Poslovni broj: Ovr-320/2022-12
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI
STALNA SLUŽBA U KRKU
Bodulska 2/D, Krk
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Krku, po sutkinji Katji Bajčić, u predmetu predlagateljice osiguranja TŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], Nikole Zrinskog 65, Slavonski Brod, zastupane po punomoćnici Maji Maračić, odvjetnici u Malinskoj, protiv protivnice osiguranja JŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Zoranu Vukiću, odvjetniku u Rijeci, radi osiguranja privremenom mjerom, bez održavanja ročišta, 18. rujna 2025.
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovan prijedlog radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine od 26. srpnja 2022. godine.
II. Nalaže se predlagateljici osiguranja da protivnici osiguranja naknadi troškove postupka u iznosu od 414,76 EUR, u roku od 8 dana.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je 26. srpnja 2022. godine podnijela prijedlog radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu ovršenice, a radi osiguranja tražbine predlagateljice osiguranja u iznosu od 210.000,00 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućima na iznose precizirane u prijedlogu. U prijedlogu se navodi da predlagateljica osiguranja u parničnom postupku koji se pred ovim sudom vodi pod posl. br. P-825/2022 potražuje od protivnice osiguranja naknadu štete u iznosu od 210.000,00 kn s osnova izmakle dobiti zbog nemogućnosti korištenja i iznajmljivanja apartmana u kući koja je predmetom osiguranja, budući su ju njezin bivši suprug, a sada i protivnica osiguranja, isključili iz njezinih suvlasničkih prava i ostvarivanja dobiti. Naime, predlagateljica je upisana suvlasnica predmetne nekretnine koju je njezin bivši suprug i suvlasnik PŽ, nakon što je predlagateljica osiguranja ishodila presudu radi isplate protiv njega, otuđio u korist protivnice osiguranja kako bi izbjegao naplatu po pravomoćnoj presudi Općinskog suda u Slavonskom Brodu posl. br. P-2640/2020. S obzirom na navedeno, predlagateljica osiguranja drži da postoji opravdana bojazan da će i protivnica osiguranja nastaviti s takvim postupanjem te da će predlagateljica osiguranja po okončanju postupka P- 825/2022 ponovno biti spriječena u naplati svojeg potraživanja. Stoga predlaže da sud odredi privremenu mjeru osiguranja novčane tražbine zabranom otuđenja i opterećenja suvlasničkog dijela protivnice osiguranja na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
2. Protivnica osiguranja se u podnesku od 26. listopada 2022. godine u cijelosti protivila određivanju privremene mjere navodeći da nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 344. Ovršnog zakona. Propisane pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene, dok predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim niti postojanje tražbine niti opasnost da će bez određivanja privremene mjere protivnica osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine. Predlagateljica osiguranja svoj prijedlog temelji na postupanju bivšeg supruga PŽ, a ne na postupanju protivnice osiguranja, što ne može biti temelj određivanja privremene mjere. Kako predlagateljica osiguranja ničim nije učinila vjerojatnim da će protivnica osiguranja na bilo koji način raspolagati nekretninom, predlaže se odbiti prijedlog za određivanje privremene mjere i naložiti predlagateljici osiguranja da protivnici osiguranja naknadi trošak postupka.
3. Sud je odluku o prijedlogu radi osiguranja donio bez održavanja ročišta, pozivom na odredbu čl. 7. st. 1. i 2. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, dalje: OZ) koja propisuje da sud u ovršnom postupku i postupku osiguranja postupa na temelju podnesaka i drugih pismena, a ročište održava kad je to Zakonom određeno ili kad smatra da je održavanje ročišta svrhovito. S obzirom da su se obje stranke pisanim putem očitovale na navode protivne stranke, a da je predlagateljica osiguranja sukladno čl. 341. st. 2. OZ-a dužna već u samom prijedlogu navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere i predložiti dokaze kojima se ti navodi potkrepljuju, sud nije našao svrhovitim održavanje ročišta, posebno s obzirom na činjenicu da su stranke kao dokaz predlagale samo uvid u dostavljene isprave.
4. Prijedlog radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine je neosnovan.
5. Odredba čl. 344. OZ-a propisuje da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Dakle, predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine, ali i da protivnik osiguranja ima namjeru otuđiti ili opteretiti svoju nekretninu.
5.1. Prema stavu ovoga suda predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim da protivnik osiguranja ima namjeru otuđiti ili opteretiti svoju nekretninu. Točno protivnica osiguranja ističe da se prijedlog temelji na postupanju PŽ, prednika protivnice osiguranja, dok predlagateljica ničim nije učinila vjerojatnim da protivnica osiguranja poduzima radnje kojima bi mogla spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine predlagateljice. Učiniti vjerojatnim navedenu pretpostavku znači iznijeti konkretne okolnosti iz kojih bi proizlazilo da protivnica osiguranja poduzima ili bi mogla poduzeti neku ugrožavajuću radnju kojom bi spriječila ili otežala naplatu tražbine predlagateljice osiguranja, pri čemu sama tvrdnja predlagateljice da postoji vjerojatnost da će biti onemogućena u naplati nije dostatan razlog za određivanje privremene mjere. Objektivno uvijek postoji opasnost da bi dužnik mogao opteretiti ili otuđiti nekretnine u svojem vlasništvu kako bi onemogućio vjerovnika u naplati njegove tražbine, ali postojanje te objektivne opasnosti nije dovoljno za određivanje privremene mjere već je predlagatelj osiguranja dužan učiniti vjerojatnim da protivnik osiguranja poduzima radnje kojima bi mogao spriječiti ili znatno otežati naplatu njegove tražbine ili takva opasnost proizlazi iz njegova ranijeg ponašanja. Kako predlagateljica osiguranja u prijedlogu nije iznijela nijednu činjenicu vezanu uz postupanje protivnice osiguranja, niti je predložila dokaze na okolnost radnji koje protivnica osiguranja poduzima kako bi spriječila ili otežala naplatu tražbine predlagateljice otuđenjem ili opterećenjem nekretnine, već se poziva samo na postupanje PŽ, zaključak je suda da nisu ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine. Sud pritom nije utvrđivao je li predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine jer je riječ o pretpostavkama koje moraju biti kumulativno ispunjene pa ukoliko nije ispunjena jedna od postavljenih pretpostavki nema potrebe ni razmatrati drugu pretpostavku
6. U odnosu na navode predlagateljice osiguranja da bi određivanjem privremene mjere protivnica osiguranja trpjela samo neznatnu štetu pa da bi bili ispunjeni uvjeti iz čl. 344. st. 2. OZ-a, iznosi se kako slijedi. Privremenom mjerom zabrane otuđenja i opterećenja prava vlasništva ograničavaju se suvlasnička prava protivnice osiguranja pa je potrebno voditi računa o testu razmjernosti između zaštićenog interesa predlagateljice osiguranja i tereta koji bi protivnica osiguranja trpjela takvom mjerom, shodno čemu će sud takvu mjeru odrediti samo ako utvrdi da je ista nužna. Međutim, predlagateljica osiguranja nije iznijela nijedan dokaz na tu okolnost, kao što bi primjerica bila činjenica da protivnica osiguranja ne ostvaruje prihode i/ili nema nikakvu drugu imovinu iz koje bi predlagateljica osiguranja mogla naplatiti svoju tražbinu. Shodno navedenom, a budući da iz prijedloga za osiguranje ne proizlazi da je određivanje mjere nužno i da predlagateljica nije učinila vjerojatnim opasnost da će bez određivanja mjere protivnica osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, odlučeno je kao u izreci rješenja.
7. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 14. st. 5. OZ-a prema kojoj su ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili. Iako bi protivnici osiguranja temeljem Tbr. 11. toč. 1. u vezi s Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/23, dalje: Tarifa), a prema vrijednosti predmeta spora, pripadao trošak u većem iznosu od zatraženog, sud je vezan zahtjevom stranaka shodno čemu je protivnici osiguranja priznat trošak sastava odgovora na prijedlog u zatraženom iznosu od 331,81 EUR, uvećano za pripadajući PDV od 25% što ukupno iznosi 414,76 EUR.
U Krku, 18. rujna 2025.
Sutkinja
Katja Bajčić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba koja se podnosi pisanim putem u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovog suda u roku od 8 (osam) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog, a o žalbi odlučuje županijski sud.
