocjeni ovog suda, naprijed opisano ponašanje okrivljenika doseže razinu intenziteta i pokazuje karakteristike koje bi se mogle podvesti pod "naročito drsko i nepristojno ponašanje" u smislu članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Naime, za postojanje tog prekršaja potrebno je da ponašanje bude takvo da svojom drskošću i nepristojnošću ne samo da odudara od uobičajenih društvenih normi, već da vrijeđa građane ili narušava njihov mir u javnom prostoru. U konkretnom slučaju, radnje okrivljenika imaju upravo taj stupanj izraženosti, učinka i namjere koji opravdavaju kvalifikaciju ponašanja kao "naročito drskog i nepristojnog".

    23. Stoga su radnjama okrivljenika ostvarena obilježja prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i prekršaja, za koji ga je sud proglasio krivim.

    24. Člankom 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se onaj tko se na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 700,00 do 4000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

    25. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne te je u odnosu na okrivljenika ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti u smislu članka 36. Prekršajnog zakona.

    26. Sud je kao olakotnu okolnost cijenio loše imovinsko stanje okrivljenika, dok je kao otegotnu okolnost cijenio iskazanu upornost u počinjenju predmetnog djela prekršaja. Naime, promatrajući dinamiku događaja, okrivljenik je najprije verbalno napao svjedokinju PG u stanu, a potom je trčao za njom na ulici, cijelo vrijeme vrijeđajući je na naročito drzak i nepristojan način. Takvo ponašanje je kod svjedokinje PG izazvalo osjećaj straha i uznemirenosti, što je dovelo do toga da je svjedokinja istrčala iz stana, pretrčavala dvije prometne trake i tražila pomoć na benzinskoj postaji. Okrivljenik je potom dolaskom na benzinsku postaju, bez ikakvog razloga, fizički napao ženu koja mu nije bila prijetnja i koja mu nije na bilo koji način ugrozila sigurnost. Snažan udarac zatvorenim dlanom po desnoj strani glave doveo je do toga da je svjedokinja AG izgubila ravnotežu, što pokazuje visok stupanj agresije i nasilja, imajući k tome u vidu da se radi o fizičkom napadu na osobu koja se nije mogla obraniti jer joj je prišao straga. Imajući u vidu tjelesnu građu okrivljenika i svjedokinje AG, napad počinjen od okrivljenika koji je fizički dominantniji mogao je imati daljnje ozbiljne posljedice po tjelesni integritet žrtve, čime se još više povećava težina djela i opravdava izricanje strože kazne. Okrivljenikovi postupci su uključivali stoga ne samo uvrede i agresiju prema svjedokinji PG, već i primjenu fizičke sile prema svjedokinji AG.

    27. Iz izloženih razloga sud je zaključio da se radi o težem obliku nasilja koje je zahtijevalo izricanje kazne zatvora kao teže kazne, i to bezuvjetne, jer se po ocjeni ovog suda jedino tako izrečenom kaznom kod ovog okrivljenika može postići svrha kažnjavanja, a to je između ostalog i odvraćanje od ponavljanja nasilničkog ponašanja. Pritom se ističe da iako u prekršajnoj evidenciji Ministarstva pravosuđa za okrivljenika ne postoji podatak da bi ranije počinio prekršaj protiv javnog reda i mira, nije zanemariva okolnost da je okrivljenik pravomoćno proglašen krivim za počinjenje prekršaja iz različitih područja, pa tako prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Zakona o osobnoj iskaznici i Zakona o prebivalištu, što upućuje na zaključak da je okrivljenik sklon činjenju različitih prekršaja i da odbija uskladiti svoje ponašanje s društvenim normama. Dodatno, težina počinjenog prekršaja, ukupne okolnosti slučaja i stupanj krivnje okrivljenika opravdavaju izrečenu kaznu jer ovako izrečena kazna ima za cilj slanje jasne poruke društvu da nasilje, posebno nasilje na javnim mjestima, neće biti tolerirano i da će biti strogo sankcionirano, kako bi društvu bila poslana jasna poruka o nultoj toleranciji prema nasilju.

    28. S obzirom na to da je okrivljenik proglašen krivim, obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne novine" broj 18/2013.) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna. Izrečena visina paušalnog iznosa primjerena je složenosti i trajanju postupka, a sve u skladu s odredbom članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona.

    29. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

    Zadar, 18. rujna 2025.

    Sudska savjetnica

    Sutkinja

    Petra Barać

    Nediljka Dereta

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

    Presudu dostaviti:

    1. Tužitelju

    2. Okrivljeniku

    3. U spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.