Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Poslovni broj: Pp-4066/2024-9

Osijek

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Snježani Marijanović, na temelju prijedloga sudskog savjetnika Predraga Uzelca, uz sudjelovanje zapisničarke Silvije Šarac, u prekršajnom postupku protiv 1. okr. pravne osobe Belje plus d.o.o. i 2. okr. odgovorne osobe u pravnoj osobi KIN zbog prekršaja iz članka 127. stavka 1. podstavka 4. i stavka 2. Zakona o državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj: 115/18, 117/21, 67/23 i 155/23) pokrenutom na temelju optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe sanitarne inspekcije, Klasa: UP/I-540- 02/24-02/210, Urbroj: 443-02-01-03-24-9 od 2. prosinca 2024., nakon završene glavne i javne rasprave održane 16. rujna 2025. u prisutnosti predstavnika 1. okr. pravne osobe KI, a u odsutnosti uredno pozvanih 2. okr. odgovorne osobe KIN i punomoćnika ovlaštenog tužitelja, uz javnu objavu presude 18. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Na temelju članka 183. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07, 39/13, 157/13 i 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)

1. okr. pravna osoba: BELJE PLUS d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 35385249539, djelatnost privređivanje u poljodjelstvu, prerađivačka industrija i promet robe, žiro račun br: [broj bankovnog računa] kod Erste banke, prekršajno kažnjavana,

2. okr. odgovorna osoba: KIN, kći K i V, rođena **.**.1974. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], prekršajno nekažnjavana,

k r i v i s u

što nisu u ostavljenom roku do 11. listopada 2024. postupili po kontroliranom rješenju klasa: UP/I-540-02/24-02/210, urbroj: 443-02-01-03-24-01 od 19. veljače 2024., odnosno nisu otklonili nesukladnosti naređene u točki 1.2. toga rješenja, tj. nisu ishodili stručno mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Službe za toksikologiju, da su ispunjeni uvjeti za skladištenje bezvodnog amonijaka, uz utvrđenu maksimalnu količinu koja se smije skladištiti, kao niti nesukladnosti naređene u točki 1.3. istoga rješenja, tj. nisu u skladištu bezvodnog amonijaka i izvan njega osigurali uvjete, sredstva i opremu za prihvat i neutralizaciju u slučaju ispuštanja plina ili njegove tekuće faze, a što je utvrđeno 24. listopada 2024. u objektu tvornica mliječnih proizvoda, poslovna jedinica [adresa] koja posluje u sastavu 1. okr., prilikom kontrole izvršenja gore navedenog rješenja od 19. veljače 2024.,

čime su postupili suprotno odredbi članka 71. Zakona o državnom inspektoratu te počinili prekršaj kažnjiv po članku 127. stavku 1. podstavku 4. i stavku 2. istoga zakona,

pa se okrivljenicima za navedeni prekršaj temeljem citiranog članka navedenog zakona, a uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona i z r i č e:

I. okrivljenoj

NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.040,00 eura (jedna tisuća četrdeset eura).

i

II. okrivljenoj

NOVČANA KAZNA u iznosu od 150,00 eura (jedna stotina pedeset eura).

II/ Okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti presude, a novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u gore propisanom roku.

III/ Na temelju članka 139. stavka 3. u svezi članka 138. stavka 2. točke 1. i 3. i stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su dužni naknaditi paušalni trošak postupka ovoga suda svaki ponaosob u iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura) u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Služba sanitarne inspekcije podnio je 2. prosinca 2024. optužni prijedlog protiv 1. okr. pravne osobe Belje plus d.o.o. i 2. okr. odgovorne osobe KIN zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

2. U svojoj pisanoj obrani vlastoručno potpisanoj po predstavniku KI koja je u ovome sudu zaprimljena 3. ožujka 2025. 1. okr. je navela da su odmah pristupili ispunjavanju naredbi iz rješenja inspektora od 19. veljače 2024. te su ispunili 16 od 18 zahtjeva, dok su preostala dva u rješavanju te zbog složene izvedbe nisu stigli ispuniti sve zahtjeve u zadanom razdoblju. Naveli su da su zamolili produljenje roka, a što im je i odobreno 8. studenog 2024. zbog specifičnosti lokacije. Opreza radi su istaknuli da ne skladište amonijak niti ga pohranjuju ili čuvaju na zalihama, već ga koriste isključivo kao operater postrojenja koje za svoj rad koristi amonijak, a također su naveli da imaju Operativni plan i Procjenu rizika od velikih nesreća za lokaciju Tvornica mliječnih proizvoda Osijek, a koje HZJZ – Služba za toksikologiju prihvaća kao zamjenu za Plan intervencija za slučaj nesreće s opasnim kemikalijama. U odnosu na to da nisu u skladištu bezvodnog amonijaka i izvan njega osigurali uvjete, sredstva i opremu za prihvat i neutralizaciju u slučaju ispuštanja plina ili njegove tekuće faze istaknuli su da je izvedba tih radova u punom jeku. Naveli su da se smatraju krivima što nisu u roku postupili po izvršnom rješenju inspektora, ali su zamolili sud da uzme u obzir složenost situacije te potrebno vrijeme za rješavanje iste, činjenicu da su 2023. poslovali s gubitkom te činjenicu da ih je taman uhvatio period promjene vlasničke strukture nad 1. okr. od 1. ožujka 2024. do 31. siječnja 2025. kada su prešli u sastav Podravke d.d., a zbog čega nisu stigli sve odraditi po rješenju od 19. veljače 2024. Slijedom navedenoga zamolili su sud da ih oslobodi od kazne ili istu maksimalno ublaži. Na glavnoj raspravi održanoj 16. rujna 2025. predstavnik 1. okr. KI je izjavio da su točni navodi optužnog prijedloga i pravna osoba se smatra krivom za prekršaj koji se stavlja na teret i da također ostaju kod pisane obrane koja je u ovome sudu zaprimljena 3. ožujka 2025.. Isto tako je naveo da pravna osoba u biti priznaje počinjenje ovoga prekršaja, a dokazni prijedlozi se predlažu u svrhu oslobođenja od kazne ili podredno ublažavanja iste. Također je naveo da u pravnoj osobi oni ne skladište amonijak već se isti nalazi u zatvorenom sustavu za hlađenje te da je 16 od 18 točaka rješenja izvršeno u zadanom roku iz čega se vidi da su ozbiljno shvatili to rješenje i odmah krenuli u postupak izvršenja istoga, a ove dvije točke koje nisu bile na vrijeme izvršene nisu ovisile samo o njima, već su tražili najbolje rješenje kako da se to riješi. U spis je priložio stručno mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 3. rujna 2025. iz kojeg je vidljivo da su naknadno izvršili i ove druge dvije točke rješenja. Također je iskazao da su stalno bili u komunikaciji sa Državnim inspektoratom, ali se dogodilo da su produljenje roka za izvršenje zatražili nakon isteka prvoga roka za izvršenje rješenja. Zamolio je sud da sve navedeno uzme u obzir prilikom donošenja odluke te da okrivljenu pravnu osobu oslobodi od kazne za terećeni prekršaj.

2.1. U svojoj vlastoručno potpisanoj pisanoj obrani koja je u ovome sudu zaprimljena 27. veljače 2025. 2. okr. odgovorna osoba KIN je navela da se pridružuje u cijelosti pisanoj obrani 1. okr. poravne osobe te moli da se ista smatra i njezinom pisanom obranom.

3. U dokaznom postupku sud je u svojstvu svjedoka ispitao VI i EI, pročitao zapisnik o kontroli izvršenja rješenja (stranica 12 do 14 spisa), rješenje (stranica 19 do 22 spisa), rješenje o izvršenju (stranica 30 do 32 spisa), operativni plan i procjenu rizika (stranica 45 do 105 spisa) i stručno mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dostavljeno od strane predstavnika 1. okr. na ročištu održanom 16. rujna 2025. te izvršio uvid u obavijest po članku 109. a stavku 1. Prekršajnog zakona na ime okrivljenika (stranica 4 do 5, 6 do 7 i 8 do 9 spisa), materijalnu dokumentaciju (stranica 10 do 11, 15 do 18, 28 do 29, 33 do 40 spisa) i u izvatke iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa na ime okrivljenika od 16. rujna 2025.

4. Ispitan na ročištu održanom 16. rujna 2025. svjedok VI je iskazao da može reći da on radi kao rukovoditelj održavanja kod 1. okr. te je zadužen za industrijski segment njihove kompanije. Naveo je da mu je poznato da je bilo izdano rješenje koje je trebalo izvršiti te je bio uključen i on u to i to negdje krajem 2024. Može reći da, nakon što im je inspektorica bila u nadzoru, a vezano za ovaj predmet, oni nisu ignorirali izdano rješenje, već su odmah krenuli tražiti najbolje rješenje, a između ostalog može reći da je i on radio na tome. Također može reći da su oni bili u postupku rađenja nove kompresorske stanice i da se radilo o investiciji iz EU fondova, ali je sve stopirano negdje u 8. ili 9. mjesecu 2024. kada je došlo prelaska njihove kompanije u Podravku. Može reći da je ta investicija ponovno aktivirana početkom ove godine, a također može reći da su razlozi kašnjenja, odnosno neizvršenja po rješenju inspektorice u roku, činjenica da se radilo o vrlo specifičnim radovima za koje je bila potrebna specijalna oprema te su oni tražili najbolje rješenje s dobavljačima do kojih je teško doći i koje su morali dosta dugo čekati, a kao primjer za to naveo je da je motor za ventilacijski sustav kasnio i dobavljaču više od mjesec dana. Iskazao je da su oni početkom lipnja 2025. sve tehnički napravili, ali su nakon toga još 3 mjeseca čekali mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje je u međuvremenu i došlo. Na upit predstavnika 1. okr. odgovorio je da je vrijednost investicije zadovoljavanja tehničkih uvjeta okvirno nekih 30.000-ak tisuća eura, a koji se iznos odnosi samo na vanjske troškove bez troška njihovih djelatnika.

5. Ispitana na ročištu održanom 16. rujna 2025. svjedokinja EI je iskazala da je provela inspekcijski nadzor 7. veljače 2024., a radilo se o ciljanom nadzoru vezano za skladištenje opasne kemikalije sukladno Zakonu o kemikalijama i Pravilniku o skladištenju opasnih kemikalija koje djeluju u obliku plina. Navela je da je prilikom inspekcijskog nadzora utvrdila da okrivljenici koriste bezvodni amonijak u sustavu hlađenja te da je maksimalni kapacitet istoga 2.200 kg, a u trenutku nadzora je bilo 1.100 kg. Može reći da se sukladno uredbi EZ 1972/2008 kod bezvodnog amonijaka radi o akutno toksičnom plinu, zapaljivom plinu 2. kategorije, plinu nagrizajućem za kožu i opasnom za vodeni okoliš. Iskazala je da je prilikom nadzora utvrdila nepravilnosti navedene u zapisniku te je u svrhu zaštite javnozdravstvenog interesa donijela rješenje da se otklone nesukladnosti koje su utvrđene nadzorom, isto rješenje je donijela 19. veljače 2024. te je okrivljenicima ostavila rok za izvršenje rješenja do 10. listopada 2024. Može reći da je takav kratki rok donijela nakon razgovara sa djelatnicom Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidopping koja joj je rekla da ne treba davati duži rok jer je riječ o opasnom objektu i da što prije treba ukloniti uočene nesukladnosti. Navela je da je 24. listopada 2024. provela kontrolu izvršenja donesenog rješenja te je utvrdila da su okrivljenici djelomično postupili po izdanom rješenju, ali da nisu u ostavljenom roku postupili po točkama 1.2. i 1.3. navedenog rješenja, odnosno nisu ishodili stručno mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Službe za toksikologiju, da su ispunjeni uvjeti za skladištenje bezvodnog amonijaka uz utvrđenu maksimalnu količinu koja se smije skladištiti i također nisu u skladištu bezvodnog amonijaka i izvan njega osigurali uvjete, sredstva i opremu za prihvat i neutralizaciju u slučaju ispuštanja plina ili njegove tekuće faze, a što su sukladno već gore navedenom Pravilniku bili dužni učiniti u roku od 12 mjeseci od stupanja istog Pravilnika na snagu, odnosno najkasnije do 21. srpnja 2014. Na upit suda odgovorila je da su okrivljenici naknadno ishodili mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te da su postupili naknadno po navedenom rješenju, a kojim mišljenjem se potvrđuje da su ispunjeni svi uvjeti te se isti sada moraju obratiti Ministarstvu zdravstva RH, a takvu obavijest o ishođenju mišljenja HZJZ-a je dobila 8. rujna ove godine. Na upit predstavnika 1. okr. pravne osobe odgovorila je da se svi ovi propisi koje je navela u svome iskazu odnose na jednak način na pravne osobe koje skladište i koje samo koriste opasne tvari. Na daljnji upit predstavnika 1. okr. pravne osobe odgovorila je da joj osim amonijaka koji se nalazi u rashladnom sustavu nisu pokazali da bi imali još nekakve dodatne spremnike i rezerve amonijaka. Na daljnji upit predstavnika 1. okr. pravne osobe odgovorila je da su predstavnici okrivljenika baš kao i ona bili kooperativni i radili su na tome da se otklone utvrđene nesukladnosti i da okrivljenici izvrše doneseno rješenje. Na daljnji upit predstavnika 1. okr. pravne osobe odgovorila je da ona nije upoznata s tim da li je eventualno nekome nastala šteta zbog neizvršenja rješenja. Na daljnji upit predstavnika 1. okr. pravne osobe odgovorila je da u trenutku kontrole izvršenja rješenja nisu ni bili ispunjeni svi tehnički uvjeti na temelju kojih bi Zavod mogao izdati mišljenje te također da tehničko rješenje nije morao odobriti Zavod, ali da je vjerojatno postojala stalna komunikacija između okrivljenika i Zavoda, iako ona osobno o tome ne može ništa više govoriti jer to nije njezin dio posla.

6. Materijalnu dokumentaciju koja prileže spisu sud cijeni u cijelosti vjerodostojnom iz razloga jer su istu izdala nadležna tijela i u propisanom obliku pa sud nije našao razloga sumnjati u istinitost i vjerodostojnost iste, a također nitko tijekom postupka nije dovodio u pitanje vjerodostojnost iste niti je imao primjedbi na pročitane materijalne dokaze. Sud također cijeni u cijelosti vjerodostojnim iskaz svjedokinje EI jer je isti detaljan, logičan i životno uvjerljiv i u skladu s materijalnom dokumentacijom koja prileže spisu te svjedokinja nema interesa lažno iskazivati i teretiti okrivljenike koje od ranije ne poznaje. Također sud u cijelosti cijeni vjerodostojnom i obranu okrivljenika koja predstavlja okolnosno priznanje terećenog prekršaja jer je njihova obrana dovoljno uvjerljiva i logična te u skladu s ostalim izvedenim dokazima, a isto tako sud cijeni vjerodostojnim i iskaz svjedoka VI koji je govorio o razlozima zbog kojih okrivljenici nisu u roku izvršili izvršno rješenje inspektorice te je njegov iskaz u tome pogledu detaljan, životno uvjerljiv i logičan pa sud nije imao razloga sumnjati u istinitost njegovog iskaza.

7. Na temelju obrane okrivljenika koja predstavlja okolnosno priznanje prekršaja za koji se terete, kao i na temelju svih drugih izvedenih dokaza cijeneći svaki dokaz zasebno i dovodeći dokaze u međusobnu vezu, sud je utvrdio da je obrana okrivljenika u potpunoj suglasnosti sa navodima optužnog prijedloga te drugim izvedenim dokazima.

8. Okrivljenici su priznali krivnju za terećeni prekršaj, a sud je prihvatio obranu okrivljenika kao vjerodostojan dokaz jer je njihova obrana dovoljno uvjerljiva i detaljna.

9. Stoga, na temelju obrane okrivljenika koju je sud cijenio kao izričito i okolnosno priznanje terećenog prekršaja, sud smatra nedvojbeno utvrđenim i dokazanim da se kod 1. okr. pravne osobe Belje plus d.o.o. i 2. okr. odgovorne osobe u pravnoj osobi KIN u cijelosti stječu obilježja prekršaja za koji se isti terete u optužnom prijedlogu te za koji ih je sud oglasio krivim kako je to opisano u izreci presude ne nalazeći ispričavajuće razloga, odnosno ne nalazeći okolnosti koje bi isključile njihovu prekršajnu odgovornost.

10. Slijedom navedenog, u radnji 1. okr. pravne osobe Belje plus d.o.o. i 2 okr. odgovorne osobe u pravnoj osobi KIN u cijelosti su se stekla sva obilježja prekršaja kažnjivog po članku 127. stavku 1. podstavku 4. i stavku 2. Zakona o državnom inspektoratu koji im se stavlja na teret u optužnom prijedlogu, za koji prekršaj ih je sud oglasio krivim.

11. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljenicima za počinjeni prekršaj opisan u izreci presude sud je cijenio sve okolnosti iz članka 36. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona. Od olakotnih okolnosti na strani okrivljenika sud je cijenio njihovo iskreno priznanje terećenog prekršaja, činjenicu da isti do sada nisu prekršajno kažnjavani za istovrsni prekršaj, kako proizlazi iz prekršajnih evidencija Ministarstva pravosuđa na ime 1. okr. i 2. okr. na stranici 126 do 129 spisa, okolnosti uslijed kojih je došlo do počinjenja prekršaja tj. neizvršavanja dvije točke izvršnog rješenja inspektorice, kao i činjenicu da su isti naknadno postupili po navedenom rješenju, dok otegotnih okolnosti sud nije našao pa je uvažavajući težinu počinjenog prekršaja, okolnosti uslijed kojih je došlo do počinjenja istoga, stupanj prekršajne odgovornosti okrivljenih i činjenicu da su naknadno postupili po navedenom rješenju, svakom okrivljeniku ponaosob, na temelju članka 37. Prekršajnog zakona, ublažio propisanu novčanu kaznu, odnosno istu je izrekao ispod propisanog posebnog minimuma za navedenu vrstu prekršaja, smatrajući da će se tako ublaženom novčanom kaznom prema svakom okrivljeniku ostvariti ciljevi specijalne i generalne prevencije. Slijedom navedenog, sud je 1. okr. pravnoj osobi izrekao novčanu kaznu u iznosu od 1.040,00 eura, dok je 2 okr. odgovornoj osobi u pravnoj osobi izrekao novčanu kaznu u iznosu od 150,00 eura. Sud smatra da će se i ovako ublaženim novčanim kaznama ostvariti ciljevi specijalne i generalne prevencije prekršaja i da će se djelovati na okrivljenike da ne čine ovakve ili slične prekršaje, a bit će ostvarena i pravednost kažnjavanja.

12. Sud je 1. okr. pravnu osobu i 2. okr. odgovornu osobu KIN obvezao na plaćanje troškova prekršajnog postupka koji iznos je primjeren složenosti i duljini trajanja postupka.

Osijek, 18. rujna 2025.

Zapisničar

S U D A C

Silvija Šarac

Snježana Marijanović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju, a okrivljenici sukladno članku 194. stavku 2. Prekršajnog zakona pravo žalbe samo na prekršajno-pravnu sankciju u roku od 8 dana računajući od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni sud.

DOSTAVITI:

1. 1. okr. i 2. okr.,

2. Ovlaštenom tužitelju,

3. Arhivi.