REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pn-2783/2021-49
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Davorki Ćurko Nasić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice DŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Višić & Višić d.o.o. iz Splita, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, OIB: 38922958547, iz Zagreba, Martićeva 71, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 10. rujna 2025., u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, dana 18. rujna 2025.
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje isplatiti tužiteljici DŽ iznos od 2.414,33 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 9. ožujka 2021. do isplate, i to za razdoblje do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023., po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, te za razdoblje od 30. prosinca 2023. do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.
II Odbija se dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.036,47 EUR.
III Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.220,79 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 18. rujna 2025. do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi navodi da je nastradala kao pješak u prometnoj nezgodi. koja se dogodila 21. siječnja 2021. u Splitu, na raskrižju [adresa] i [adresa]. Prometnu nezgodu skrivio je nepoznati počinitelj koji je svojim automobilom udario tužiteljicu, uslijed čega je tužiteljica zadobila tjelesne ozljede, a počinitelj se udaljio s mjesta nezgode. Nakon prometne nezgode tužiteljica je primljena na hitni kirurški prijem KBC Splita, gdje su joj ustanovljene tjelesne ozljede i to udarac u glavu, istegnuće mišića vratne kralježnice i trzajna ozljeda kralježnice. Tužiteljica tvrdi da je zbog štetnog događaja trpjela fizičke bolove i strah, te da su joj zaostale trajne posljedice, odnosno došlo je do povrede njenog prava osobnosti, te je pretrpjela i imovinsku štetu jer joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Navodi da je 8. ožujka 2021. podnijela odštetni zahtjev tuženiku te da joj je tuženik je u mirnom postupku isplatio iznos od 12.550,00 kn, međutim, tužiteljica smatra da joj pripada pravo na naknadu u ukupnom iznosu od 45.615,00 kn, slijedom čega je zatražila da joj tuženik isplati daljnji iznos od 30.665,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od 9.ožujka 2021. do isplate, i to po osnovi neimovinske štete, te iznos od 2.400,00 kn po osnovi imovinske štete, sve sa zateznim kamatama tekućim od 9. ožujka 2021. do isplate, uz naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom, tužiteljica je zatražila isplatu daljnje naknade neimovinske štete u iznosu od 3.270,80 EUR, te imovinske štete u iznosu od 180,00 EUR, sve sa zateznim kamatama tekućim od 9. ožujka 2021. do isplate.
2. U odgovoru na tužbu tuženik je priznao pasivnu legitimaciju, štetni događaj i odgovornost vozača nepoznatog vozila za nezgodu, ali je osporio osnovu i visinu tužbenog zahtjeva iz razloga što smatra da je tužiteljica isplatom nespornog iznosa naknade štete namirena u cijelosti. Naime, tuženik je 14. svibnja 2021. isplatio tužiteljici iznos od 6.050,00 kn, a 23. rujna 2021. i daljnji iznos od 6.500,00 kn, što ukupno iznosi 12.550,00 kn, od čega 12.500,00 kn s naslova neimovinske štete i 50,00 kn s naslova naknade za tuđu pomoć. Osporio je zahtjev tužiteljice za naknadom troškova liječenja u privatnoj poliklinici „KORAK“ u iznosu od 1.100,00 kuna, jer je iz medicinske dokumentacije vidljivo da je tužiteljica osiguranik HZZO te je sve zdravstvene usluge mogla obaviti u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja, a i navedeno postupanje tužiteljice je protivno odredbi iz čl. 1092. Zakona o obveznim odnosima, prema kojoj odredbi je oštećenik dužan poduzeti mjere za smanjenje nastale štete. Nadalje, tuženik je osporio zatraženi tijek zateznih kamata na iznos naknade neimovinske štete, jer smatra da zatezne kamate mogu teći tek od dana završetka liječenja tužiteljice, koje je trajalo i nakon podnošenja odštetnog zahtjeva. Naime, obveza pravične novčane naknade dospijeva s danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Također je osporio i tijek istih na iznos naknade za tuđu pomoć i njegu, budući iz tužbe proizlazi da tužiteljica istu nije plaćala, pa se radi o nenovčanoj imovinskoj šteti, na iznos naknade za koju zatezne kamate teku od dana donošenja presude. Osporio je i zahtjev tužiteljice za naknadom troška sastava odštetnog zahtjeva, jer to nije trošak koji je nužan za vođenje postupka, budući da obraćanje tužiteljice tuženiku u mirnom postupku ne predstavlja procesnu pretpostavku, odnosno nije uvjet za podnošenje tužbe. Predložio je odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti te tužiteljici naložiti da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude pa do isplate.
3. Tijekom postupka izvedeni su dokazi uvidom u prijavu štetnog događaja od 8. ožujka 2021., potvrdu MUP-a od 1. veljače 2021., medicinsku dokumentaciju, izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Miljenku Franiću i dr. Lani Mužinić Marinić, koji vještaci su i saslušani.
4. Ocjenjujući u postupku provedene dokaze, tužbeni zahtjev je utvrđen osnovanim kao u točki I izreke.
5. Među strankama nije sporno da je dana 21. siječnja 2021. došlo do prometne nezgode, koja se dogodila na raskrižju [adresa] i [adresa], kako to i proizlazi iz potvrde Ministarstva unutarnjih poslova od 1. veljače 2021., iz koje proizlazi i da su sudionici iste bili tužiteljica i nepoznati sudionik (vozilo), odnosno nije sporna pasivna legitimacija i štetni događaj, a nije sporna ni odgovornost vozača nepoznatog vozila. Nije sporno niti da se tužiteljica obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom i to 8. ožujka 2021., koja okolnost i proizlazi iz odštetnog zahtjeva i dopisa upućenog e-mailom od strane punomoćnika tužiteljice tuženiku, a nije sporno ni da je tuženik u mirnom postupku isplatio tužiteljici iznos od 12.550,00 kn (1.665,67 EUR), od čega iznos od 12.500,00 kn (1.659,03 EUR) s naslova neimovinske štete i 50,00 kn (6,64 EUR) s naslova naknade za tuđu pomoć.
6. Sporno je je li isplaćenim iznosom tužiteljici u cijelosti naknađena pretrpljena šteta za koju odgovara tuženik, ili joj pripada pravo na daljnju naknadu, pri čemu je sporna i visina iste, a sporan je i tijek zateznih kamata.
7. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Miljenka Franića proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila ozljedu u vidu istegnuća vratne paravertebralne muskulature, iza koje ozljede je zaostala napeta paravertebralna muskulatura i trapezijusi, uz povremene bolove i ukočenost u vratnoj kralježnici te bolne i ograničene kretnje vratne kralježnice u slabijem do srednjem stupnju, kao i oslabljena gruba motorna snaga desne šake u slabijem stupnju. Vještak smatra da su navedena ozljeda i trajne posljedice, odnosno smanjenje životne aktivnosti, koje je ocijenio s 5%, u uzročno-posljedičnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem. Utvrdio je i da se zdravstveno stanje tužiteljice stabiliziralo 1. lipnja 2021.
8. Po mišljenju vještaka, tužiteljica je pretrpjela tzv. primarni strah, koji se javio u samoj situaciji životne ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja, koji je bio vrlo intenzivan i kratkotrajan, nakon čega je uslijedio tzv. sekundarni strah, koji je proistekao iz tjelesnih ozljeda i njihovih posljedica, koji je bio jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta sedam dana te slabijeg intenziteta petnaest dana.
9. Bolove jakog intenziteta, po mišljenju vještaka, imala je dva dana, srednje jakog intenziteta 15 dana, a manjeg intenziteta daljnjih 20 dana. Trpjela je neugodnosti u vezi liječenja zbog obavljanja pretraga i kontrola, mirovanja, uzimanja analgetika, RTG snimanja, obavljanja fizikalne terapije i sl. 10. Vještak je mišljenja i da je tužiteljici bila Bila potrebna i tuđa pomoć i njega za obavljanje kućanskih poslova, održavanja osobne higijene te odlaske liječniku i na fizikalnu terapiju, i to po dva sata dnevno kroz 20 dana liječenja, a nakon toga daljnjih 20 dana u prosjeku po jedan sat dnevno.
11. Iz nalaza i mišljenja vještakinje dr. Lane Mužinić Marinić proizlazi da tužiteljica uslijed štetnog događaja razvila akutnu reakciju na stres. Naime, nakon štetnog događaja pregledana je psihijatrijski ambulantnim putem 2. veljače 2021. i to zbog smetnji iz kruga akutne stresne reakcije, ali nema podataka o daljnjem psihijatrijskom liječenju. Pri pregledu od tužiteljice se doznaje da je imala poteškoće sa spavanjem koje su se popravile, ali da i dalje izbjegava prelaženje ceste na mjestu gdje se dogodila nezgoda, međutim, urednog je funkcioniranja, ne liječi se psihijatrijski, niti uzima psihofarmakološku terapiju, slijedom čega vještakinja zaključuje da nema trajnih psihičkih posljedica povezanih sa štetnim događajem koje bi dovodile do smanjenja životnih aktivnosti s psihijatrijske strane. Ocijenila je i da je tužiteljica pretrpjela intenzivni primarni strah u vrijeme štetnog događaja, kao i sekundarni strah u vidu zabrinutosti za zdravlje do smirivanja akutnih simptoma traume, koji je bio jačeg intenziteta dva dana, srednjeg intenziteta tjedan dana te lakšeg intenziteta tri tjedna kumulativno.
12. Na nalaz i mišljenje vještaka dr. Miljenka Franića stranke su imale primjedbi, koje je vještak u svom usmenom obrazloženju otklonio navodeći da je izvršio uvid na priloženu presliku zdravstvenog kartona tužiteljice za razdoblje od 10. srpnja 2020. do 29. travnja 2024. te da prije šetnog događaja nije bilo sličnih ozljeda vratne kralježnice. Dodao je i da je svoj nalaz i mišljenje izradio sukladno karakteru zadobivene ozljede, tijeku liječenja i temeljem kliničkog pregleda tužiteljice od 20. ožujka 2023. Kliničkim pregledom utvrdio je bolnu i ograničenu pokretljivost vratne kralježnice slabijeg do srednjeg stupnja te je, s obzirom na prisutnu smanjenu grubu motornu snagu desne šake i priloženi nalaz EMNG, ocijenio trajne posljedice u visini od 5%. Nadalje, s obzirom da je liječenje tužiteljice trajalo oko 120 dana, sukladno tome ocijenio je i trajanje bolova, straha i potrebe za tuđom pomoći. Uzeo je u obzir i izvršio uvid u svu medicinsku dokumentaciju, pa tako i priloženi nalaz magnetske rezonance mozga i vratne kralježnice, na kojemu su evidentirane određene degenerativne promjene. Međutim, s obzirom da je tužiteljica na pregledu navela da sličnih tegoba prije štetnog događaja nije imala, te da i u priloženom zdravstvenom kartonu nema tragova o sličnim tegobama ili ozljedama, mišljenja je da se iskazano u nalazu i mišljenju odnosi isključivo na ovaj štetni događaj. Dodao je i da je kod kliničkog pregleda, odnosno razgovora s tužiteljicom, utvrdio strah, odnosno nelagodu kod prelaska pješačkog prijelaza te je iz tog razloga predložio i vještačenje po medicinskom vještaku psihijatrijske struke.
13. U svom usmenom obrazloženju nalaza i mišljenja, vještakinja dr. Lana Mužinić Marinić je istaknula da nema objektivizacije psihičkih tegoba tužiteljice nakon što je pregledana po psihijatru 2021. te se iz anamnestičkih podataka može vidjeti da osim poteškoća s funkcioniranjem ruke, ima zadovoljavajuće funkcioniranje, odnosno da sudjeluje u prometu, iako izbjegava pješački prijelaz na kojem se dogodila nesreća, a može se vidjeti i da je nakon nezgode bila kod psihijatra, nije uzimala terapiju i nije se kasnije javljala na kontrole, dok se prvotno loše spavanje kasnije popravilo. Na temelju navedenoga smatra da ne postoje trajne psihičke posljedice zbog štetnog događaja, odnosno smanjenje životnih aktivnosti. Vezano za ocjenu straha ustrajala je kod svojih utvrđenja te dodala da se jači i srednji intenzitet ne vežu po broju dana u odnosu na psihijatrijski pregled koji je bio, već je riječ o kumulativnoj ocjeni, odnosno da taj strah može biti promijenjenog intenziteta te se mijenjati u određenim danima. Također iz pregleda psihijatra, osim reakcije na stres kao dijagnoze i smetnje spavanja, ne vidi se terapija, a niti nastavak tegoba, odnosno daljnjeg psihijatrijskog liječenja, a tegobe koje se odnose na izbjegavanje mjesta nezgode nisu objektivizirane medicinskom dokumentacijom, niti su takvog karaktera da bi utjecale na tužiteljicu na svakodnevnoj razini, budući se ne radi o napadima panike i sl. 14. Nalaz i mišljenje oba vještaka sud je prihvatio jer su isti dani nepristrano i obrazloženo te sukladno pravilima struke, a primjedbe stranaka vještaci su obrazloženo otklonili navodeći argumentirano na temelju čega su dali procjenu kvalifikatornih elemenata te očitujući se o utjecaju ranijih bolesti i ozljeda po uvidu u zdravstveni karton tužiteljice (dr.Franić), odnosno obrazlažući jasno i argumentirano zašto nema trajnih posljedica s psihijatrijskog motrišta (dr. Marinić Mužinić), te nema bitnih razilaženja u njihovim utvrđenjima glede ocjene pretrpljenog straha, s tim da je u užoj domeni vještakinje dr. Marinić Mužinić ocjenjivanje pretrpljenog straha. Za dodati je i da nakon očitovanja oba vještaka, stranke nisu imale daljnjih primjedbi niti dokaznih prijedloga.
15. Uzimajući u obzir vrstu ozljede, trajanje i intenzitet fizičkih bolova, neugodnosti koje je tužiteljica trpjela tijekom liječenja, te trajanje i intenzitet straha i sve okolnosti slučaja, omjer smanjenja životne aktivnosti i dob tužiteljice u vrijeme štetnog događaja (40 godina), temeljem odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO), a primjenom čl. 223. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), tužiteljici, po ocjeni suda, pripada pravo na naknadu neimovinske štete u iznosu od 3.900,00 EUR ( s obzirom na pretrpljeni strah iznos od 1.200,00 EUR, s obzirom na pretrpljene bolove iznos od 1.500,00 EUR te s obzirom na duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 1.200,00 EUR), pri čemu je imao u vidu, pored Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda Republike Hrvatske i opći porast troškova života do kojeg je došlo proteklih nekoliko godina, a umanjeno za po toj osnovi isplaćenih 1.665,67 EUR, dosuđena joj je daljnja naknada u iznosu od 2.234,33 EUR, dok je odbijen zahtjev za isplatu daljnjeg iznosa od 1.036,47 EUR.
16. Kako je tužiteljici bilo potrebno ukupno 60 sati tuđe pomoći, koja joj je nesporno pružana besplatno, pripadalo bi joj pravo na naknadu u visini neto zarade osobe koja se bavi pružanjem ovakvih usluga naplatno, pa je sud, primjenom odredbe čl. 223. ZPP, utvrdio da bi joj pripadalo pravo na naknadu u iznosu od 240,00 EUR (4,00 EUR po satu), a imajući u vidu i opći porast troškova života. S obzirom da joj je tuženik po ovoj osnovi isplatio naknadu u iznosu od 6,64 EUR, pripadalo bi joj pravo na isplatu daljnjeg iznosa od 233,36 EUR, međutim, kako je zatražena isplata iznosa od 180,00 EUR, a sud odlučuje u granicama postavljenog zahtjeva čl. 2. ZPP), isti iznos joj je u cijelosti dosuđen i to temeljem čl. 1095. st. 1. ZOO. Za dodati je, glede navoda tuženika tijekom postupka koji se odnose na troškove liječenja u privatnoj ustanovi, da je tužiteljica priložila uz tužbu račune za troškove liječenja, međutim isti nisu predmet navoda tužbe, niti tužbenog zahtjeva.
17. Na dosuđeni iznos naknade neimovinske i imovinske štete u vidu troškova tuđe pomoći od ukupno 2.414,33 EUR, tužiteljici su dosuđene zatezne kamate tekuće, kako je to i zatražila, od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od 9. ožujka 2021. do isplate, a primjenom odredbe čl. 12. st. 1. i 4. ZOOP, kojom odredbom je određeno da ukoliko odgovorni osiguratelj u roku od 60 dana od podnošenja odštetnog zahtjeva oštećenoj osobi ne dostavi obrazloženu ponudu ili utemeljeni odgovor, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu kamate i to od dana podnošenja zahtjeva. S obzirom da tuženik nije dokazao da je dostavio tužiteljici utemeljeni odgovor, tužiteljici pripada pravo na zatezne kamate tekuće od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate, a za dodati je da se navedena odredba odnosi kako na neimovinsku, tako i na imovinsku štetu, pa i na imovinsku nenovčanu štetu, koja je u konkretnom slučaju posrijedi, pri čemu nije od utjecaja okolnost da je liječenje tužiteljice u to vrijeme još bilo u tijeku, jer to nije sprječavalo tuženika da da utemeljeni odgovor.
18. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP, s tim da kada se uzme u obzir uspjeh u osnovi (100%) i uspjeh u visini (69,96 %),proizlazi da je tužiteljica u prosjeku uspjela s 84,98% u postupku, a kada se od toga oduzme uspjeh tuženika (15,02%), proizlazi da tužiteljici pripada pravo na naknadu parničnog troška u omjeru od 69,96%. Trošak je odmjeren primjenom čl. 155. ZPP, te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23, dalje: Tarifa).
19. Tužiteljici, zastupanoj po punomoćniku odvjetniku, priznat je trošak sastava odštetnog zahtjeva po Tbr. 28. (100 bodova), jer isti predstavlja trošak nastao u povodu tužbe (čl. 150. ZPP), a okolnost da isti nije procesna pretpostavka za podnošenje tužbe, ne čini ga nepotrebnim troškom, jer njegovo podnošenje utječe na mogućnost rješenja spora mirnim putem i tijek zateznih kamata. Nadalje, priznat joj je trošak sastava tužbe po Tbr. 7. toč. 1. (100 bodova), trošak sastava podnesaka od 7. prosinca 2021., 9. svibnja 2023. i 20. lipnja 2025., sve po Tbr. 8. toč. 1. (3x100 bodova), trošak zastupanja na ročištima od 26. siječnja 2023., 5. ožujka 2023., 2. listopada 2024. i 10. rujna 2025., sve po Tbr. 9. toč. 1. (4x100 bodova), trošak zastupanja na ročištu od 3. travnja 2025. po Tbr. 9. toč. 5. (25 bodova), kao i trošak PDV-a u iznosu od 462,50 EUR, te pristojbe na tužbu u iznosu od 45,17 EUR.
20. Slijedom navedenog, a razmjerno uspjehu u postupku, te uz troškove vještačenja i pristupa vještaka na ročište u ukupnom iznosu od 571,36 EUR, dosuđena joj je naknada parničnog troška u ukupnom iznosu od 2.220,79 EUR i to sa zateznim kamatama, sukladno čl. 151. st. 3. ZPP, tekućim od dana donošenja presude pa do isplate.
21. Odluka o visini kamatne stope temelji se na čl. 29. st. 2. ZOO.
U Zagrebu, 18. rujna 2025.
Sutkinja:
Davorka Ćurko Nasić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.
DNA:
- pun. tužitelja
- pun. tuženika
