REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-2568/2019-50

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Jasminki Galešić, u pravnoj stvari tužitelja DĆ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Republika Hrvatska Ministarstvo financija OIB: 52634238587, kojeg zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 25. kolovoza 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Mirka Kovača, odvjetnika i punomoćnika tuženika Eugena Drage Vukojevića, savjetnika u OGDO-u u Zagrebu, temeljem generalne punomoći Su-255/2024 dana 18. rujna 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska Ministarstvo financija OIB: 52634238587, da tužitelju NĆ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime razlike plaće isplati iznos od 5,79 eur bruto sa zakonskom zateznom kamatom, osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanom u navedenom iznosu tekućom od 16. kolovoza 2014. do 31. srpnja 2015. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Odbija se dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 656,63 eur sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

III Nalaže se tužitelju da tuženiku na ime parničnog troška isplati iznos od 925,00 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18. rujna 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ovom sudu dana 11. rujna 2019. podnio tužbu protiv tuženika radi isplate. U tužbi je naveo da je zaposlen kod tuženika na radnom mjestu carinik u Područnom carinskom uredu Zagreb sukladno rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 06. lipnja 2014. do 07. lipnja 2019. tužitelj je prema utvrđenom radnom vremenu tuženika mjesečno ostvarivao prekovremeni rad koji mu nije plaćen i to u redovnom radu od ponedjeljka do petka duže od 8 sati, u smjenama i turnusima (u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni) i (u turnusu duže od 12 sati koliko je trebao raditi u turnusu), jer prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. U navedenim oblicima rada tužitelj je radio tijekom mjeseca u drugoj smjeni, noću, subotom, nedjeljom, na dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom, koji su padali od ponedjeljka do petka. Tuženik nije tužitelju platio prekovremeni rad odrađen na dane blagdane i neradne dane koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a tako odrađeni sati bili su duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika i od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

2. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 22. kolovoza 2025. tužitelj na ime razlike plaće potražuje ukupni iznos od 662,42 eur bruto sa zakonskom zateznom kamatom na svaki pojedini mjesečni iznos tekućom od šesnaestog u mjesecu za prethodni mjesec, osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanom u navedenom iznosu.

3. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio tužbu i tužbeni zahtjev navodeći da je tužitelj u cijelom utuženom razdoblju radio u turnusu u ciklusima 12-24-12-48 naizmjenično tijekom mjeseca. Tuženik tvrdi da se uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad isplaćuje za stvarno odrađeni prekovremeni rad duži od mjesečno fonda radnih sati, a ne zbog same činjenice da tužitelj radi u turnusu u dane blagdana, neradne dane i Uskrs koji padaju od ponedjeljka do petka. Tuženik je naveo da je povodom zahtjeva za mirno rješenje spora tužitelju djelomično priznao zahtjev za prekovremeni rad u iznosu od 48,21 kn bruto.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u tumačenja Komisije za tumačenje odredaba i praćenje Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (list 18-34, 48-50, 71-73, 101-103, 316 spisa), evidenciju radnog vremena i obračunske liste (list 123-124, 127-301 spisa), rješenje Ministarstva financija Klasa: UP/I-112- 02/13-01/942 Urbroj: 513-02-4093/1-13-1 od 08. srpnja 2013. (list 125-126 spisa). Provedeno je financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Vještak Tkalec d.o.o. (list 366-493, 515-518 spisa).

5. Cijeneći provedene dokaze sukladno članku 8 ZPP-a, sud je zaključio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Člankom 89 stavak 4 Zakona o carinskoj službi (Narodne novine 68/13, 30/14, 115/16, 39/19 i 98/19) propisano je da se radom u turnusu smatra rad carinskih službenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji carinski službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48.

7. Člankom 89 stavak 6 navedenog Zakona propisano je da ako je rad carinskih službenika organiziran u smjenama ili u turnusu, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

8. Člankom 44 stavak 1, odnosno člankom 38 stavak 1 Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine 89/12 i 112/18) propisano je da se osnovna plaća službenika i namještenika uvećava za svaki sat rada za 50% za prekovremeni rad.

9. Člankom 44 stavak 10 odnosno člankom 38 stavak 10 Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike propisano je da se prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno.

10. Komisija za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike je 29. travnja 2013. donijela tumačenje broj: 8/44 prema kojem službenik koji radi u smjenama nema pravo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka, ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada od ponedjeljka do petka (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz članka 44 stavak 10, 11 i 12 Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

11. Sukladno tumačenju Komisije broj 2/35, redovni mjesečni fond radnih sati čine sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s 8.

12. Prema tumačenju komisije broj 24/44 od 22. siječnja 2014. službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz članka 44 stavak 11 Kolektivnog ugovora, nema pravo na naknadu za blagdane. Ako je navedeni službenik i namještenik radio na blagdan, ima pravo na uvećanu plaću za 150%.

13. Prema tumačenju Zajedničke komisije od 16. svibnja 2012., prekovremeni sati rada djelatnika koji rade u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni sad se djelatniku koji radi u turnusu obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi taj dan. Ako na taj dan radi plaća mu se uvećava za rad blagdanom odnosno neradnih dana određenih zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.

14. Radi utvrđenja visine razlike plaće tužitelja po osnovi prekovremenog rada provedeno je financijsko vještačenje po stalnom sudskom Vještak Tkalec d.o.o. koji je u svom nalazu i mišljenju utvrdio da nepodmireni prekovremeni rad utvrđen kao razlika između broja odrađenih sati i mjesečnog fonda radnih sati u koji nisu uračunati blagdani koji su padali u dane od ponedjeljka do petka u razdoblju od travnja 2014. do lipnja 2019., iznosi ukupno 5,79 eur i odnosi se na srpanj 2014. godine. Vještak je utvrdio da iz obračunskih lista proizlazi da je tuženik platio sate koji su u evidenciji rada evidentirani kao "Pr", a koje sate tužitelj nije radio. Ako je dane koje tužitelj nije radio, a u evidenciji je evidentirana oznaka "Pr" trebalo ubrojiti kao odrađene dane, tada bi svi sati na ime tih dana predstavljali prekovremeni rad (osim 4 sata u prosincu 2014. koji bi bili obračunati kao redovan rad), a plaća za taj prekovremeni rad i redovni rad bi iznosila ukupno 662,42 eur bruto. Ako je sate odrađene blagdanom koji je padao u dane od ponedjeljka do petka trebalo obračunati kao prekovremeni rad, tada dodatak za prekovremeni rad za te sate u razdoblju od travnja 2014. do lipnja 2019. iznosi ukupno 574,32 eur bruto.

15. Na prijedlog tužitelja provedeno je dopunsko financijsko vještačenje po istom vještaku koji je u dopunskom nalazu i mišljenju od 16. svibnja 2025. utvrdio da tužitelj niti u jednom mjesecu u kojem je radio blagdanom koji je padao u dane o ponedjeljka do petka nije odradio sve radne dane. Tužitelj je radio u turnusu (12-24- 12-48), a kod takvog oblika rada nije moguće u mjesecu odraditi sve dane u tjednu od ponedjeljka do petka. Ako je trebalo za radne dane koje bi tužitelj odradio u slijedu turnusa (12-24-12-48), tada prema podacima iz evidencije rada tužitelja, tužitelj niti u jednom mjesecu nije odradio sve dane u takvom slijedu. U kolovozu 2015. te listopadu i studenom 2018. godine tužitelj je odradio sve dane koji proizlaze iz slijeda turnusa, ali ne u slijedu 12-24-12-48 već je u pojedinim danima radio 8 umjesto 12 sati. U mjesecima u kojima je tužitelj radio blagdanom koji je padao u dane od ponedjeljka do petka, a ukupni rad je prelazio fond radnih sati, tužitelju je taj prekovremeni rad podmiren u cijelosti.

16. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje financijskog vještaka jer je sačinjen objektivno i stručno, a vještak je izradio tri varijante izračuna utuženog potraživanja te je izradio dopunski nalaz i mišljenje na prijedlog tužitelja. Tužitelj je uskladio tužbeni zahtjev s varijantom 2 nalaza i mišljenja financijskog vještaka, dok je tuženik u podnesku od 29. ožujka 2024. prihvatio varijantu 1 nalaza i mišljenja financijskog vještaka.

17. Iz tumačenja broj 8/44, 2/35, 24/44 i iz tumačenja od 16 svibnja 2012. proizlazi da redovni mjesečni fond radnih sati koje je radnik trebao odraditi u tekućem mjesecu, čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućim mjesecu i 8 sati.

18. Sukladno članku 120 stavak 1, odnosno članku 101 stavak 8 Kolektivnog ugovora, tumačenje Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora predstavlja sastavni dio Kolektivnog ugovora i ima obvezujući karakter.

19. S obzirom da je tumačenjem Zajedničke komisije određeno da blagdani koji padaju u dane od ponedjeljka do petka ne ulaze u redovni mjesečni fond sati, sud je zaključio da tužitelj nema pravo na naknadu za prekovremeni rad odrađen u dane blagdana od ponedjeljka do petka, već mu za navedene dane blagdana koje je radio pripada uvećanje plaće od 150% sukladno članku 44 stavak 11 Kolektivnog ugovora.

20. Prema ocjeni ovog suda tužitelj nema pravo na naknadu za prekovremeni rad za dane koji su u evidenciji rada označeni oznakom "Pr" jer se radi o danima u koje tužitelj nije radio, a okolnost što je tuženik navedene dane tužitelju platio kao redovan rad, ne stvara na strani tuženika obvezu da tužitelju za te dane koje nije radio isplati naknadu za prekovremeni rad.

21. S obzirom na obvezujući karakter tumačenja Kolektivnog ugovora od strane Zajedničkog povjerenstva za tumačenje kolektivnog ugovora, koje sukladno članku 120 stavak 1 Kolektivnog ugovora iz 2008. odnosno članku 101 stavak 8 Kolektivnog ugovora iz 2017., predstavlja sastavni dio Kolektivnog ugovora, sud je zaključio da tužitelj ima pravo na razliku plaće za prekovremeni rad odrađen na blagdan samo ako odrađeni radni sati kroz rad u turnusu, smjenskom radu, na blagdan ili neradni dan prelaze redovni mjesečni fond radnih sati.

22. Prema mišljenju ovog suda, tužitelj ima pravo na naknadu za prekovremeni rad koji se sastoji u razlici između broja odrađenih sati i mjesečnog fonda radnih sati u koji nisu uračunati blagdani koji su padali u dane od ponedjeljka do petka, a navedenu naknadu za prekovremeni rad tužitelj je ostvario u srpnju 2014., što proizlazi iz nalaza i mišljenja financijskog vještaka i ista iznosi 5,79 eur bruto.

23. Tužitelju je na ime razlike plaće za prekovremeni rad dosuđen ukupni iznos od 5,79 eur bruto (koji iznos je utvrđen financijskim vještačenjem) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16. kolovoza 2014. do isplate. Preostali iznos od 656,63 eur sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom sud je odbio kao neosnovan.

24. Odluka o kamatama temelji se na odredbi članka 29 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 78/15 i 156/22, 155/23).

25. Tužitelju je na iznos razlike plaće dosuđena zakonska zatezna kamata tekuća od šesnaestog u mjesecu za prethodni mjesec jer plaća, sukladno članku 84 stavak 3 Zakona o radu (Narodne novine 149/09), odnosno članku 92 stavak 3 Zakona o radu (Narodne novine 93/14) dospijeva petnaestog dana u idućem mjesecu.

26. Odluka o parničnom trošku tuženika temelji se na odredbi članka 154 stavak 5 i članka 163 ZPP-a, a u vezi članka 155 ZPP-a, a trošak je odmjeren sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Sud je zaključio da je tužitelj uspio u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva (0,87%) pa je tužitelj tuženiku dužan podmiriti parnični trošak.

27. Tuženiku je priznata nagrada za sastav odgovora na zahtjev za mirno rješenje spora u iznosu od 100,00 eur (Tbr. 28), za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 100,00 eur (Tbr. 8/1), za sastav podneska od 12.11.2019. u iznosu od 100,00 eur (Tbr. 8/1), za sastav podneska od 14.11.2019. u iznosu od 100,00 eur (Tbr. 8/1), za zastupanje na ročištu 19.11.2019. u iznosu od 100,00 eur (Tbr. 9/1), za sastav podneska od 25.02.2020. u iznosu od 100,00 eur (Tbr. 8/1), za zastupanje na ročištu 07.04.2021. u iznosu od 100,00 eur (Tbr. 9/1), za zastupanje na ročištu 17.12.2024. u iznosu od 100,00 eur (Tbr. 9/1), za sastav podneska od 02.06.2025. u iznosu od 25,00 eur (Tbr. 8/3), za zastupanje na ročištu 25.08.2025. u iznosu od 100,00 eur (Tbr. 9/1).

28. Tuženiku je na ime parničnog troška dosuđeno ukupno 925,00 eur.

29. Tuženiku je temeljem članka 151 stavak 3 ZPP-a dosuđena zatezna kamata na parnični trošak.

30. Tuženiku nije priznata nagrada za sastav podnesaka od 17. srpnja 2020. jer navedeni podnesak nije bio potreban za vođenje parnice, u smislu članka 155 ZPP-a i od 02. travnja 2024. jer navedeni podnesak nije predan u spis.

31. Slijedom navedenog sud je odlučio kao u izreci presude.

U Zagrebu 18. rujna 2025.

Sudac:

Jasminka Galešić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 5 (pet) istovjetnih primjeraka, putem ovog suda.

DNA:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Tuženiku, putem OGDO u Zagrebu

na broj Pr-DO-801/2019