Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-4827/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj, predsjednice vijeća, Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog RH, zbog prekršaja iz članka 199. stavka 5. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 89/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/22., 114/22., 133/23. i 145/24.), odlučujući o prigovoru okrivljenika podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Split od 2. veljače 2025., klasa: 211-07/25-1/1607, urbroj: 511-12-23-25-1, u sjednici vijeća održanoj 18. rujna 2025.,
p r e s u d i o j e
I U povodu prigovora okrivljenog RH, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u odnosu na novčanu kaznu tako da se okrivljeniku za prekršaj iz članka 199. stavka 1., na temelju članka 199. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama utvrđuje novčana kazna od 90,00 eura (devedeset eura), za djelo prekršaja iz članka 3. stavka 1., na temelju članka 54. stavka 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga („Narodne novine br. 107/2001, 87/2002, 163/2003, 141/2004, 40/2007, 149/2009, 84/2011, 80/2013, 39/2019.“) utvrđuje novčana kazna od 663,61 eura (šesto šezdeset tri eura i šezdeset jedan cent), za prekršaj iz članka 114. stavka 1., na temelju članka 114. stavku 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama utvrđuje novčana kazna od 130,00 eura (sto trideset eura) te za prekršaj iz članka 229. stavka 1., na temelju članka 229. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama utvrđuje novčana kazna od 30,00 eura (trideset eura), pa se okrivljeniku, temeljem članka 39. stavak 1. točke 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), izriče ukupna novčana kazna od 913,61 eura (devetsto trinaest eura i šezdeset jedan cent) koju je dužan platiti u roku 30 dana od primitka ove presude, a ako u navedenom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.
II Odbija se kao neosnovan prigovor okrivljenog RH, te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu prekršajni nalog potvrđuje.
III Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona okrivljeni RH obvezan je naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 30,00 eura (trideset eura) u roku 30 dana od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanim prekršajnim nalogom Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Split od 2. veljače 2025., klasa: 211-07/25-1/1607, urbroj: 511-12-23-25-1, okrivljeni RH proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaje iz članka 199. stavka 5., članka 114. stavka 3. i članka 229. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te članka 114. stavka 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga te je, na temelju citiranih propisa, kažnjen ukupnom novčanom kaznom 1.300,00 eura.
2. Okrivljeni RH je protiv navedenog prekršajnog naloga pravodobno podnio prigovor zbog izrečene mu novčane kazne, slijedom čega je ovaj sud, temeljem članka 238. stavka 11. Prekršajnog zakona, o prigovoru odlučivao odgovarajućom primjenom odredaba Prekršajnog zakona o žalbenom postupku.
3. Prigovor je neosnovan.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijani prekršajni nalog iz osnova i razloga iz kojih se on pobija prigovorom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li prekršajnim nalogom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava, jesu li počinjene bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti te je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.
1. Tako je ispitivanjem po službenoj dužnosti utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo, u odnosu na prekršaje činjenično opisane u izreci pobijanog prekršajnog naloga, u smislu odredbe članka 196. točke 5. Prekršajnog zakona, povrijedilo materijalno prekršajno pravo na štetu okrivljenika u vezi s člankom 39. stavkom 1. točkom 2.
2. Naime, prema podacima u spisu (Prekršajni nalog Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Split od 2. veljače 2025., klasa: 211-07/25-1/1607, urbroj: 511-12-23-25-1), izdavatelj prekršajnog naloga je u izreci činjenično opisao radnje okrivljenika kojima se ispunjaju bića prekršaja iz članka 199. stavka 5., članka 114. stavka 3. i članka 229. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te članka 54. stavka 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga te izrekao novčanu kaznu od 1.300,00 eura (tisuću tristo eura).
3. Odredbom članka 39. stavaka 1. točkom. 2. Prekršajnog zakona propisano je:
„(1) Ako počinitelj prekršaja s jednom ili više radnji počini više prekršaja za koje mu se istodobno sudi i sud se odlučio kazniti ga, sud će za svaki počinjeni prekršaj utvrditi kaznu prema zakonu a zatim će za sve te prekršaje izreći ukupnu kaznu, pri tome sud je dužan držati se ovih pravila:
2. ako je za svaki prekršaj utvrdio novčanu kaznu, izreći će ukupnu novčanu kaznu koja je jednaka zbroju pojedinačno utvrđenih novčanih kazni, time da ona ne može premašiti dvostruke opće maksimume novčane kazne propisane odredbom članka 33. stavcima 1. do 8. ovoga Zakona (osim u slučaju iz članka 33. stavka 9.).
4. Dakle, citiranom zakonskom odredbom jasno je navedeno da ukoliko počinitelj s jednom ili više radnji počini više prekršaja za koje mu se istodobno sudi, utoliko je sud, odnosno u ovom slučaju izdavatelj prekršajnog naloga, dužan prvenstveno utvrditi pojedinačne novčane kazne, a potom će izreći ukupnu novčanu kaznu koja je jednaka zbroju pojedinačno utvrđenih novčanih kazni, pridržavajući se navedenih ograničenja iz članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona u pogledu njezine visine, a što tužitelj u pobijanom prekršajnom nalogu nije učinio.
5. S obzirom na prethodno navedeno, ovim se putem izdavatelju prekršajnog naloga ukazuje kako je prilikom odmjeravanja kazne, u izreci, a ne samo u obrazloženju prekršajnog naloga, potrebno utvrditi iznos svake pojedinačno određene kazne, kao i iznos ukupno izrečene kazne za počinjena djela u stjecaju uz pozivanje na zakonsku osnovu takvo odmjeravanje kazne, odnosno članak 39. Prekršajnog zakona.
5. Okrivljenik u prigovoru priznaje počinjenje prekršaja, izražava kajanje zbog učinjenog te navodi kako do sada nije prekršajno kažnjavan za navedene prekršaje, kao i da mu je vozačka dozvola neophodna za posao. Iz navedenih razloga predlaže ublažavanje novčane kazne.
6. Razmatrajući odluku o novčanoj kazni, ovaj sud smatra kako navodi u prigovoru u odnosu na izrečenu novčanu kaznu ne daju osnova za primjenu odredaba o ublažavanju iz članka 37. Prekršajnog zakona, tako da je visina novčane kazne preinačena samo u povodu povrede materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika.
6. Cijeneći težinu počinjenih prekršaja ovaj sud smatra da nema osnove za primjenu instituta ublažavanja kazne i da se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona te svrha kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona ne bi mogle postići blažim kažnjavanjem.
7. Navode prigovora u odnosu na zaštitnu mjeru sud nije razmatrao s obzirom na to da ista pobijanim prekršajnim nalogom nije ni izrečena.
8. Odluka o paušalnom iznosu troškova postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota određena vrlo blizu donje granice okvira paušalne svote određene Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13.), a s obzirom na manju složenost i kraće trajanje postupka.
9. Slijedom svega navedenog, temeljem članka 238. stavka 11. u vezi s člankom 207. člankom 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 18. rujna 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se MUP, Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, I. Policijskoj postaji Split u 2 otpravka: za spis i okrivljenika.
