REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] L 5

Poslovni broj: Us I-1757/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja 1. LZ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. NZ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 3. HZ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], Richard Kissling Weg 10, 4. LZĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 5. JZ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i 5. NZĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje zastupa opunomoćenik Pavao Palaversić, odvjetnik u Puli, Kapitolinski trg 10, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba 1. Lučke uprava Umag - Novigrad, OIB 04142916214, Umag, Trgovačka 1B, koju zastupa opunomoćenica Ivana Bilić Komparić, odvjetnica u ZOU Veljović, Ibrahimović, [adresa], i 2. Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupane po Županijskom državnom odvjetništvu u Puli, Pula, Rovinjska 2a, radi građevinske dozvole, 18. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja, podredno oglašavanja ništavim rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-03/24-02/240, URBROJ: 531-03-4-24-3 od 4. rujna 2024. i građevinske dozvole Grada Novigrada - Cittanova, Upravnog odjela za komunalni sustav, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odsjeka za prostorno uređenje i graditeljstvo, KLASA: UP/I- 361-03/23-01/000096, URBROJ: 2163-5-06/10-1-24-0022 od 21. ožujka 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

III. Nalaže se tužiteljima da prvozainteresiranoj osobi nadoknade troškove ovog upravnog spora u iznosu od 2.500,00 € (slovima: dvije tisuće petsto eura) u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o trošku, dok se u preostalom dijelu zahtjev prvozainteresirane osobe odbija kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe.

Obrazloženje

1. Građevinskom dozvolom izdanom od Grada Novigrada - Cittanova, Upravnog odjela za komunalni sustav, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odsjeka za prostorno uređenje i graditeljstvo, KLASA: UP/I-361-03/23-01/ 000096, URBROJ: 2163-5-06/10- 1-24-0022 od 21. ožujka 2024., točkom I. dozvoljava se investitoru Lučkoj upravi Umag

- Novigrad, zahvat u prostoru infrastrukturne namjene prometnog sustava (pomorski promet), 2.a skupine - gradnja i opremanje luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Dajla - Belveder, na građevnim česticama kč. br. [katastarska čestica] i dijelu kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], od kojih će se formirati čestice kč. br. [katastarska čestica] (planske oznake 17 (Lok) kopneni dio i dio mora), kč. br. [katastarska čestica] (dio u obuhvatu zahvata planske oznake 29 - kolno pješačka površina (KPP), kč. br. [katastarska čestica] (dio u obuhvatu zahvata planske oznake 21 (K1)) i dio kč. br. [katastarska čestica] (morski dio luke (Lom)), sve k. o. [katastarska općina] (Dajla) u skladu s glavnim projektom zajedničke oznake 43/2023, koji je sastavni dio ove građevinske dozvole, a za koji je glavni projektant ZZ, mag.ing.aedif., broj ovlaštenja G 5545, a sadržava u dozvoli detaljnije citirane projekte. Točkom II. određeno je da ova dozvola prestaje važiti ako se ne pristupi građenju u roku od 3 godine od dana pravomoćnosti iste, a točkom III. da je investitor dužan ovom tijelu prijaviti početak građenja najkasnije 8 dana prije početka građenja. Točkom IV. određeno je da se izgrađena građevina može početi koristiti nakon što se za tu građevinu izda uporabna dozvola koja će se izdati po ishođenoj uporabnoj dozvoli za pristupnu prometnicu sa pratećom infrastrukturom za koju je izgradnju izdana građevinska dozvola od 15. rujna 2020. Točkom V. određeno je da se zahvat u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatra građenjem, a za koji se izdaje lokacijska dozvola - produbljivanje (odmuljavanje) za plovni put do luke otvorene za javni promet Dajla - Belveder, izvesti prema utvrđenim posebnim uvjetima i lokacijskoj dozvoli, koji se postupak vodi u nadležnom Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju Istarske županije, Odsjeku za prostorno uređenje i gradnju Buje – Buie, pod brojem KLASA: UP/I-05/24-01/000021.

2. Tuženik je osporenim rješenjem KLASA: UP/II-361-03/24-02/240, URBROJ: 531-03-4-24-3 od 4. rujna 2024. odbio žalbu tužitelja protiv navedene građevinske dozvole.

3. Tužitelji u tužbi i u daljnjem tijeku spora ukazuju na bitne povrede pravila postupka, pri čemu navode da pojedinim strankama prije izdavanja građevinske dozvole nije dostavljen poziv niti omogućen uvid u spis predmeta, čime da su povrijeđene odredbe članka 115. stavka 2. i članka 116. stavka 2. Zakona o gradnji. Smatraju da je s obzirom na specifičnost i osjetljivost predmeta dostava poziva za uvid u spis isključivo javnom objavom nije prikladna, te da je poziv morao biti strankama dostavljen osobnim putem, pri čemu smatraju upitnom urednost osobne dostave poziva za pojedine stranke, naime šestotužiteljice HZ. Nastavno smatraju da je točka V. izreke građevinska dozvola nejasna i kontradiktorna preostalim dijelovima dozvole. Naime, u istoj se navodi da će se zahvat u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatra građenjem, a za koji se izdaje lokacijska dozvola za produbljivanje (odmuljavanje) za plovni put izvesti prema utvrđenim posebnim uvjetima i lokacijskoj dozvoli, pa smatraju da navedeno upućuje da predmetna luka predstavlja građevinu za koju se ipak izdaje lokacijska dozvola, a koji nedostatak po stavu tužitelja čini izvršenje rješenja pravno i stvarno nemogućim odnosno građevinsku dozvolu ništavom. U pogledu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja tužitelji ističu da će izgradnjom predviđenog zahvata nastupiti brojne štetne posljedice u području obuhvata planirane luke Dajla - Belveder, a koje upravna tijela nisu uzela u obzir. Prvenstveno ukazuju na neusklađenost prostornih planova Grada Novigrada, Općine Brtonigla i Istarske županije, ukazujući da su u uvali Dajla/ Karigador ukupno planirana tri geografski, ekološki i faktički neodvojena zahvata, naime izgradnja predmetne luke lokalnog značaja Dajla - Belveder s ukupno 63 veza (u sklopu Prostornog plana uređenja Grada Novigrada), ali također i u sklopu Prostornog plana uređenja Općine Brtonigla dogradnja postojeće luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Karigador do 200 vezova te izgradnja luke posebne namjene - sportska luka Karigador s još pedesetak vezova. Navode da bi u slučaju izgradnje svih zahvata, isti proizveli bi faktički jedinstvenu lučku infrastrukturu u istoj uvali Dajla/Karigador s preko 300 vezova, što bi bilo protivno Prostornom planu Istarske županije, kojim je na predmetnom lokalitetu predviđena samo luka otvorena za javni promet lokalnog značaja do 200 vezova, dok će kumulacija kapaciteta svih planiranih luka rezultirati s bitno više vezova te će predviđene luke po svojim karakteristikama činiti jednom lukom državnog značaja koja izgradnja koje nije predviđena Prostornim planom Istarske županije. Smatraju da je izgradnja luke u planiranim dimenzijama upravo suprotna javnom interesu i potrebama lokalnog stanovništva jer će ista zajedno sa ostalim planiranim zahvatima pregraditi uvalu Dajla/Karigador i prouzročiti brojne negativne posljedice, pri čemu se pozivaju na zaključke studije "Nautičko turističko tržište u teoriji i praksi Hrvatske i europskog dijela Mediteran" autora KZ i DZ. Nastavno ističu da je područje planirane luke upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske rješenjem od 22. prosinca 1966. kao zaštićeno kulturno dobro te da se ondje nalazi registrirani arheološki lokalitet, a da upravna tijela, izuzev pozivanja na posebne uvjete Konzervatorskog odjela u Puli te potvrdu izdanu od istoga, zanemaruju činjenicu da će radovi produbljivanja morskog dna, postavljanja temelja cjelokupne lučke infrastrukture te preostale radnje predstavljati stalnu i neposrednu opasnost te moguće dovesti do potpunog uništenja vrijednog arheološkog lokaliteta, sve bez jamstva da se realizacijom projekta neće nepovratno uništiti kulturna baština ili obrazloženja na koji način će se osigurati zaštita tog dobra. Nastavno ističu da se upravna tijela također nisu očitovala glede niza negativnih učinaka koji će planirani zahvat imati po okoliš, pri čemu osporavaju navode iz rješenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja od 25. ožujka 2023. kojim je određeno da za planirani zahvat nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, kao i istome prethodeći Elaborat zaštite okoliša. Ističu da lokacija predmetnog zahvata ulazi u područje ekološke mreže EU NATURA 2000 HR1000032 „Akvatorij zapadne Istre“ te je obuhvaćena nacionalnom ekološkom mrežom, pa bilo kakvi zahvati predstavljaju ekološki rizik, pa je prije bilo kakvih radova bilo nužno provesti studiju utjecaja na okoliš te ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Nastavno tužitelji ističu da će luka otvorena za javni promet Karigador i predmetna luka Dajla – Belveder kumulativno imati značajan negativni utjecaj na morsko stanište i zaštićene vrste, pri čemu se pozivaju na Studiju o utjecaju na okoliš za zahvat dogradnje luke otvorene za javni promet Karigador, te nastavno ističu negativne okolnosti koje će izgradnjom predmetne luke nastupiti za brojne životinjske i biljne vrste (osobito perisku) kao i samo stanovništvo. Zaključno tužitelji ukazuju na pogrešnu primjenu materijalnih propisa ističući da se radi o zahvatu u prostoru koji se prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja ne smatra građenjem, te da je na temelju članka 125. stavak 1. točka 5. Zakona o prostornom uređenju izdavanju građevinske dozvole nužno morala prethoditi lokacijska dozvola. Ističu da je za izdavanje građevinske dozvole bila potrebna prethodna potvrda da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom pa budući da lokacijska dozvola još uvijek nije izdana, to da nije bilo uvjeta za izdavanje građevinske dozvole. Tužbenim zahtjevom tužitelji predlažu da sud poništi, podredno oglasi ništavim pobijano rješenje tuženika i građevinsku dozvolu, te da tuženika obveže na naknadu troškova spora tužiteljima.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

5. Županijska lučka uprava Umag – Novigrad, koja kao investitor predmetne građevinske dozvole u ovom sporu ima status zainteresirane osobe, u dostavljenom odgovoru na tužbu te kasnijem tijeku spora usporava osnovanost tužbenih navoda kao i postojanje pretpostavki za vođenje upravnog spora. Vezano uz navedeno ukazuje na formalne nedostatke tužbe, navodeći da usporedbom tužbe i drugostupanjskog rješenja nije jasno preziva li se trećetužiteljica " EZ“ ili " MZ", a što čini tužbu neurednom. Nastavno smatra da iz tužbe nije vidljiv pravni interes tužitelja za podnošenje tužbe, odnosno koje je pravo ili pravni interes istima povrijeđeno pojedinačnim aktima tuženika i građevinskom dozvolom, te iz čega isti crpe legitimaciju za podnošenje tužbe. Ujedno ističe da iz tužbe i priloga uz tužbu nije vidljivo je li tužba podnijeta u roku, pa opreza radi ističu prigovor prekluzije. Vezano uz osnovanost tužbenih navoda o povredi prava stranaka na uvid u spis predmeta i sudjelovanje u postupku, ističu da je tuženik navedene navode pravilno otklonio ističući da je poziv za uvid u spis dostavljen strankama osobnim i javnim pozivom, pri čemu navodi tužitelja o navodnoj specifičnosti i osjetljivosti ovog predmeta nisu utemeljeni na zakonskim propisima. Vezano uz navode tužitelja o kontradiktornosti i nejasnoći izreke građevinske dozvole, te nužnosti izdavanja lokacijske dozvole, ističe da se predmetna građevinska dozvola izdaje za zahvat „gradnje i opremanja luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Dajla – Belveder", dok se lokacijska dozvola spomenuta u točki V. građevinske dozvole odnosi na zahvat "produbljivanja (odmuljavanja) za plovni put do luke otvorene za javni promet Dajla - Belveder“. Stoga se radi o dva različita zahvata, pri čemu će pitanje lokacijske dozvole za potonji zahvat produbljivanja biti relevantno prilikom ishođenja uporabne dozvole za gradnju luke Dajla - Belveder, a postojanje lokacijske dozvole za zahvat produbljivanja nije uvjet za izdavanje predmetne građevinske dozvole. Nastavno osporava navode tužitelja o faktičkoj neusklađenosti prostornih planova, ističući da su upravna tijela pravilno utvrdila da je konkretni predmetni zahvat u skladu s prostornoplanskom dokumentacijom. Ističe da se predmetna građevinska dozvola izdaje za gradnju i opremanje luke Dajla - Belveder prema prostornim planovima Grada Novigrada i Prostornom planu Istarske županije, a ne temeljem odredbi Prostornog plana uređenja Općine Brtonigla, pa su odredbe navedenog prostornog plana irelevantne za ovaj postupak. Vezano uz navode tužitelja o nedostatnoj zaštiti kulturnog dobra te okoliša, ističu da je nadležni Konzervatorski odjel u Puli, Uprava za zaštitu kulturne baštine izdao posebne uvjete kao i potvrdu da je glavni projekt izrađen u skladu s tim uvjetima, dok je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo rješenje o nepostojanju potrebe provođenja postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš, koje je sastavni dio glavnog projekta predmetnog zahvata. Stoga smatra da su nadležna tijela o navedenim spornim točkama već donijela svoje odluke, a prigovori tužitelja usmjereni na način izvođenja samog građenja odnosno izvođenja zahvata nisu relevantni kod ocjene osnovanosti zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole za taj zahvat. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog uz obvezivanje tužitelja na naknadu troškova upravnog spora prvozainteresiranoj osobi.

6. Republika Hrvatska, koja u ovome sporu također ima status zainteresirane osobe, u dostavljenom odgovoru na tužbu osporava osnovanost tužbenih navoda te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.

7. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 4. rujna 2025., u prisutnosti opunomoćenika tužitelja te opunomoćenice prvozainteresirane osobe, a na temelju članka 91. stavka 3. ZUS-a („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS) u odsutnosti uredno pozvanih tuženika i drugozainteresirane osobe koje svoj izostanak nisu opravdale, čime je strankama, u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a, dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora. Na održanom ročištu za raspravu tužitelji su osporili sadržaj Elaborata zaštite okoliša u dijelu u kojem se navodi da je prvozainteresirana osoba u međuvremenu odustala od izgradnje luke otvorene za javni promet Karigador sa 190 predviđenih vezova, ističući da nikad nije donesena odluka nadležnog tijela o odustanku od tog projekta, već je samo raskinut ugovor o koncesiji, a plan izgradnje iste i dalje je predviđen Urbanističkim planom uređenja naselja Karigador UPU II. Zainteresirana osoba istaknula je da na predmetnom području u ovom trenutku ne postoje drugi zahvati za koje bi bila izdana građevinska ili lokacijska dozvola, a Elaboratu zaštite okoliša prileže odluke Općine Brtonigla o namjeri smanjivanja granica lučkog područja naselja Karigador, kao i odluka Lučke uprave Umag - Novigrad o opozivu ishodovanja suglasnosti za izdavanje lokacijske dozvole za marinu.

8. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka. Sud nije prihvatio dokazne prijedloge tužitelja (očevid na licu mjesta uz sudjelovanje ronioca i vještaka biološke struke, saslušanje HZĐ, dipl.ing.bio. te CZ, predsjednice udruge Zelena Istra, obje u svojstvu stručnog svjedoka), a s obzirom da utvrđivanje okolnosti radi čijeg se dokazivanja predlaže provođenje navedenih dokaza (da se sporni zahvat ne može izvesti bez prethodne provedbe studije utjecaja na okoliš) nisu u nadležnosti upravnog tijela graditeljstva, pa stoga ni ovog Suda u okviru upravnog spora oko zakonitosti građevinske dozvole, a imajući u vidu da za navedeno postoji pravomoćni akt nadležnog upravnog tijela, što će biti detaljnije pojašnjeno u nastavku presude.

9. Odlučujući prije upuštanja u razmatranje merituma spora o formalno-pravnim prigovorima prvozainteresirane osoba koje se odnose na urednost tužbe te postojanje pretpostavki za vođenje upravnog spora, Sud je našao iste neosnovanima.

10. Vezano uz pravilnost označavanja prezimena trećetužiteljice (N MZ), Sud je uvidom u e-spis i provjerom u JRO sustav MUP-a utvrdio da se ista preziva MZ, te je ista kao takva označena i u ovoj presudi. Stoga Sud smatra da nije riječ o takvom nedostatku koji bi dovodio do odbacivanja tužbe kao neuredne.

11. Nastavno, Sud smatra neosnovanima i navode prvozainteresirane osobe u pogledu nepostojanja pravnog interesa tužitelja za podnošenje tužbe. Naime, budući da je pobijanim rješenjem tuženika odbijena žalba koju su tužitelji izjavili protiv građevinske dozvole, a u kojem su u postupku isti sudjelovali kao nositelji prava vlasništva na susjednim nekretninama (kako to propisuje odredba članka 115. stavka 1. Zakona o gradnji, „Narodne novine" broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), to iz navedenih okolnosti proizlazi njihov status tužitelja u smislu članka 18. stavka 1. ZUS- a i aktivna legitimacija za podnošenje tužbe.

12. Zaključno, neosnovani su i prigovori prvozainteresirane osobe glede nepravodobnosti tužbe. Naime, spisu postupka prileži dostavnica iz koje proizlazi da je drugostupanjsko rješenje tuženika tužiteljima dostavljeno 17. rujna 2024., iz čega proizlazi da je predmetna tužba, podnesena putem sustava elektroničke komunikacije 16. listopada 2024., podnijeta u zakonskom roku od 30 dana od primitka osporenog akta. Stoga je i navedeni prigovor neosnovan.

13. Razmatrajući sve sporna činjenična i pravna pitanja vezana uz meritum ovog spora, Sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

14. Predmetni upravni postupak pokrenut je zahtjevom prvozainteresirane osobe podnesenim dana 28. prosinca 2023. radi izdavanja građevinske dozvole za zahvat u prostoru infrastrukturne namjene prometnog sustava (pomorski promet) - gradnju i opremanje luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Dajla – Belveder.

15. Sukladno članku 110. stavku 1. Zakona o gradnji, tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da:

1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti

2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja

3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta

4. je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom

5. je glavni projekt izradila ovlaštena osoba

6. je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.

16. Opis zahvata u prostoru i građevina za koje se obvezno izdaje lokacijska dozvola sadržan je u odredbi članka 125. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23), a među kojima je i izvođenje zahvata u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem (članak 125. stavak 1. točka 5. Zakona o prostornom uređenju).

17. Po stavu ovoga Suda, pravilno su upravna tijela utvrdila da se radi o građenju građevine za koju nije propisano obvezno izdavanje lokacijske dozvole u smislu članka 125. Zakona o prostornom uređenju, kao i da su ispunjeni svi ostali uvjeti iz članka 110. stavka 1. Zakona o gradnji za izdavanje predmetne građevinske dozvole.

18. Naime, suprotno navodima tužitelja, ovdje se ne radi o nejasnoći odnosno nepodudarnosti između točke I. i točke V. izreke građevinske dozvole, odnosno između pojedinih dijelova obrazloženja građevinske dozvole i obrazloženja pobijanog rješenja tuženika. Predmetna građevinska dozvola ne odnosi se na „zahvat u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatra građenjem“ kako to navode tužitelji, a za koje je obvezno izdavanje lokacijske dozvole.

19. Naime, navedeni zahvati taksativno su navedeni u posebnom podzakonskom aktu i to Pravilniku o zahvatima u prostoru koji se ne smatraju građenjem, a za koje se izdaje lokacijska dozvola („Narodne novine“ broj 105/17, 8/17), i to su, redom: 1. postavljanje, privezivanje ili sidrenje kaveza i drugih naprava u moru za uzgoj ribe ili drugih morskih organizama

2. trajno postavljanje, privezivanje ili sidrenje pomorskih objekata (plovnih objekata, plutajućih objekata i nepomičnih odobalnih objekata), osim objekata sigurnosti plovidbe

3. sidrišta na moru

4. trajno postavljanje, privezivanje ili sidrenje plovila na unutarnjim vodama kao što su brodovi, plutajući objekti (pristan, gat, bazen, kućica na vodi, stambena lađa, pontonski most, plutajući ugostiteljski objekt, plutajući dok i sl.) i skele

5. iskopi u moru čija svrha nije građenje građevine

6. deponiranje viška iskopa iz mora

7. deponije mineralnih sirovina

8. potapanje pomorskih objekata i drugih stvari u moru

9. površine za uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova na prirodnom tlu, unutarnjim vodama i moru koje nisu u sklopu građevina.

20. Slijedom navedenog, proizlazi da predmet sporne građevinske dozvole ne potpada pod zahvate u prostoru koji se ne smatraju građenjem, a za koji se izdaje lokacijska dozvola; već je riječ upravo o građenju i opremanju luke otvorene za javni promet od lokalnog značaja, dakle o zahvatu koji predstavlja građenje, no koji međutim ne podliježe prethodnoj obvezi izdavanja lokacijske dozvole u smislu citirane odredbe članka 125. Zakona o prostornom uređenju.

21. Pritom se ističe da se točka V. sporne građevinske dozvole ne odnosi na predmetni zahvat (građenje luke), već na zaseban, različit zahvat produbljivanja (odmuljivanja), koji pak predstavlja zahvat u prostoru koji se ne smatra građenjem i za koju se izdaje lokacijska dozvola, dok sam predmetni postupak izdavanja građevinske dozvole za gradnju i opremanje te luke ne podliježe izdavanju prethodne lokacijske dozvole niti posebnim uvjetima koji se utvrđuju u takvome postupku. Stoga su neosnovani navodi tuženika glede nejasnoće ni kontradiktornosti osporenih rješenja kao i nemogućnost njihovog izvršenja, pa stoga Sud ne nalazi da bi po toj osnovi građevinska dozvola odnosno pobijano rješenje tuženika bili opterećeni razlozima ništavosti propisanim odredbom članka 128. stavak 1. točka 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09, 110/21).

22. Nastavno, Sud nalazi da je prvostupanjsko tijelo prije izdavanja građevinske dozvole svim strankama pravilno i zakonito pružilo mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja, a koje su primjedbe pojedine tužiteljice u postupku i istaknule, pa stoga nalazi neosnovanima prigovore tužitelja glede povrede odredbe članka 115. stavak 2. Zakona o gradnji.

23. Naime poziv datiran sa 12. veljače 2024. uručen je svim tužiteljicama kako putem osobne dostave (što je utvrđeno uvidom u spis postupka), tako i javnom objavom poziva od dana 12. veljače 2024., izvršenom u skladu sa odredbom članka 116. stavak 1. Zakona o gradnji na oglasnoj ploči prvostupanjskog tijela, a kojom su se pozivu sukladno priležećem zapisniku od 28. veljače 2024. prvo-, drugo-, treće- i četvrtotužiteljica i odazvale. Što se tiče prigovora da šestotužiteljica FZ nije bila uredno pozvana za vršenje uvida u spis, ističe se da je provjerom spisa upravnog postupka (izvršenom na ročištu za raspravu održanom kod ovoga Suda) utvrđeno da istome prileži dostavnica osobno potpisana od šestotužiteljice pa je stoga ista, osim putem javne objave, također bila i osobno pozvana izvršiti uvid u spis postupka te iznijeti svoje očitovanje.

24. Nastavno, što se tiče prigovora tužitelja u pogledu neusklađenosti prostornih planova na predmetnom području odnosno kumulativnog učinka moguće izgradnje svih zahvata predviđenim prostornim planovima na susjednom području, i ti su navodi po stavu ovoga Suda neosnovani. Naime prilikom izdavanja akta za gradnju - građevinske dozvole, tijelo graditeljstva dužno je u skladu sa odredbom članka 110. stavak 1. točka 4. Zakona o gradnji upravo za konkretnu građevinu za koju se traži izdavanje građevinske dozvole utvrditi je li glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom. U konkretnom slučaju nije sporno da je izvođenje predmetnog zahvata u prostoru - gradnje i opremanja luke lokalnog značaja Dajla - Belveder predviđeno i usklađeno sa primjenjivim prostornim planovima i to Detaljnim planom uređenja Belveder- Dajla – I. izmjene i dopune („Službena novine Grada Novigrada" broj 02/12 ispravak 01/13 i 02/13), Prostornim planom uređenja Grada Novigrada – III. izmjene i dopune („Službena novine Grada Novigrada" broj 01/08, 04/11, 04/11 pročišćeni tekst, 06/11 ispravak, 04/12, 01/14 ispravak, 07/14, 09/14 - pročišćeni tekst, 08/15, 10/20, 02/21 i 6/21 pročišćeni tekst), te Prostornim planom Istarske županije - izmjene i dopune („Službene novine Istarske županije" broj 2/02, 1/05, 4/05, 14/05 - pročišćeni tekst, 10/08, 7/10, 16/11 - pročišćeni tekst, 13/12, 9/16, 14/16). Sukladno navedenim prostornim planovima, predmetne čestice nalaze se u obuhvatu navedenih plana i to prema PPUG Novigrada u izdvojenom građevinskom području izvan naselja - luka otvorena za javni promet Dajla - Belveder (lokalnog značaja) kao i obuhvatu DPU-a Belveder - Dajla, a predmetni zahvat planiran je i Prostornim planom Istarske županije člankom 38. točkom 2. kojim su određene pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama pa tako i a) morske luke - luke otvorene za javni promet – lokalne: Dajla (postojeća), Dajla - Belveder (planirana). Navodi tužitelja koji se odnose na eventualne buduće moguće izgradnje i provođenje zahvata u prostoru po prostornim planovima susjednih općina (konkretno Općine Brtonigla) odnosno na eventualno buduće proširenje - dogradnju postojeće luke Karigador te izgradnju nove luke posebne namjene - sportske luke Karigador, ne mogu biti relevantni za donošenje odluke o zahtjevu investitora za donošenje akta za gradnju predmetnog zahvata te navedena okolnost niti ne predstavlja zapreku za izdavanje građevinske dozvole u ovome postupku, a sve osobito imajući u vidu i navode investitora (prvozainteresirane osobe) o nepostojanju drugih akata za gradnju izdanih za zahvate na tom području.

25. Zaključno, nisu osnovani ni navodi tužitelja koji se odnose na pogrešno utvrđeno činjenično stanje odnosno na postojanje opasnosti za arheološko nalazište i okoliš, odnosno isticanje da je za provođenje predmetnog zahvata bilo potrebno provesti postupak utjecaja zahvata na okoliš.

26. Glede navoda o opasnosti za predmetni arheološki lokalitet, ističe se da spisu predmeta prileže posebni uvjeti izdani od nadležnog Ministarstva kulture i medija, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Puli, KLASA: 612-08/23- 23/4369, URBROJ: 532-04-02-10/11-23/02 od 17. listopada 2023. kao i potvrda navedenog tijela KLASA: 612-08/24-22/0171, URBROJ: 532-05-02-10/11-24-02 od 19. veljače 2024. kojom se potvrđuje da je glavni projekt predmetne građevinske dozvole izrađen u skladu s tim uvjetima. Slijedom navedenog, Sud nalazi neosnovanim u tom smjeru istaknute daljnje prigovore tužitelja glede neusklađenosti samog zahvata sa načelima očuvanja arheološkog lokaliteta, dok sam način provođenja zahvata (izgradnje) može biti predmet inspekcijskog postupka u fazi izvođenja, no ne i prethodne kontrole u postupku izdavanja akta za gradnju.

27. Neosnovani su i navodi tužitelja usmjereni na isticanje opasnosti predmetnog zahvata za okoliš i ekološku mrežu i ekosustav u cjelini. Naime nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Uprava za procjenu utjecaja za okoliš i održivo gospodarenje otpada, Sektor za procjenu utjecaja na okoliš provelo je postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata za okoliš te u sklopu istoga i ocjenu prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu. Nadležno tijelo potom je donijelo rješenje KLASA: UP/I- 351-03/22-09/270, URBROJ: 517-05-1-2-23-54 od 25. travnja 2023., kojim je utvrđeno da za namjeravani zahvat nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš niti provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, uz utvrđene mjere zaštite okoliša koje treba provesti prije početka radova i za vrijeme izvođenja radova te program praćenja stanja okoliša koji je investitor dužan provoditi, a koje rješenje čini sastavni dio glavnog projekta predmetnog zahvata. Slijedom navedenog, imajući u vidu da se radi o pravomoćnom i izvršnom rješenju nadležnog tijela kojim je utvrđeno da prije provođenja predmetnog zahvata nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš odnosno postupak glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, koje se rješenje donosi u postupku u kojem se zainteresiranoj javnosti omogućuje sudjelovanje te isticanje primjedbi (a u kojem su postupku drugotužiteljica i petotužiteljica i sudjelovale te isticale primjedbe, te stoga imale mogućnost i pokretanja upravnog spora protiv tog rješenja) to se zakonitost istoga ne može dovoditi u pitanje niti ispitivati ni u postupku izdavanja građevinske dozvole, a niti u ovome upravnom sporu. Stoga svi preostali navodi tužitelja usmjereni na osporavanje osnovanosti utvrđenja nadležnog tijela o potrebi provedbe navedene procjene utjecaja na okoliš odnosno glavne ocjene utjecaja zahvata na ekološku mrežu, kao i u tom smjeru predlagani dokazni prijedlozi, od ovoga Suda nisu dalje razmatrani, a s obzirom na postojanje pravomoćnog akta nadležnog tijela kojim je po tom pitanju konačno riješeno.

28. Slijedom svega navedenog, Sud smatra da je pobijana građevinska dozvola kao i pobijano rješenje tuženika u cijelosti utemeljeno na zakonu, te ista nije opterećena razlozima nezakonitosti na koje ukazuju tužitelji, kao niti razlozima ništavosti. Stoga je tužbeni zahtjev na temelju članka 116. stavak 1. ZUS-a valjalo odbiti kao neosnovan.

29. Odluka o troškovima spora temelji se na odredbi čl. 147. ZUS-a te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23, dalje: Tarifa). Budući su tužitelji izgubili predmetni upravni spor, to istima ne pripada zatražena naknada troškova spora, već su isti dužni nadoknaditi troškove prvozainteresiranoj osobi, koja je u ovome sporu uspjela, te postavila zahtjev za naknadu troškova. Prvozainteresiranoj osobi priznat je kao opravdan i nužan zatraženi trošak zastupanja po kvalificiranom opunomoćeniku (odvjetniku) za sastav odgovora na tužbu i za pristup na održano ročište za raspravu, u iznosu od po 1.000,00 EUR za svaku radnju (Tbr. 27.1. i Tbr. 27.2. u svezi Tbr. 52.2. Tarife), uvećano za pripadajući iznos PDV-a po stopi od 25% (500,00 EUR - Tbr. 46. Tarife), i to u ukupnom iznosu od 2.500,00 EUR. Prvozainteresiranoj osobi nije priznat zatraženi iznos troška sastava podneska od 11. lipnja 2025., budući se po stavu ovoga Suda ne radi o nužnom i opravdanom trošku.

30. Tužitelji su u okviru tužbe podnijeli i prijedlog za određivanje odgodnog učinka tužbe, pozivajući se na štetu koja će nastupiti za okoliš izvršenjem predmetne građevinske dozvole (izgradnjom sporne luke), konkretno negativan utjecaj na periske koje su evidentirane na predmetnoj lokaciji.

31. Navedeni prijedlog Sud nalazi neosnovanim.

32. Naime, sukladno članku 42. stavku 2. ZUS-a jedan od kumulativno propisanih uvjeta za određivanje odgodnog učinka tužbe jest da se izvršenjem pojedinačne odluke upravnog ugovora tužitelju nanosi šteta koja bi se teško mogla popraviti. Budući da iz samih navoda tužitelja proizlazi da se odgodni učinak tužbe predlaže uz pozivanje na eventualnu štetu koja neće nastupiti tužitelju, već okolišu, to Sud smatra da tužitelj u tom smislu nije dokazao ispunjenje pretpostavki iz članka 42. ZUS-a, te je stoga zahtjev za određivanje odgodnog učinka odbijen kao neosnovan.

33. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Rijeci 18. rujna 2025.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a). Žalba ne odgađa izvršenje pobijanog rješenja (čl. 128. st. 3. ZUS-a).

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužitelja Pavau Palaversiću, odvjetniku u Puli, Kapitolinski trg 10

- tuženiku Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20

- opunomoćenici 1.-zaint. osobe Ivani Bilić Komparić, odvjetnici u ZOU Veljović, H, [adresa]

- opunomoćeniku 2.-zaint. osobe Županijskom državnom odvjetništvu u Puli, Pula, Rovinjska 2a