REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: OVR-1470/2025-11
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice toga suda Ivane Protulipac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja CROATIA OSIGURANJE d..d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupano po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Šunić i Lisec d.o.o. u Zagrebu, protiv ovršenika ZL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o prijedlogu ovršenika za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti i prijedlogu ovršenika za odgodu ovrhe, bez održavanja ročišta, dana 18. rujna 2025.
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od dana 18. travnja 2025. za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Mladena Bureca iz Zagreba poslovni broj Ovrv-3401/2009 od dana 28. travnja 2009., s danom pravomoćnosti i ovršnosti 03. srpnja 2009.
II. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od dana 18. travnja 2025. za odgodu izvansudske ovrhe koja se vodi pred Financijskom agencijom temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Mladena Bureca iz Zagreba poslovni broj Ovrv-3401/2009 od dana 28. travnja 2009.
III. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovršenika od dana 18. travnja 2025. za naknadu troškova ovog ovršnog postupka.
Obrazloženje
1. Dana 18. travnja 2025. ovršenik je ovom sudu podnio prijedlog za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Mladena Bureca iz Zagreba poslovni broj Ovrv- 3401/2009 od dana 28. travnja 2009. te prijedlog za odgodu izvansudske ovrhe koja se vodi pred Financijskom agencijom temeljem navedenog rješenja o ovrsi.
2. U svom prijedlogu za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti ovršenik u bitnome navodi da nikada nije živio na adresi navedenoj u prijedlogu za ovrhu (na temelju kojeg je doneseno predmetno rješenje o ovrsi), o čemu kao dokaz dostavlja elektronički zapis o prebivalištu (list 4 spisa) i elektronički zapis o boravištu (list 3 spisa), te da nikada nije primio predmetno rješenje o ovrsi. Stoga dostava predmetnog rješenja o ovrsi nije uredna.
3. U svom prijedlogu za odgodu ovrhe ovršenik u bitnome navodi da trpi štetu obzirom mu je blokiran račun. Ne navodi do kada predlaže odgoditi ovrhu.
4. Prijedlog ovršenika za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti te prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe dostavljen je na očitovanje ovrhovoditelju, a koji se očitovao podneskom od dana 22. srpnja 2025. na način da osporava navode ovršenika u cijelosti.
5. Sud je od javnog bilježnika koji je donio predmetno rješenje o ovrsi, Mladena Bureca iz Zagreba, zatražio dostaviti sudu presliku javnobilježničkog spisa poslovni broj Ovrv-3401/2009. Međutim, podneskom od dana 12. svibnja 2025. javni bilježnik obavijestio je sud da je spis poslovni broj Ovrv-3401/2009 izlučen i uništen temeljem odredbi Javnobilježničkog poslovnika ("Narodne novine" broj 38/94, 82/94, 37/96, 151/05, 115/12, 120/14) obzirom je protekao obvezni rok čuvanja arhivskog materijala.
6. Prijedlog ovršenika za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti nije osnovan.
7. Uvidom u prijedlog za ovrhu na temelju kojeg je doneseno predmetno rješenje o ovrsi (list 21-24 spisa) utvrđeno je da je u istom kao adresa ovršenika navedeno Zagreb, Zadarska 9, dok je uvidom u elektronički zapis o prebivalištu i boravištu ovršenika Ministarstva unutarnjih poslova (list 3-4 spisa) utvrđeno da ovršenik nikada nije imao prijavljeno prebivalište niti boravište na navedenoj adresi.
8. Međutim, osim navedenog, ovršenik nije podnio sudu nikakvih drugih dokaznih prijedloga kojima bi dokazao da dostava predmetnog rješenja o ovrsi nije bila uredna, tj. da dostava predmetnog rješenja o ovrsi nije bila izvršena sukladno odredbama čl. 142. i čl. 143. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08), koji se primjenjuje u ovom ovršnom postupku obzirom je prijedlog za ovrhu na temelju kojeg je doneseno predmetno rješenje o ovrsi podnesen dana 27. travnja 2009. te čije se odredbe na odgovarajući način primjenjuju u ovršnom postupku sukladno odredbi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24, dalje u tekstu:OZ). Naime, odredbom čl. 7. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a propisano je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, dok odredba čl. 219. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a obvezuje svaku stranku da podnese jasne, konkretne i dostatne dokaze svojih tvrdnji budući u ovršnom postupku svaka tvrdnja mora biti dostatno dokazana jer sud ne može utvrđivati odlučne činjenice na temelju same tvrdnje stranaka, već isključivo na temelju dokaza koje su stranke podnijele u svrhu dokazivanja tih činjenica, a koji dokazi moraju imati i kvalitetu potrebnu za nedvojbeno ili barem izvjesno utvrđenje odlučnih činjenica.
9. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi čl. 36. OZ-a, sud je prijedlog ovršenika za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti predmetnog rješenja o ovrsi ocijenio neosnovanim te je odlučio kao pod točkom I. izreke rješenja.
10. Prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe nije osnovan.
11. Uvidom u spis sud je utvrdio da je ovrhovoditelj dana 10. ožujka 2025. podnio Financijskoj agenciji zahtjev za naplatu temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Mladena Bureca iz Zagreba poslovni broj Ovrv-3401/2009 od dana 28. travnja 2009. (list 17-20 spisa), a kojim rješenjem je određena ovrha na cjelokupnoj pokretnoj i nepokretnoj imovini ovršenika (list 21-24 spisa).
12. Iz navedenog proizlazi da je ovrhovoditelj navedeno rješenje o ovrsi dostavio na provedbu Financijskoj agenciji sukladno odredbi čl. 284. st. 1. OZ-a (izvansudska ovrha).
13. Dakle, u konkretnoj pravnoj stvari radi se o postupku izvansudske ovrhe, a koja je uređena odredbama čl. 284. OZ-a. Odredbom čl. 284. st. 5. OZ-a propisano je da tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od tog suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.
14. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1. -11. navedenog članka OZ-a.
15. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.
16. Uvidom u prijedlog ovršenika i u njemu sadržane navode te uvidom u priloženu dokumentaciju, sud je utvrdio kako nije ispunjena niti jedna od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.
17. Isto tako, u odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ-a – da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgodom potrebno spriječiti nasilje – sud je stava kako ovršenik isti nije učinio vjerojatnim.
18. Naime, ovršenik u svom prijedlogu za odgodu ovrhe nije naveo nikakve činjenice niti priložio dokaze koje bi ukazivale na nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete (npr. u vidu nemogućnosti eventualnog povrata zaplijenjenih i prenesenih novčanih sredstava od ovrhovoditelja), već nastanak štete obrazlaže time što mu je blokiran račun.
19. Ovršenik čak niti ne navodi da će mu provedbom ovrhe nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, odnosno da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje, niti navodi u čemu bi se takva šteta sastojala, već samo navodi da trpi štetu (jer mu je račun blokiran).
20. Za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ne traži se postojanje bilo kakve štete, već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete tj. mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće.
21. Vjerojatnost nastanka nenadoknadive, odnosno teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izvansudske ovrhe zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju. Zbog navedenog, ovršenik je primarno dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenik nije učinio. Naime, u svom prijedlogu za odgodu ovrhe ovršenik nije naveo nikakve podatke o imovini ovrhovoditelja, odnosno nije naveo nikakve podatke koji bi ukazivali na insolventnost ovrhovoditelja.
22. Činjenica da je ovršeniku zbog predmetnog postupka izvansudske ovrhe blokiran račun nije dostatan razlog za odgodu ovrhe, pa i bez obzira što je otegotan za ovršenika, budući je to šteta koja po redovitom tijeku stvari nastaje u ovršnom postupku i budući se vjerojatnost teško nadoknadive, odnosno nenadoknadive štete procjenjuje u odnosu na mogućnost povrata sredstava od ovrhovoditelja.
23. Isto tako, a vezano za navod ovršenika da mu je račun blokiran, valja reći kako temeljem čl. 65. st. 6. OZ-a u ovrsi radi naplate novčane tražbine i nakon donošenja rješenja o odgodi ovrhe provest će se radnje na temelju kojih ovrhovoditelj stječe založno pravo ili pravo namirenja na predmetu ovrhe. Stoga, odgoda ovrhe ne bi imala za posljedicu deblokadu računa ovršenika te bi se pljenidba novčanih sredstava u slučaju odgode i dalje provodila. Drugim riječima, odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika, sukladno čl. 65. st. 6. OZ-a, ima učinak odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava, ali ne i odgode zapljene sredstava ovršenika, budući da odgoda ovrhe ne utječe na provođenje radnji kojima ovrhovoditelj stječe založno pravo na predmetu ovrhe. Slijedom navedenog, ovršenik odgodom ovrhe ne bi došao u situaciju da raspolaže zaplijenjenim sredstvima, tj. on i dalje ne bi mogao raspolagati zaplijenjenim sredstvima te u tom smislu odgoda ovrhe ne bi od ovršenika otklonila one posljedice na koje se ovršenik poziva u svome prijedlogu.
24. Stoga je sud stava da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno nije učinio vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, sve u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a.
25. Slijedom navedenog, obzirom nije ispunjen niti jedan od dva uvjeta za odgodu ovrhe, a koji moraju biti kumulativno ispunjeni sukladno odredbi čl. 65. st. 1. OZ-a, sud je prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe ocijenio neosnovanim te odlučio kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.
26. Ovršenik je podnio zahtjev za naknadu troška sastava prijedloga za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti i prijedloga za odgodu ovrhe
27. Zahtjev ovršenika za naknadu troška nije osnovan.
28. Naime, čl. 14. st. 5. OZ-a propisuje da je ovrhovoditelj dužan ovršeniku naknaditi troškove koje mu je neosnovano prouzročio.
29. Obzirom ovršenik nije uspio sa svojim prijedlogom za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti i prijedlogom za odgodu ovrhe obzirom su isti odbijeni kao neosnovani, sud je stava da ovrhovoditelj nije neosnovano prouzročio troškove ovršeniku, pa kako nisu ostvarene pretpostavke iz čl. 14. st. 5. OZ-a valjalo je zahtjev ovršenika za naknadu troška odbiti kao neosnovan i odlučiti kao pod točkom III. izreke ovog rješenja.
U Zagrebu, dana 18. rujna 2025.
Sudac:
Jure Pezelj
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u dovoljnom broju primjerka za sud i suprotnu stranu u roku od osam (8) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.
Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac
DNA:
1. Ovrhovoditelju po pun.
2. Ovršeniku
3. Spis
Z/ kal.30 dana
