- 1 -              Rev 654/2022-3

 

 

 

 

 

Broj: Rev 654/2022-3

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca u od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Jasenke Žabčić članice vijeća, Dragana Katića člana vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u jedinstvenom postupku stečaja nad imovinom potrošača I. Š. iz O., OIB ..., odlučujući o reviziji vjerovnika E. o. d.d. Z., kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu G. & P. u Z., protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž 1370/2021-3 od 8. rujna 2021., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Sp-71/2021-5 od 16. ožujka 2021., u sjednici održanoj 12. rujna 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

              Revizija vjerovnika E. o. d.d. odbija se kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

1. Rješenjem suda prvog stupnja otvoren je jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača I. Š. (st. I izreke), zaključen je jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača I. Š. (st. II izreke) te je potrošač I. Š. oslobođen preostalih obveza u odnosu na obveze za plaćanje vjerovnika pobliže navedenih u izreci rješenja između ostalog i u odnosu na vjerovnika E. o. d.o.o. (revidenta).

 

2. Drugostupanjskim rješenjem odbijena je žalba vjerovnika i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje.

 

3. Ovaj sud je rješenjem poslovni broj Revd 548/2022-2 od 22. veljače 2022. dopustio revidentu podnošenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja u odnosu na pitanje:

 

              ''Podrazumijeva li obveza suda po službenoj dužnosti prema čl. 79.f st. 2. ZSP utvrditi vrijednost imovine potrošača istovremeno i njegovu obvezu utvrditi vrijednost potrošačevih nekretnina u situaciji kada se potrošač nije odazvao pozivu Financijske agencije i nije dostavio svoj popis imovine?

 

              Može li sud primjenom odredbe čl. 79.a st. 2. ZSP u jednostavnom postupku stečaja nad imovinom potrošača, osloboditi potrošača od preostalih obveza i u odnosu na vjerovnika koji u trenutku otvaranja postupka u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje imao neizvršenu osnovu za plaćanje u razdoblju kraćem od 3 godine?''.

 

4. Postupajući po navedenom dopuštenju revident je protiv navedenog rješenja podno reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19 - dalje u tekstu: ZPP), zbog pravnih pitanja zbog kojih je revizija dopuštena. Predlaže da ovaj sud ukine nižestupanjska rješenja i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

 

5. U odgovoru na reviziju potrošač se protivi navodima revizije te predlaže da se ista kao neosnovana odbije.

 

6. Revizija nije osnovana.

 

7. U povodu revizije iz čl. 382. ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog onog pitanja zbog kojeg je dopuštena (čl. 391. st. 1. ZPP).

 

8. Sadržajno revident ukazuje na postojanje revizijskih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi sa čl. 21. st. 3. Zakona o stečaju potrošača (''Narodne novine'' broj 100/15 i 67/18 - dalje: ZSP).

 

9. U ovom postupku Financijska agencija (dalje u tekstu FINA) je 25. siječnja 2021. podnijela sudu prvog stupnja prijedlog za provedbu jedinstvenog postupka stečaja potrošača, na temelju odredbe čl. 79.a st. 2. i 3. ZSP u povodu kojeg je utvrđeno:

 

- da potrošač ima šest evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje, a radi ostvarivanja tražbina po osnovi glavnice koje ne prelaze iznos od 20.000,00 kn (13.810,30 kn);

 

- da potrošač ima i osnove koje je FINA prestala izvršavati po čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (''Narodne novine'' broj 68/18, 2/20, 47/20 - dalje u tekstu: ZPONS) koje zajedno s evidentiranim tražbinama prelaze iznos od 20.000,00 (177.178,69 kn);

 

- da je uvidom u evidenciju dohodaka i primitaka FINE, Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, Visokog Trgovačkog suda, Središnjeg kliničkog depozitskog društva i Ministarstva prometa i infrastrukture utvrđeno da je potrošač tijekom 2021., za mjesec siječanj ostvario mirovinu od 6.223,58 kn, tijekom 2020. iznos mirovine od 78.234,57 kn, te na ime neoporezivih primitaka iznos od 1.836,00 kn, tijekom 2019. iznos mirovine od 79.669,85 kn, te na ime neoporezivih primitaka u iznosu od 3.836,00 kn, tijekom 2018. potrošač je ostvario iznos mirovine od 63.767,81 kn te na me neoporezivih primitaka iznos od 1.683,00 kn;

 

- da potrošač nije evidentiran kao vlasnik vozila, plovila niti kao vlasnik udjela u nekom trgovačkom društvu;

 

- da potrošač nije dostavio popis svoje imovine;

 

- da je razdoblje u kojem je potrošač imao evidentirane neizvršene osnove neprofitno trajalo duže od tri godine.

 

10. Na temelju ovih činjeničnih utvrđenja sud prvog stupnja zaključio je da su ispunjene zakonske pretpostavke za otvaranje jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača, a s obzirom na to da je vrijednost imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa manja od 10.000,00 kuna ocjenjuje da su ispunjene zakonske pretpostavke (čl. 79.g st. 1. ZSP) za donošenje ove odluke o otvaranju i istovremenom zaključivanju jednostavnog stečajnog postupka nad imovinom potrošača.

 

11. Drugostupanjski sud je povodom žalbe vjerovnika (ovdje revidenta) ispitao valjanost utvrđenih činjenica te ocjenjuje kako je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo (čl. 79.g st. 1. i 4. ZSP) kada je utvrdio da su ispunjene pretpostavke za donošenje odluke iz čl. 79.g st. 1. ZSP.

 

12. U odnosu na pitanje poštenja odnosno nepoštenja potrošača ovaj sud je na takva pitanja odgovorio izražavajući pravno shvaćanje u presudi broj Rev 276/2021 iz koje, u bitnom proizlazi "da ocjena a time i odgovor na pitanje je li potrošač pošten ili nije ovisi o utvrđenjima u svakom konkretnom slučaju, jer je sud pri toj ocjeni dužan uzeti u obzir ponašanje konkretnog potrošača u odnosu na kojeg je pokrenut postupak."

 

13. Navedenom, ovaj sud smatra potrebnim dodati, kako jednostavni postupak potrošača predstavlja jednu specifičnu mjeru tzv. ''otpisa dugova'' koja se poduzima s ciljem poboljšanja likvidnosti u Republici Hrvatskoj u i to provedbom sprecifičnog sudskog postupka - jedinstvenog postupka stečaja potrošača u okviru kojeg se jedna grupa potrošača (onih koji imaju relativno mala dugovanja nemaju sredstva za njihova namirenja, a dugogodišnje blokade računa dovode u pitanje njihovu egzistenciju) oslobodila se svojih obveza i čime bi im bio omogućen novi početak.

 

14. Polazeći od takve svrhe postupka koji je hitan ZSP se drži pravila te određene presumpcije kojima bi se trebala osigurati efikasnost njihove provedbe.

 

14.1. Prije svega potrebno je naglasiti kako ZSP ne daje definiciju poštenja potrošača, već samo u odredbi čl. 2. st. 2. ZSP propisuje da poštenje potrošača utvrđuje sud uzimajući u obzir ponašanje potrošača prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka te njegovog ponašanja tijekom sudskog postupka i razdoblje provjere ponašanja. Međutim, odredbom čl. 75. ZSP propisano je: ''st. 1. sud će rješenjem uskratiti oslobođenje od preostalih obveza ako je potrošač:

 

1. Pravomoćno osuđen zbog kaznenog djela protiv imovine, protiv gospodarstva ili drugog kaznenog djela koji bi upućivao na njegovu nesavjesnost i nepoštenje pri ispunjenju obveza i dužnosti.

2. U posljednje tri godine koje su prethodile podnošenju prijedloga za otvaranje postupka stečaja potrošača ili nakon toga namjerno ili iz krajnje nepažnje dao netočne ili nepotpune podatke o svojim imovinskim prilikama, kako bi dobio kredit, primio plaćanja iz javnih sredstava ili izbjegao plaćanje poreza ili drugih javnih obveza.

3. U posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka stečaja ili nakon toga namjerno ili iz krajnje nepažnje onemogućio namirenje vjerovnika time što je preuzimao neprimjerene obveze, nesavjesno i nepošteno umanjivao vrijednost svoje imovine ili bez izgleda za poboljšanje financijskog položaja odgađao otvaranje postupka stečaja.

4. Tijekom postupka namjerno ili iz krajnje nepažnje povrijedio svoje dužnosti izvješćivanja i svoje radnje prema ovom zakonu ili

5. Namjerno ili krajnjom nepažnjom naveo nepotpune ili netočne podatke o popisu imovine i obveza.''.

 

14.2. Iz citirane odredbe proizlazi, dakle, da ZSP zapravo sadrži negativnu definiciju poštenja potrošača jer je propisao slučajeve u kojima će sud uskratiti oslobođenje od preostalih obveza odnosno podredno u kojem se potrošač neće nazvati poštenim.

 

15. Nadalje, odredbom čl. 79.c st. 2. i 3. ZSP sadrže presumpcije u odnosu na izostanak potrošačeve aktivnosti u postupku pa će se u slučaju ako se na poziv FINE (prema odredbi čl. 79.d u roku od 15 dana od dana dostave poziva) ne očituje smatrati ''da je potrošač suglasan da se može provesti jedinstveni postupak stečaja potrošača nad njegovom imovinom'', a ako u tom roku ne potpiše ili ne dostavi popis imovine ''smatrat će se da je potrošač izjavio da nema imovine iz koje se mogu namiriti njegovi vjerovnici.''

 

15.1. Riječ je oborivim presumpcijama jer, osim obveze suda za tzv. ''vanjskom provjerom'' (čl. 79.f st. 2. ZSP) utvrdi vrijednost potrošačeve imovine kao i raspolaganja imovinom koja je potrošač poduzeo posljednje tri godine prije otvaranja jednostavnog postupka stečaja presupmcija o nedostatku ili nepostojanja imovine mogu obarati i vjerovnici (argument a contrario - čl. 79.f st. 1. al. 3. ZSP). Naime, vjerovnici potrošači mogu u jednostavnom postupku stečaja sukladno navedenoj odredbi u roku od 45 dana od objave oglasa na e oglasnoj ploči sudova osporiti popis imovine koji je potrošač dostavio i/ili obavijestiti sud o imovini potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa u slučaju da je jedinstveni postupak stečaja potrošača bude otvorene te da dostave dokaze na kojima temelje svoje tvrdnje.

 

15.2. Slijedom navedenog, prema pravnom shvaćanju ovog suda propuštanje potrošača da dostavi popis svoje imovine u jednostavnom postupku stečaja potrošača samo po sebi nema značenje okolnosti koje bi dovelo u pitanje poštenje potrošača. U kojoj mjeri treba presumpcija biti dovedena u pitanje i kako će zaključak sud o poštenju potrošača donijeti ovisi o ocjeni o kojoj mjeri činjenice koje je utvrdio provjerom (po službenoj dužnosti) odnosno povodom tvrdnji ili dostavljenih dokaza vjerovnika koji su postupali po pozivu iz oglasa (čl. 79.f. st. 1 ZSP) ukazuju na to da je ostvaren koji od slučajeva predviđen odredbom čl. 75. ZSP - u svakom konkretnom slučaju.

 

16. Pravno shvaćanje navedeno u prethodnoj točki ove odluke ujedno je odgovor na prvo postavljeno pitanje.

 

17. Vrhovni sud Republike Hrvatske je o drugom pitanju dao svoje shvaćanje u odluci broj Rev 586/2021, Rev 36/23.

 

18. U navedenoj odluci ovaj revizijski sud je naveo:

 

"Odredaba čl. 79.a st. 2. Zakona o stečaju potrošača dopušta da se u jednostavnom postupku stečaja potrošač oslobodi i one osnove za plaćanje koja je evidentirana u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje u razdoblju kraćem od 3 godine računato od dana otvaranja postupka, dakle za obveze prema svim vjerovnicima čije su osnove bile evidentirane očevidnikom na dan otvaranja postupka".

 

19. Kako su nižestupanjski sudovi utvrdili da je razdoblje u kojem je potrošač imao evidentirane neizvršene obveze neprekidno duže od tri godine utemeljili osporeno rješenje na takvom, a ne radi se o obvezi iz čl. 77. ZSP-a, već izraženom shvaćanju revizijskog suda, to ovaj sud ne nalazi potrebe i opravdanih razloga mijenjati nižestupanjsku odluku, pa je za zaključiti da u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda na ostvareno drugostupanjsko rješenje odnosno da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija podnesena i koji se odnose na pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena.

 

20. Slijedom navedenog valjalo je reviziju vjerovnika odbiti kao neosnovanu te odlučiti kao u izreci ove odluke na temelju odredbe čl. 392. st. 1. ZPP-a.

 

Zagreb, 12. rujna 2023.

 

              Predsjednik vijeća:

              Ivan Vučemil, v.r.