Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

    Stjepana Radića 81, Šibenik

    K-69/2019

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Šibeniku, po sucu Zorani Gligić Spahija, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marine Kranjac, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika CS, zbog kaznenog djela iz čl. 117. st. 2 u svezi st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17; dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku broj K-DO-53/2019 od 20. veljače 2019., izmijenjene na ročištu glavne rasprave 26. studenoga 2024., nakon održane i zaključene glavne rasprave 17. rujna 2025., u nazočnosti zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Šibeniku Karmen Jakoliš, okrivljenika i branitelja okrivljenika Hrvoja Sladića, odvjetnika iz Šibenika, uz javnu objavu 18. rujna 2025., u nazočnosti branitelja okrivljenika Hrvoja Sladića, odvjetnika iz Šibenika,

    p r e s u d i o  j e

    I. Na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ( "Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22 i 36/24, dalje u tekstu ZKP/08) stavlja se izvan snage kazneni nalog izdan presudom Općinskog suda u Šibeniku broj K-69/2019 od 11. travnja 2019., protiv okrivljenika CS, zbog kaznenog djela iz čl. 117. st. 2 u svezi st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18; dalje u tekstu: KZ/11).

    II. Na temelju članka 455. st. 1. ZKP/08

    okrivljenik CS, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. C i pok. J rođene JS, rođen **.**.1953. u [adresa] kod [adresa] gdje i prebiva, [adresa], državljanin Republike Hrvatske, za završenom SSS, automehaničar, umirovljenik, s mjesečnom mirovinom od oko 234,00 eura, bez imovine, neoženjen, bez djece, lošeg imovnog stanja, neosuđivan, na slobodi,

    k r i v  j e

    što je dana 17. siječnja 2019., oko 21,00 sati, u [adresa] kod [adresa], u obiteljskoj kući na adresi [adresa], u kojoj živi sa sestrom DS, nakon što ista došla kući, vrijeđao je da je glupača i ludača, a potom u cilju da je tjelesno ozlijedi uhvatio je rukama za ručne zglobove, desnim dlanom je udario u predio desnog obraza te je odgurnuo rukama u predjelu prsišta, pri čemu svemu DS zadobila tjelesnu ozljedu u vidu otok desnog ručnog zgloba,

    dakle, drugog tjelesno ozlijedio, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

    čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – tjelesna ozljeda – opisano u članku 117. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 117. stavak 2. KZ/11.

    pa se okrivljenik CS na temelju čl. 117. st. 2. KZ/11

    OSUĐUJE

    NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD ŠEST (6) MJESECI

    Temeljem čl. 56. KZ/11 okrivljeniku CS se i z r i č e

    UVJETNA OSUDA

    te se kazna zatvora u trajanju od šest (6) mjeseci na koju je okrivljenik osuđen neće izvršiti ako okrivljenik u roku od jedne (1) godine od dana pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo.

    II. Na temelju čl. 54. KZ/11 okrivljeniku će se u slučaju opoziva uvjetne osude u izrečenu kaznu zatvora uračunati vrijeme od uhićenja 19. siječnja 2019. u 13,30 sati do 19. siječnja 2019. u 18,16 sati na način da se prilikom uračunavanja jedan dan pritvora i istražnog zatvora izjednačava sa jednim danom zatvora.

    III. Na temelju čl. 148. stavak 6. ZKP/08 okrivljenik se u cijelosti oslobađa od plaćanja troškova kaznenog postupka te isti padaju na teret proračunskih sredstava.

    Obrazloženje

    1. Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku podiglo je pred ovim sudom optužnicu broj K-DO-53/2019 od 20. veljače 2019. protiv CS, zbog kaznenog djela iz članak 117. stavka 2. u svezi st. 1. KZ/11 počinjenog na štetu DS.

    2. Na ročištu glavne rasprave održane pred ovim sudom 28. studenoga 2024., zastupnica optužbe je izmijenila činjenični opis na način da u petom retku umjesto riječi "površinske ozljede", treba stajati "otok", dok je u ostalom dijelu optužnica ostala neizmijenjena.

    3. Kako je odredbom članka 544. stavak 1. ZKP/08 propisano da ako optužno vijeće ne potvrdi optužnicu, rješenjem će staviti izvan snage kazneni nalog u odnosu na optuženika koji je podnio prigovor kao i da će tako postupiti i sudac pojedinac pri donošenju nove presude, to je valjalo, u smislu citirane odredbe članka 544. stavak 1. ZKP/08 staviti izvan snage kazneni nalog izdan presudom Općinskog suda u Šibeniku broj K-69/2019 od 11. travnja 2019., protiv okrivljenika CS, zbog kaznenog djela iz čl. 117. st. 2 u svezi st. 1. KZ/11 i odlučiti kao pod točkom I. izreke ove presude.

    4. Okrivljenik se izjasnio da se ne smatra krivim za učin kaznenog djela koje mu se stavlja na teret.

    5. Okrivljenik je u svojoj obrani u prethodnom postupku porekao učin kaznenog djela navodeći da se utužene prigode branio od nasrtaja svoje sestre DS koja ga je vrijeđala, govorila mu da je luđak i psovala ga. Sestra je krenula prema njegovom licu s dugačkim noktima na rukama te se zbog toga prepao i instinktivno je uhvatio za ručne zglobove. Pri tome da je nije udario dlanom u obraz već samo dotaknuo jer je povukla njegovu ruku.

    6. U obrani pred ovim sudom okrivljenik je naveo da nije kriv za učin kaznenog djela koje mu se stavlja na teret kao i da je to sve što u svojoj obrani želi kazati te nije želio odgovarati na pitanja suda i stranaka.

    7. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem prijave Opće bolnice Šibensko-kninske županije za žrtvu DS od 19. siječnja 2019. (list 5 spisa), specijalističkog nalaza Opće bolnice Šibensko-kninske županije za žrtvu DS od 19. siječnja 2019. (list 6 - 7 spisa). Na temelju čl. 431. st. 1. toč. 8. ZKP/08, i uz suglasnost stranaka, pročitani su zapisnik o ispitivanju svjedoka JS sastavljen kod Općinskog suda u Šibeniku od 14. travanja 2022. ( list 128 – 129 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka ŽS sastavljen kod Općinskog suda u Šibeniku od 30. siječnja 2023. (list 536 - 537 spisa) te zapisnik o ispitivanju vještaka Kristijana Bečića sastavljen kod Općinskog suda u Šibeniku od 23. svibnja 2022. (list 135 – 136 spisa). Na temelju čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08, suglasnošću stranaka, pročitan je nalaz i mišljenje vještaka Kristijana Bečića od 28. ožujka 2022. (list 123 – 124 spisa). Na temelju čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08 uz suglasnost stranaka pročitan je zapisnik Ministarstva poljoprivrede, Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, ispostava [adresa] od 16. siječnja 2019. (list 539 – 541 spisa). Na temelju članka 431. st. 1. t. 2. ZKP/08 pročitan je zapisnik o ispitivanju oštećene DS sastavljen kod suca istrage Županijskog suda u Šibeniku od 15. veljače 2019. (list 41-42 spisa). Na temelju članka 431. st. 1. t. 2. ZKP/08 pročitan je zapisnik o ispitivanju oštećene DS sastavljen kod Općinskog suda u Šibeniku od 22. ožujka 2022. (list 119-120 spisa). Nadalje, pročitan je izvadak iz matice umrlih Matičnog ureda Šibenik od 11. srpnja 2025. za oštećenu DS. Pročitan je zapisnik o ispitivanju osumnjičenika CS sastavljen u PU Šibensko- kninskoj, PP Šibenik s Ispostavom Primošten od 19. siječnja 2019. s pripadajućim elektronskim zapisom i snimkom (list 8-12 spisa), pročitan je zapisnik o ispitivanju osumnjičenika CS sastavljen kod ŽDO Šibenik od 19. siječnja 2019. s pripadajućim elektronskim zapisom i snimkom (list 28-31 spisa), dok je na kraju dokaznog postupka a prije obrane okrivljenika, pročitan izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za okrivljenika.

    8. Stranke nisu imale prijedloga za dopunu dokaznog postupka.

    9. Iz prijave Opće bolnice Šibensko-kninske županije za žrtvu DS od 19. siječnja 2019. (list 5 spisa) proizlazi da je u Opću bolnicu Šibensko-kninske županije 19. siječnja 2019. pristupila DS te navela da je ozlijeđena od strane brata. Istu je pregledala liječnica JS te je postavljena dijagnoza u vidu udarca u desni ručni zglob a što je u smislu kvalifikacije opisano kao laka tjelesna ozljeda.

    10. Iz specijalističkog nalaza Opće bolnice Šibensko-kninske županije za žrtvu DS od 19. siječnja 2019. (list 6 - 7 spisa) proizlazi da je DS obavila Rtg snimanje te je u nalazu hitne Rtg snimke navedeno da je bez sigurnih znakova svježe koštane traume, kongruentna zglobna tijela te je ujedno iz specijalističkog nalaza protokol broj 2019/000376 razvidno da je DS pregledana 19. siječnja 2019. prilikom čega je navela da je sinoć bila fizički napadnuta od strane brata, navela je bolnost u desnom ručnom zglobu, prema kliničkoj slici desni ručni zglob je blago otečen te je istoj preporučena terapija u vidu hladnih obloga i analgetika po potrebi.

    11. Iz zapisnika Ministarstva poljoprivrede, Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, ispostava Šibenik od 16. siječnja 2019. (list 539 – 541 spisa) u bitnome proizlazi da izvršena pretraga u stambenom prostoru i objektima u kojima se drže životinje na lokaciji [adresa] kod [adresa], adresa prebivališta DS i CS, nadzor je izvršila ES i ŽS, nazočni su bili DS i CS, svjedoci pretrage HS i LS, kao i policijski službenik PS te djelatnici skloništa za životinje. Također, iz zapisnika proizlazi da je prema DS doneseno usmeno rješenje u odnosu na životinje koje su bile predmet nadzora te je navedeni zapisnik potpisan od strane svih prisutnih osoba pa tako i od DS dok svjedoci pretrage kao i CS nisu imali primjedbi na način provođenja pretrage i na sastavljanje zapisnika.

    12. Sud je prihvatio svu gore navedenu materijalnu dokumentaciju koju su sastavila ovlaštena tijela u okviru svojih ovlasti te na istu stranke nisu imale primjedbi i njezina vjerodostojnost tijekom postupka ničim nije dovedena u pitanje.

    13. Iz Izvatka matice umrlih Matičnog ureda Šibenik od 11. srpnja 2025. proizlazi da je oštećena žrtva DS preminula **.**.2025.

    14. Kako je oštećena DS tijekom postupka preminula sud je na temelju čl. 431. st. 1. t. 2. ZKP/08 pročitao zapisnik o ispitivanju oštećene DS sastavljen kod suca istrage Županijskog suda u Šibeniku od 15. veljače 2019. kao i zapisnik o ispitivanju oštećene DS sastavljen kod Općinskog suda u Šibeniku od 22. ožujka 2022.

    15. Iz iskaza oštećene žrtve DS kojeg je dala pred sucem istrage Županijskog suda u Šibeniku od 15. veljače 2019. u bitnome proizlazi da se dana 17. siječnja 2019., u večernjim satima, oko 21 sat, iz [adresa] vratila kući u D gdje živi sa svojim bratom CS. Brat da ju je dočekao na ulaznim vratima kuće i odmah je počeo vrijeđati raznim pogrdnim riječima, da je luda, da je glupa i sl., te je potom sa svoje obje ruke uhvatio u predjelu njezinih ručnih zglobova, uhvatio je za oba ručna zgloba te ih je jako stisnuo. Potom ju je sa svojom desnom rukom, nakon što je otpustio njezin ručni zglob koji je prethodno držao s tom rukom, otvorenim dlanom te ruke udario u predjelu desnog obraza, a potom je tom istom rukom šakom udario u rebra, u predjelu srca nakon čega ju je odgurnuo u predjelu prsišta ali od tog guranja nije pala na pod. Pretpostavlja da ju je brat napao jer već više godina nisu u dobrim odnosima, a prethodnog dana je bila inspekcija zbog njezinih malih psića koje je on tukao. Njezin brat da je osoba bolesna od shizofrenije ali nažalost neće da se liječi. Ona da je to krila od javnosti ali nažalost to više ne može izdržati pa ga je prijavila, a i njegova partnerica koja je također shizofreničarka i narkomanka je nasilna prema njoj, međutim njezino ime i prezime njoj da nije poznato. Na upit državne odvjetnice navela je da je liječniku išla koliko se sjeća odmah sutradan i da je bila sva u modricama. Na upit državne odvjetnice da li je ona kritične prigode napadala na svog brata ZS, navela je da nije već da se ona samo branila. Također, navela je da njezin brat CS živi s njom u dijelu kuće koji pripada njoj i pravi joj probleme, vrijeđa je i fizički napada.

    16. Iz iskaza oštećene žrtve DS kojeg je dala na raspravi pred ovim sudom u bitnome proizlazi da se 17. siječnja 2019. vratila kući u [adresa] u večernjim satima, ispred kuće je dočekalo 15tak policajaca, došli su joj uzeti psiće, inspektor ŽS iz [adresa] je tu stisnuo svojim rukama za njezine ručne zglobove, jako je to zabolio, rekao joj je da se potpiše, ona mu je rekla da ne može da joj da branitelja, nije joj dozvolio da uzme branitelja. CS je za to vrijeme bio na drugom mjestu, s policajcima je tražio psiće na drugom mjestu, s policajcima je tražio psiće iza kuće u dvorištu. To sve trajalo je oko pola sata dok su ukrcali psiće. Da nju brat CS nije ni prstom taknuo, nikada u životu je nije taknuo. Da je ona idući dan otišla kod liječnice, a ta liječnica je krivo napisala na nekom nalazu da ju je brat udario, što nije točno. Kada joj je predočen iskaz pred sucem istrage (list 41-42 spisa) navela je da nije istina to što je tvrdila pred sucem istrage, brat je nije dodirnuo, a na upit da objasni razlike u iskazima, navela je da je kriva osoba koja želi domoći se njezine imovine i ta osoba poznaje inspektoricu ES i to je vjerojatno dogovor nje i direktora za udomljavanje životinja. Inače, nakon toga, drugih dana je od šoka i stresa znala pasti na pod kad bi hodala zbog vrtoglavice, a pala je odmah i idući dan i tako bi se znala ozlijediti i ruku i nogu. U liječnice je bila idući dan odmah ujutro, a pala je nakon toga. Na posebne upite zastupnice optužbe svjedokinja je navela da kada je bila kod liječnice idući dan nije joj ispričala da je brat ozlijedio, samo joj je rekla da su zbog psića bili jako tužni, a njoj se pogoršalo stanje kad su oni otišli. Ovi policajci koji su došli bili su naoružani a ona je odmah nazvala policiju koja joj je rekla da oni ne dolaze na privatni posjed. Na posebne upite branitelja optuženika svjedokinja je navela da su brat i ona sada a i oduvijek u dobrim odnosima.

    17. Iz iskaza svjedoka JS u bitnome proizlazi da joj je ime DS poznato, ona je više puta dolazila na hitni prijem i u kiruršku ambulantu. Obično se radi o njenim nebitnim medicinskim stanjima, ona je psihički bolesnik. Ne može se sjetiti da bi joj ikada kazala da ju je tko napao. Kada joj je predočen nalaz na listu 5 spisa navela je da je sastavila isti, ali samog događaja se ne sjeća, ne sjeća se da ju je baš tada pregledala, u jednom danu pregleda 100 ljudi. Na upit kako je postavila dijagnozu navedenu u tom nalazu navela je da je postavila na temelju kazivanja osobe ali i uvidom u samu tu ozljedu, a što se tiče navoda "ozlijeđena od strane brata", to joj je ozlijeđena sama izjavila. Na posebne upite branitelja optuženika svjedokinja je navela da kada je kazala da ona zna dolaziti zbog medicinski nebitnih stanja da je primjerice zadnji put došla na hitni kirurški navodeći da su joj narasli nokti na nogama te je tražila da joj to kirurg pogleda, i takvih sličnih dolazaka je bilo.

    18. Iz iskaza svjedoka ŽS u bitnome proizlazi da je zaposlen u državnom inspektoratu, sektor veterinarske inspekcije, između ostalog zadužen je za dobrobit životinja. Iz inspekcije u [adresa] dobili su poziv da izađu na lice mjesta jer da vlasnik onemogućava nadzor veterinarskoj inspekciji. Mjesto je [adresa] kod [adresa], a kao vlasnici su bili optuženik i njegova sestra. Imali su više pasa u posjedu, koji su učestalo biti bez nadzora na javnoj površini čime su ugrožavali ljude i druge životinje. Na licu mjesta bio je s kolegicom ES iz veterinarske inspekcije u [adresa] te nekoliko policajaca i dva svjedoka. Kada su došli na lice mjesta optuženiku su predočili nalog, uputili ga na njegova prava i izvršili pretragu kuće i objekta u kojima drži te životinje, kad su mu nalog iščitali, omogućio im je da obave pretragu. Osim optuženika pretrazi je bila prisutna i DS, ni jedan ni drugi nisu pravili nikakve probleme. Napominje da se ova pretraga dogodila 16. siječnja 2019. Kada mu je predočen iskaz oštećenice DS naveo je da nije istina da bi on nju hvatao za ručne zglobove, oni uopće nisu pravili nikakve probleme prije a i za vrijeme pretrage. Bilo je desetak policajaca i oni su vidjeli da nisu pravili probleme, a on da nije imao nikakav fizički kontakt s njima. Ova radnja trajala je negdje sat vremena, oni su te pse izuzeli i za to vrijeme između optuženika i njegove sestre nije bio nikakav fizički kontakt nisu se ni svađali. Na upit branitelja okrivljenika svjedok je naveo da policajci nisu imali naoružanje, sigurno nisu imali duge puške. Bio je jedan kombi s policajcima. Policajci nisu imali nikakvog kontakta s optuženikom i njegovom sestrom. Zapisnik o pretrazi potpisali su svi nazočni uključujući optuženika i DS. Prije toga bio je u jednom navratu na istom mjestu, kada je došao samo do ograde.

    19. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka dr. Kristijana Bečića u bitnome proizlazi da je uvidom u medicinsku dokumentaciju na ime DS kod iste utvrdio ozljede u vidu otoka desnog ručnog zgloba. Nadalje, da otok desnog ručnog zgloba predstavlja ozljedu koja nastaje udarcem nekim tupotvrdim predmetom o područje desnog ručnog zgloba/ desne šake ili navedenog dijela tijela o tupotvrdi predmet ili pak snažnim i naglim hvatanjem za navedeno područje te mehanizam nastanka utvrđene ozljede odgovora okolnostima fizičkog sukoba a kakve proizlaze iz stanja spisa.

    20. U iskazu na raspravi pred ovim sudom sudski vještak dr. Kristijan Bečić je naveo da ostaje u cijelosti kod svog nalaza i mišljenja. Na posebne upite branitelja optuženika sudski vještak je naveo da je utvrđena ozljeda otok desnog ručnog zgloba mogla nastati ili naglim i snažnim hvatanjem za navedeno područje ili pak udarcem tupotvrdim predmetom o područje desnog ručnog zgloba desne šake ili navedenog dijela o tupotvrdi predmet a što svakako može biti i pad. Pregledom medicinske dokumentacije osim utvrđenog otoka ne može se govoriti o ostalim znacima ozljeđivanja temeljem kojih bi se sa sigurnošću moglo govoriti o starosti navedene ozljede ali s obzirom na standardne karakteristike otoka može reći da je ozljeda bila recentna odnosno za očekivati je da bi otok splasnuo da je ozljeda starija od 24 sata. Kada mu je predočen iskaz oštećenice (list 41-42 spisa) naveo je da je ozljeda u vidu otoka desnog ručnog zgloba mogla nastati na način kako je to oštećenica navela, da je uhvaćena u predjelu ručnog zgloba i jako stisnuta. Što se tiče ostalih navoda u kojima spominje da je udarena otvorenim dlanom u desni obraz i šakom u rebra izjavljuje da je moguće da nastanu vidljivi tragovi ozljeđivanja u tom slučaju, ali to nije nužno, to ovisi o brojnim čimbenicima kao što su intenzitet sile, lokacija udarca, debljina kože, odjeća…Kada mu je predočen iskaz oštećenice na listu 120 spisa, konkretno "… od šoka i stresa znala pasti na pod kada bih hodala zbog vrtoglavice…", izjavljuje da je moguće da ozljeda u vidu otoka desnog ručnog zgloba nastane i na taj način. Također kada mu je predočen iskaz oštećenice u kojem navodi da inspektor stisnuo svojim rukama za ručne zglobove izjavljuje da je to isto ono što je kazao u pogledu iskaza oštećenice ranije predočenog, u kojem je kazala da ju je brat stisnuo za zglobove.

    21. Nalaz i mišljenja vještaka dr. Kristijana Bečića prihvaćen je u cijelosti jer je dan jasno, potpuno i sukladno pravilima znanosti, iskustva i struke, na predmetni nalaz i mišljenje stranke nisu imale primjedbi te njegova vjerodostojnost ničim nije dovedena u pitanje.

    22. Ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti te dovodeći iste u međusobnu vezu te u vezu sa obranom okrivljenika, nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljenik CS upravo na način opisan u izreci ove presude počinio kazneno djelo protiv života i tijela – tjelesna ozljeda – opisano u članku 117. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 117. stavak 2. KZ/11 te da nema elemenata koji bi isključivali njegovu kaznenopravnu odgovornost.

    23. U predmetnom postupku nije sporno da su okrivljenik i oštećena DS brat i sestra kao i da su isti zajedno živjeli u [adresa] kod [adresa], u obiteljskoj kući na adresi [adresa], te nije sporno da je oštećena DS zadobila tjelesnu ozljedu u vidu otoka desnog ručnog zgloba.

    24. Međutim sporno je da li je upravo okrivljenik CS utužene prigode oštećenu tjelesno ozlijedio, odnosno da li je utužene prigode nakon što ista došla kući, vrijeđao da je glupača i ludača, a potom u cilju da je tjelesno ozlijedi uhvatio rukama za ručne zglobove, desnim dlanom je udario u predio desnog obraza te je odgurnuo rukama u predjelu prsišta, a pri čemu svemu je ista zadobila opisanu tjelesnu ozljedu u vidu otoka desnog ručnog zgloba.

    25. Okrivljenik je u svojoj obrani porekao učin kaznenog djela pri čemu je prvotno u obrani koju je iznio u prethodnom postupku priznao da je oštećenu uhvatio rukama za ručne zglobove ali samo kako bi od sebe otklonio napad od oštećene koja da je krenula prema njegovom licu s dugačkim noktima te se zbog toga prepao i instinktivno je uhvatio za ručne zglobove. Međutim, obranu okrivljenika u kojoj poriče da bi utužene prigode u cilju da oštećenu ozlijedi istu uhvatio rukama za ručne zglobove, desnim dlanom udario u predio desnog obraza te odgurnuo rukama u predjelu prsišta, sud nije prihvatio jer je njegova obrana u kojoj osporava učin kaznenog djela u suprotnosti sa ostalim izvedenima dokazima.

    26. Naime, u prvom redu valja reći da je oštećena DS u svom iskazu kod suca istrage, nedugo nakon utuženog događaja, sasvim detaljno opisala dinamiku i sve okolnosti utuženog događaja navodeći u bitnome da ju je utužene prigode okrivljenik CS vrijeđao da je luda i glupa a potom sa svoje obje ruke uhvatio u predjelu njezinih ručnih zglobova, uhvatio je za oba ručna zgloba te ih je jako stisnuo, potom ju je sa svojom desnom rukom, nakon što je otpustio njezin ručni zglob koji je prethodno držao s tom rukom, otvorenim dlanom te ruke udario u predjelu desnog obraza, a potom je tom istom rukom šakom udario u rebra, u predjelu srca nakon čega ju je odgurnuo u predjelu prsišta ali od tog guranja nije pala na pod. Ovakav iskaz oštećene u odnosu na postupanje okrivljenika utužene prigode kao i na zadobivanje ozljede navedene u činjeničnom opisu u skladu je sa iskazom svjedoka JS te medicinskom dokumentacijom za oštećenu kao i nalazom i mišljenjem sudskomedicinskog vještaka dr. Kristijana Bečića, radi čega je upravo taj iskaz oštećene sud u cijelosti prihvatio kao istinit i vjerodostojan. Naime, osim što je oštećena u svom iskazu kod suca istrage navela da ju je okrivljenik fizički napao, i iz medicinske dokumentacije proizlazi da je zatražila liječničku pomoć navodeći da je napadnuta od strane brata, što je sve konstatirano od strane liječnice dr. JS koja je oštećenu pregledala i koja je u svom iskazu, nakon što joj je predočena medicinska dokumentacija koju je sastavila, potvrdila da je u medicinskoj dokumentaciji navela da je oštećena ozljede zadobila od brata jer joj je to tako kazala oštećena prilikom dolaska na pregled pri čemu na ocjenu vjerodostojnosti iskaza ove svjedokinje nije od utjecaja činjenica da se ista prvotno nije mogla sjetiti da bi joj oštećena ikada kazala da ju je tko napao kao i da se nije mogla sjetiti da je baš tada pregledala oštećenu, navodeći da u jednom danu pregleda 100 ljudi pa je sasvim realno za očekivati da se kraj takvog obima posla te uslijed proteka vremena ne može sjetiti svih detalja.

    27. Stoga, kada se iskaz oštećene DS pred sucem istrage u kojem je opisala kako ju je okrivljenik utužene prigode uhvatio za oba ručna zgloba te ih jako stisnuo, desnim dlanom je udario u predio desnog obraza te je odgurnuo rukama u predjelu prsišta pri čemu nije pala, dovede u vezu sa nalazom i mišljenjem vještaka sudske medicine dr. Kristijana Bečića koji je naveo da otok desnog ručnog zgloba predstavlja ozljedu koja nastaje, između ostalog, snažnim i naglim hvatanjem za navedeno područje te mehanizam nastanka utvrđene ozljede odgovora okolnostima fizičkog sukoba a kakve proizlaze iz stanja spisa, za zaključiti je da je okrivljenik CS utužene prigode upravo hvatanjem i stiskanjem oštećene za oba ručna zgloba istoj nanio tjelesne povrede u vidu otoka desnog ručnog zgloba kako je to opisano u činjeničnom opisu utuženog kaznenog djela.

    28. Također, s tim u vezi valja reći da je vještak dr. Kristijan Bečić, a nakon što mu je predočen iskaz oštećene da bi od šoka i stresa znala pasti na pod kada bi hodala zbog vrtoglavice, naveo da je moguće da ozljeda u vidu otoka desnog ručnog zgloba nastane i na taj način, međutim, u konkretnom slučaju, imajući u vidu rezultate provedenog dokaznog postupka, za ovaj sud nema dvojbe da predmetna ozljeda nije nastala uslijed pada oštećene uzrokovanog vrtoglavicom jer je i sama oštećena u svom iskazu navela da je „u liječnice bila idući dan odmah ujutro, a pala je nakon toga“. Dakle, ozljeda koju je zadobila oštećena utužene prigode zasigurno nije nastala uslijed njezinog pada izazvanog vrtoglavicom jer se taj pad o kojem je oštećena iskazivala dogodio, prema njezinom vlastitom iskazivanju, nakon liječničkog pregleda kada je liječnici navela da je napadnuta od strane brata i kojom prilikom je kod iste utvrđena ozljeda desnog ručnog zgloba što je i konstatirano u medicinskoj dokumentaciji.

    29. Nadalje, u odnosu na način zadobivanja sporne ozljede ovdje valja istaknuti da niti sam okrivljenik u svojoj obrani u prethodnom postupku nije osporavao da je oštećenu utužene prigode uhvatio za oba ručna zgloba, doduše pravdajući se da je to bilo kako bi od sebe otklonio napad od oštećene koja je prema njegovom licu krenula noktima.

    30. Kada se takvi navodi okrivljenika, koji u obrani tijekom prethodnog postupka nije osporavao da je utužene prigode upravo on uhvatio oštećenu za ručne zglobove, dovedu u svezu sa iskazom oštećene pred sucem istrage te medicinskom dokumentacijom i iskazom svjedokinje JS kojoj je oštećena kazala da je ozlijeđena od strane brata, tada se nameće zaključak da je iskaz oštećene kojeg je dala na ročištu glavne rasprave pred ovim sudom i u kojem je reterirala od iskaza danog pred sucem istrage navodeći da je okrivljenik nije niti taknuo već da je ozlijeđena od strane ŽS, doista ukazuje kao neistinit te očito iskonstruiran kako bi od okrivljenika otklonila odgovornost za učin utuženog kaznenog djela. Naime, osim što je ŽS, čiji je iskaz sud u cijelosti prihvatio kao istinit i vjerodostojan jer u njegovom iskazu nema nelogičnosti i kontradiktornosti a isti je u skladu i sa Zapisnikom Ministarstva poljoprivrede od 16. siječnja 2019., osporio da bi on oštećenu hvatao za ručne zglobove, iz niti jednog dokaza ne proizlazi da bi opisane ozljede oštećenoj nanio ŽS. Također, ovaj svjedok je predmetni inspekcijski nadzor kod oštećene obavio 16. siječnja 2019., dok je oštećena liječniku pomoć zatražila 19. siječnja 2019. pa imajući u vidu nalaz i mišljenje vještaka dr. Bečića koji je u pogledu starosti ozljede naveo da je ozljeda bila recentna te da bi otok splasnuo da je ozljeda starija od 24 sata, tada se nameće zaključak da se niti starost utvrđene ozljede ne može uklopiti u navode oštećene iznesene na ročištu rasprave pred ovim sudom u kojima ukazuje da bi joj ŽS zadao spornu ozljedu prilikom inspekcijskog nadzora. S tim u vezi ujedno valja reći da bi bilo sasvim životno i opravdano za očekivati da bi oštećena u slučaju da joj je predmetne ozljede doista nanio inspektor ŽS istoga prijavila, odnosno to navela kod liječnika prilikom pregleda te o tome iskazivala i kod suca istrage neposredno nakon utuženog događaja, ili bi pak o istom iskazivao okrivljenik, a što je sve u konkretnom slučaju izostalo.

    31. Nadalje, neosnovani su navodi okrivljenika u kojima se pravda napadom od strane oštećene koja je, kako je naveo, prema njegovom licu krenula noktima, jer su takvi navodi u suprotnosti s navodima oštećene pred sucem istrage koji iskaz je sud u cijelosti pa i u dijelu u kojem je navela da ona nije napala brata već da se ona samo branila, prihvatio kako je to prethodno izloženo, radi čega je takva okrivljenikova obrana u kojoj se sadržajno poziva na postojanje razloga za isključenje protupravnosti očito usmjerena otklanjanju kaznene odgovornosti za predmetno kazneno djelo.

    32. Slijedom svega navedenog, a posebno imajući u vidu iskaz oštećene pred sucem istrage, medicinsku dokumentaciju koja potkrepljuje upravo takav iskaz oštećene a iz koje proizlazi način nastanka i vrsta ozljede, iskaz svjedoka JS, a što sve s obzirom na utvrđene ozljede i način njihovog nastanka potvrđuje i vještak sudske medicine dr. Kristijan Bečić, doista proizlazi da je okrivljenik utužene prigode uhvatio oštećenu za oba ručna zgloba te jako stisnuo uslijed čega je ista zadobila otok desnog ručnog zgloba.

    33. Kraj takvog stanja stvari, nakon provedenog dokaznog postupka i ocjenom svih dokaza, zaključak je suda da je okrivljenik utužene prigode oštećenu DS, svoju sestru, dakle blisku osobu u smislu odredbe čl. 87. st. 9. KZ/11, vrijeđao da je glupa i luda, a potom u cilju da je tjelesno ozlijedi uhvatio je rukama za ručne zglobove, desnim dlanom je udario u predio desnog obraza te je odgurnuo rukama u predjelu prsišta, pri čemu svemu DS zadobila tjelesnu ozljedu u vidu otok desnog ručnog zgloba. Imajući u vidu navedeno nedvojbeno je da je okrivljenik utužene prigode upravo u cilju da oštećenu tjelesno ozljedi istu uhvatio za ručne zglobove i stiskao te joj time nanio opisanu ozljedu.

    34. Stoga su ostvareni objektivni elementi utuženog kaznenog djela tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 2. u svezi st.1. KZ/11 dok je u pogledu subjektivnog elementa utvrđeno da je okrivljenik postupao s izravnom namjerom jer je bio svjestan svojeg djela i htio njegovo počinjenje, odnosno znao je da će opisanim postupanjem odnosno hvatanjem i stiskanjem oštećene istu tjelesno ozlijediti i to je htio te je uslijed njegovog takvog postupanja oštećena zadobila tjelesnu ozljedu opisanu u izreci.

    35. Ubrojivost i svijest okrivljenika o protupravnosti nisu ničim dovedeni u pitanje niti osporeni tijekom postupka niti je okrivljenik kod suda pobudio sumnju u svoju ubrojivost tempore criminis radi čega sud istog smatra ubrojivim.

    36. Nadalje, prema čl. 3. stavku 1. KZ/11 propisano da se prema počinitelju primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je kazneno djelo počinjeno, dok će se u smislu stavka 2. tog članka ako se zakon nakon počinjenja kaznenog djela, a prije donošenja pravomoćne presude, izmijeni jednom ili više puta, primijeniti zakon koji je najblaži za počinitelja. Nadalje, prema stavku 3. ako se u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka izmijeni naziv ili opis kaznenog djela, sud će ispitati postoji li pravni kontinuitet tako da činjenično stanje podvede pod biće odgovarajućeg kaznenog djela iz novog zakona pa ako utvrdi da postoji, primijenit će zakon koji je blaži za počinitelja time da nema kaznenog djela ako pravni kontinuitet ne postoji. Člankom 6. Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 126/2019), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020., izmijenjen je članak 117. st. 2. KZ/11 na način da se u članku 117. stavku 2. iza riječi "zatvora" dodaju riječi "od jedne". Kako je prema izmjenama i dopunama Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 126/2019) povećana donja granica propisane kazne za utuženo kazneno djelo na način da je kao najmanja mjera propisana kazna zatvora od jedne godine, to je u konkretnom slučaju za okrivljenika blaži onaj zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela jer je za utuženo kazneno djelo bila propisana kazna zatvora do tri godine dok je kao donji minimum bilo moguće izreći najmanju mjeru kazne zatvora propisanu općim odredbama KZ/11.

    37. Slijedom svega navedenog, iz provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da su se u ponašanju okrivljenika ostvarila sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 2. u vezi st. 1 KZ/11 za koje kazneno djelo ga je valjalo proglasiti krivim i osuditi po zakonu.

    38. Odlučujući o vrsti i mjeri kazne sud je vodio računa o svim okolnostima o kojima ovisi izricanje njezine vrste i mjere, primjenjujući opće pravilo o izboru vrste i visine kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja i cijeneći sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, osobito jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, pobude iz kojih je djelo počinjeno, prijašnji život počinitelja, njegove osobne i imovinske prilike, te njegovo ponašanje nakon počinjenog djela.

    39. Tako je sud okrivljeniku kao olakotnu okolnost cijenio činjenicu da nije kazneno niti prekršajno osuđivan, što znači da je njegov dosadašnji život bio u skladu sa zakonom te da je utuženi događaj jedan izolirani slučaj protupravnog ponašanja kod ovog okrivljenika.

    40. S druge strane, kao otegotnu okolnost sud je okrivljeniku cijenio stupanj krivnje koji je maksimalan jer je okrivljenik postupao s izravnom namjerom dok nekih drugih otegotnih okolnosti na strani ovog okrivljenika sud nije našao.

    41. Stoga, cijeneći sve okolnosti koje se tiču osobe okrivljenika, težine počinjenog djela, stupnja krivnje kao i okolnosti pod kojima je predmetno kazneno djelo počinjeno, sud je okrivljenika osudio na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci jer će se po ocjeni ovog suda upravo tako izrečenom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja.

    42. Člankom 56. stavak 2. KZ/11 je propisano da sud može počinitelju koji je osuđen na kaznu zatvora u trajanju do jedne godine ili na novčanu kaznu izreći uvjetnu osudu kad ocijeni da počinitelj i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela. Pritom će se voditi računa o ličnosti počinitelja, njegovu prijašnjem životu, osobito je li ranije osuđivan, obiteljskim prilikama, okolnostima počinjenja samog kaznenog djela te ponašanju nakon počinjenog kaznenog djela.

    43. Okrivljenik je osoba starije životne dobi koja nikada do sada nije bila kazneno niti prekršajno osuđivana što ukazuje da je njegov raniji život bio u skladu sa zakonom te da je predmetni utuženi događaj očito jedan izolirani slučaj u njegovom životu, pa imajući u vidu navedeno kao i protek vremena od utuženog kaznenog djela a u kojem periodu okrivljenik nije evidentiran kao počinitelj protupravnih djela, ocjena je ovog suda da će se svrha kaznenopravnih sankcija postići i bez izvršenja izrečene kazne uz izricanje uvjetne osude.

    44. Prilikom odmjeravanja roka kušnje, a imajući u vidu kako težinu počinjenog kaznenog djela i sve prethodno navedene okolnosti koje utječu na samu sankciju, ovaj sud je mišljenja da je rok kušnje u trajanju od jedne (1) godine primjeren s obzirom na ličnost okrivljenika, njegov prijašnji život i samo kazneno djelo.

    45. Na temelju čl. 54. KZ/11 okrivljeniku će se u slučaju opoziva uvjetne osude u izrečenu kaznu zatvora uračunati vrijeme od uhićenja 19. siječnja 2019. u 13,30 sati do 19. siječnja 2019. u 18,16 sati na način da se prilikom uračunavanja jedan dan pritvora i istražnog zatvora izjednačava sa jednim danom zatvora.

    46. Na temelju čl. 148. stavak 6. ZKP/08 okrivljenik je u cijelosti oslobođen obveze naknade troškova kaznenog postupka te je odlučeno da isti padaju na teret proračunskih sredstava, a sve obzirom da je okrivljenik bez imovine, lošeg imovnog stanja, s primanjima od svega 234,00 eura, pa je ocjena suda da bi plaćanjem troškova ovog kaznenog postupka bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

    Šibenik, 18. rujna 2025.

    SUDAC

    Zorana Gligić Spahija

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu neposredno ili preporučeno putem pošte, a o žalbi odlučuje Županijski sud kao sud drugog stupnja.

    DN-a:

    1. ODO Šibenik

    2. Okrivljenik CS

    3. Branitelj okrivljenika Hrvoje Sladić, odvjetnik u Šibeniku

    4. U spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.