Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj:Ppž-1072/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Karmen Novak-Hrgović, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog UM, zbog prekršaja iz članka 53. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20.) rješavajući o žalbi okr. UM, protiv presude Općinskog suda u Osijeku od 10. siječnja 2023., broj:73 Pp-2390/2022, u sjednici vijeća održanoj 18. rujna 2025.
p r e s u d i o j e
I U povodu žalbe okr. UM, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela i odluci o kazni, tako da se činjenično opisano postupanje okrivljenika u izreci označava djelom prekršaja iz članka 53. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) i okr. UM se na temelju citiranog propisa izriče novčana kazna u iznosu od 390,00 EUR (tristodevedeset eura), koju kaznu je dužan platiti u roku od devedeset dana od primitka ove presude, pa ako u tom roku plati dvije trećine izrečene kazne smatrat će se da je kazna u cjelini plaćena.
II Odbija se žalba okr. UM kao neosnovana te se, u pobijanom a nepreinačenom dijelu, prvostupanjska presuda potvrđuje.
III Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3. c. Prekršajnog zakona okr. UM je dužan platiti troškove drugostupanjskog postupka u iznosu od 60,00 EUR (šezdeset eura), u roku trideset dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Osijeku okr. UM proglašen je krivim, da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz članka 53. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 398,17 eura / 3.000,00 kuna.
1.1. Istom presudom, na temelju članka 58. Prekršajnog zakona okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 1 mjeseca.
1.2. Okrivljenik je nadalje obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 13,27 eura / 100,00 kuna.
2. Protiv prvostupanjske presude okrivljenik je podnio žalbu i dopunu žalbe, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja koja u sebi sadrži, u smislu odredbe članka 202. stavka 5. Prekršajnog zakona, i žalbu zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji.
2.1. Žalba i dopuna žalbe podnesene su u zakonom propisanom roku za žalbu, pa su dalje razmatrane kao pravodobno podnesena žalba okrivljenika.
2.2. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati.
3. Žalba je neosnovana.
4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, međutim počinjena je povreda materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika, budući da nije primijenjen zakon koji je stupio na snagu nakon počinjenja djela i prije donošenja pobijane presude, a povoljniji za okrivljenika, u smislu odredbe članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona.
4.1. Nakon počinjenja djela, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, 1. siječnja 2023. stupio je na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 114/22.) kojim činjenično opisano postupanje iz izreke pobijane presude zadržava pravni kontinuitet, s time da je novim Zakonom za predmetni prekršaj propisana blaža novčana kazna u odnosu na raniji propis.
4.2. Sukladno odredbe članka 3. Prekršajnog zakona prema počinitelju prekršaja se primjenjuje se propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja.
4.3. Prema tome, budući da je Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) propisan blaži minimum novčane kazne trebalo je primijeniti novi Zakon, jer je blaži za počinitelja. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona preinačio pobijanu odluku u pravnoj oznaci djela te izrekao novčanu kaznu u minimalno propisanom iznosu, kao u izreci ove odluke u točki I.
5. Neosnovano žalitelj upire da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona povredom prava na obranu iz članka 85. stavka 2. Prekršajnog zakona, budući da suprotno tvrdnji žalitelja iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi da je u postupku pred sudom iznio svoju obranu, u svezi koje je proveden dokazni postupak 10. siječnja 2023., na koje ročište je okrivljenik uredno pozvan, međutim pozivu se nije odazvao, niti opravdao svoj izostanak. Na tom ročištu izvedeni su svi dokazi na kojima se temelji pobijana presuda, pa se smatra da je žalitelju omogućeno da se očituje o svih dokazima koji ga terete i da predlaže sve dokaze koji mu idu u korist, odnosno da zastupa svoje interese i izražava stajališta. Stoga je ocjena ovog suda da nije počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka, kako to ističe žalitelj.
6. Razmatrajući predmet u pogledu navoda žalbe zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, vijeće ovog suda smatra da je prvostupanjski sud nakon provedenog dostatnog dokaznog postupka, pravilnom ocjenom obrane okrivljenika, iskaza svjedoka EM, podataka o vozaču na temelju obavijesti o počinjenom prekršaju i cjelokupnog dokaznog materijala predmeta, utvrdio sve odlučne činjenice, te izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenika za prekršaj iz primijenjenog propisa Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji je prihvatljiv i ovom sudu.
6.1. Suprotno tvrdnji žalitelja, prvostupanjski sud je na okolnosti obrane okrivljenika ispitao kao svjedoka policijskog službenika u pogledu načina utvrđivanja brzine kretanja vozila registarskih oznaka [registarska oznaka], s time da je podatke o vozaču kritične zgode, dostavio sam, kao vlasnik vozila, na temelju obavijesti o počinjenom prekršaju. Iz rezultata provedenog postupka, proizlazi da je očitana brzina kretanja u naseljenom mjestu, gdje je brzina ograničena prometnim pravilnom na 50 km/h, korištenjem uređaja Gatsto T-Series, i da je umanjena za granicu dopuštene pogreške iznosila 83 km/h. Bez uspjeha žalitelj ističe da je prošao kroz Ernestinovo prije osam sati, jer da ga se tereti za prekoračenje brzine u 8,54 h kada da je bio naručen kod stomatologa, budući da ne dovodi u pitanje događaj, niti ističe da bi netko drugi vozio njegovo vozilo na relaciji gdje je očitana brzina kretanja, u kojem smislu je i dostavio podatke o vozaču. U pogledu ispravnosti uređaja i pravilnosti mjerenja brzine, iz rezultata provedenog postupka proizlazi da je mjerni uređaj postavljen sukladno odredbama Pravilnika o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila brzine u cestovnom prometu i da je uredno baždaren. Na izvedene dokaze žalitelj je, urednim pozivanjem na ročište, imao mogućnost očitovati se u postupku pred sudom, međutim pozivu se nije odazvao, niti je svoj izostanak učinio opravdanim, pa je sukladno odredbe članka 85. stavka 2. Prekršajnog zakona imao mogućnost očitovati se o svim činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist, a prvostupanjski sud je pravilno smatrajući činjenično stanje dovoljno razjašnjenim na temelju cjelokupnog dokaznog materijala predmeta, donio na zakonu osnovanu odluku.
6.2. Slijedom navedenog, budući da žalitelj ne upire, u smislu odredbe članka 193. stavka 5. Prekršajnog zakona, na postojanje novih činjenica i dokaza, niti svojim žalbenim navodima argumentirano dovodi u sumnju činjenično utvrđenje, to žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.
7. Razmatrajući odluku o kazni ovaj sud smatra da je izrečena novčana kazna u granicama zakona, te već pravilno cijenjenje težine djela, stupnja prekršajne odgovornosti te svih poznatih okolnosti konkretnog slučaja mjerodavnih za vrstu i mjeru kazne u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, i nije prestrogo odmjerena. Naime, prvostupanjski sud je kaznu odmjerio u posebnim zakonom minimalno propisanom iznosu za počinjeni prekršaj, koju je po službenoj dužnosti preinačio ovaj sud primjenom blažeg zakona. Žalitelj ne ističe nikakve nove okolnosti od utjecaja na kaznu, pa nema uvjeta za preinačenje kazne ispod minimalno propisanog iznosa.
8. Treba istaknuti da će se, u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne, u za to određenom roku.
9. Ispitujući u smislu odredbe članka 202. stavka 5. Prekršajnog zakona odluku o zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od jednog mjeseca ovaj sud nalazi da je ista, s obzirom na značaj i težinu prekršaja, utemeljena na odredbi članka 58. Prekršajnog zakona. Stoga smatra pravilnom procjenu prvostupanjskog suda da je od okrivljenika potrebno otkloniti uvjete koji mu omogućavaju počinjenje novih prekršaja, s time da je trajanje zaštitne mjere već određeno u minimalno propisanom vremenu trajanja, pa nema uvjeta za preinačenje takve odluke.
10. Troškovi žalbenog postupka temelje se na odredbi čl. 138. st. 2. toč. 3.c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Stoga je paušalni iznos tog postupka odmjeren u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.), uzimajući u obzir složenost i trajanje tog postupka.
11. Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 207. i članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 18. rujna 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nada Horvatović, v. r.
Renata Popović, v. r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.