Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Stalna služba u Biogradu na Moru
Kralja Tomislava 2 A, Biograd na Moru
Poslovni broj: P-1106/2023-29
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sucu toga suda Ivici Marinoviću, u pravnoj stvari u pravnoj tužiteljice VČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Stefani Požgaj, odvjetnici u Rijeci, protiv tuženica 1. EČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Magdaleni Bokanović, odvjetnici u Zadru i 2. ĐČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a radi utvrđenja ostavinske imovine, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 7. travnja 2025. u nazočnosti tužiteljice, zamjenika punomoćnika tužiteljice odvjetničkog vježbenika ĆČ, tužene ad. 1., punomoćnice tužene ad. 1. i tužene ad. 2., te nakon objave presude dana 18. rujna 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan osnovni tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"I. Utvrđuje se da u ostavinsku imovinu iza ŠČ pok. V, djevojački ZČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rođene **.**.1929., a umrle dana **.**.2020., ulazi nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica], „U mjestu" vrt, površine 90 m2, upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
II. Nalaže se tuženoj EČ da tužiteljici naknadi troškove postupka zajedno sa zateznim kam tama koje teku od presuđenja do isplate po stopi propisanoj čl. 29. ZOO-a i to uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe. "
II. Odbija se kao neosnovan eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"I. Utvrđuje se da u ostavinsku imovinu iza ŠČ pok. V, djevojački ZČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rođene **.**.1929., a umrle dana **.**.2020., ulazi tržišna vrijednost nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], „U mjestu" vrt, površine 90 m2, upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
II. Nalaže se tuženoj EČ da tužiteljici naknadi troškove postupka zajedno sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate po stopi propisanoj čl. 29. ZOO-a i to uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe. "
III. Nalaže se tužiteljici VČ da tuženoj ad. 1. EČ naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 1.250,00 EUR, sve u roku 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužene ad. 1. za naknadom parničnog troška odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1.1. Tužiteljica u tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 16. svibnja 2023. navodi da je rješenjem Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru poslovni broj O-484/2020-21 od dana 20. ožujka 2023. prekinut ostavinski postupak iza smrti ŠČ pok. V te su zakonske nasIjednice VČ i ĐČ upućene na parnicu radi utvrđenja da u ostavinsku imovinu ostaviteljice ulazi nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja, a koje je postalo pravomoćno dana 19. travnja 2023. Tužiteljica navodi da je na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], „U mjestu" u naravi vrt površine 90 m2, kao vlasnik upisana tužena EČ, ali da takvo stanje ne odgovara stvarnom stanju vlasništva nekretnine, a niti je tužena EČ ikad bila stvarni vlasnik iste. U stvarnosti je predmetna nekretnina, po tužiteljici, bila isključivo vlasništvo i posjed pok. ŠČ sve do trenutka njene smrti, a ta činjenica proizlazi i iz same oporuke navedene sastavljene pred sudom dana 14 . listopada 2019., jer da je u oporuci ista navela da od imovine ima dvije nekretnine koje je stekla u braku sa pok. suprugom PČ, i to kuću u kojoj živi u [adresa], i još jednu parcelu vrt koji je ovdje predmet spora. Međutim, po tužiteljici, predmetna nekretnina je darovana pokojnom ujaku tužiteljice i tuženica, ZČ, a sve kako bi pok. ŠČ ostvarila pravo na dječji doplatak, pa se ovdje radi o fiktivnom ugovoru o darovanju bez prave predaje u posjed, jer AČ nikada nije niti bio uveden u posjed ove nekretnine, a niti je prava volja ugovornih strana bila da AČ postane vlasnik i posjednik nekretnine, a nakon smrti pok. ZČ ovu nekretninu je u vlasništvo i posjed navodno stekla njegova supruga CČ. Tužiteljica tvrdi da CČ nikada nije bila ni stvarni vlasnik, a ni posjednik ove nekretnine, kao što to nije bio ni njen prednik, štoviše, CČ nikada nije niti bila evidentirana u zemljišnim knjigama kao vlasnik, odnosno u katastarskom operatu kao posjednik ove nekretnine. U postupku obnove zemljišne knjige upis prava vlasništva je izvršen u korist tužene EČ temeljem pravno nevaljanog ugovora o darovanju koji je tužena EČ sklopila s HČ kao darovateljicom, a obzirom da CČ nije uvela niti je mogla uvesti EČ u posjed, a niti joj je mogla prenijeti pravo vlasništva, tužena EČ, po tužiteljici, nikada nije postala stvarni vlasnik i posjednik predmetne nekretnine, a osim toga, ovaj ugovor nije bio sklopljen ni u zakonom propisanom obliku u formi javnobilježničkog akta, a koji oblik je propisan u slučaju da se nekretnina daruje bez predaje u posjed. Tužiteljica ističe da pok. ŠČ nikada nije predala ovu nekretninu u vlasništvo i posjed svojem bratu ZČ, CČ nikada nije bila vlasnik niti posjednik navedene nekretnine, a to nije ni tužena EČ, već je stvarni, isključivi vlasnik i posjednik ove nekretnine neprekidno do kraja svog života bila upravo pok. ŠČ. Osim toga, po tužiteljici, na zapisniku sastavljenom kod javnog bilježnika Zorane Brčić dana 21. svibnja 2020. sve tri nasljednice (dakle, uključujući i EČ) izjavile su kako su upoznate sa oporukom pok. ŠČ i njen im sadržajem, te da istu priznaju kao istinitu i pravovaljanu.
1.2. Tužiteljica u podnesku od 19. rujna 2023. u bitnome predlaže odbaciti protutužbeni zahtjev tužene ad. 1. kao nedopušten, a podredno isti odbiti.
1.3. Tužiteljica je u podnesku predanom na ročištu održanom 7. travnja 2025. uz već postojeći tužbeni zahtjev postavila i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, pritom još ističući da je u zemljišnim knjigama na spornoj nekretnini 2. svibnja 2024., dakle za vrijeme trajanja ovog postupka, izvršen upis navodnog prava vlasništva sa imena tužene ad. 1. na BČ.
2.1. Tužena ad. 1. EČ je dana 27. lipnja 2023. dostavila odgovor na tužbu u kojem u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev, a sve kako je isti u cijelosti neosnovan ističući kako je ona jedina stvarna i knjižna vlasnica nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju je stekla temeljem ugovora o darovanju nekretnine sklopljenim dana **.**.2012. s HČ, tadašnjom vlasnicom. Tužena ad. 2. tvrdi da je predmetnim ugovorom ušla u posjed sporne nekretnine, a sve sukladno čl. IV ugovora o darovanju nekretnine slijedom čega su neosnovani navodi o nedostatku propisanog oblika ugovora, s tim da je CČ vlasništvo predmetne nekretnine stekla nasljeđivanjem pokojnog supruga ZČ, a kojemu je pak predmetnu nekretninu pok. ŠČ, majka parničnih stranaka, darovala za života. Tužena ad. 1. ističe da je sudjelovala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] te je pozvana na raspravu, a sve kako je ista bila evidentirana posjednicom nekretnine k. č. [katastarska čestica] površine 90 m2 za cijelo, pa je s tim u svezi opisala pravni slijed stjecanja predmetne nekretnine te je istaknula kako vezano za istu nema nikakvih sporova oko prava vlasništva, a što je potvrdio i nazočni povjerenik OČ, kojem je bila poznata predmetna nekretnina, bio je upoznat s učinjenim darovanjem te je znao kako u pogledu predmetne nekretnine nema bilo kakvih sporova. Suprotno navodima iz tužbe, da je kojim slučajem pok. ŠČ smatrala da joj pripadaju bilo koja vlasnička prava na predmetnoj nekretnini, ista bi zasigurno stavila prigovor na upisano vlasništvo tuženice ad. 1., a sve kako je i sama pok. ŠČ sudjelovala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za nekretnine koje je smatrala da su njeno vlasništvo. Slijedom navedenoga, po tuženoj ad. 1., pok. ŠČ je slobodno voljom raspolagala svojom imovinom u korist svoga brata, koju nekretninu je potom naslijedila njegova supruga, a ona pak darovala nekretninu ovdje tuženici ad. 1. koja je u posjed predmetne nekretnine ušla potpisom ugovora te su na istu u tom trenutku prešla sva prava i obveze u pogledu predmetne nekretnine. U odnosu na navode kako je pok. ŠČ u oporuci istaknula da od imovine ima dvije nekretnine koje je stekla u braku sa pok. suprugom PČ i to kuću u kojoj živi u [adresa] i još jednu parcelu – vrt koji je ovdje predmet spora, tuženica ad. 1. navodi kako je pok. ŠČ imala u svom vlasništvu vrt, ali oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koju je na zapisnik pred ovim sudom broj Z-784/2007/2847 od dana 15. veljače 2010. darovala tuženici ad. 2., pa slijedom navedenoga, a kako se sukladno odredbi čl. 71. st. 1. t. 4 Zakona o nasljeđivanju u vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela pribraja vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio na bilo koji način nekom zakonskom nasljedniku bez obzira nasljeđuje li ostavitelja, tuženica ad. 1. predlaže sudu u vrijednost ostavine uračunati i vrijednost nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čija vrijednost se predlaže procijeniti obzirom na vrijednost u trenutku smrti pok. ŠČ odnosno 20. veljače 2020., pa u tome pravcu ista postavlja i protutužbeni zahtjev, pritom ističući kako je nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem parcelacijskog elaborata 26/21 poništena i spojena u k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
2.2. Tužena ad. 1. je u podnesku od 9. listopada 2023. u bitnome u odnosu na tužbeni zahtjev tužiteljice isticala kako su dokazni prijedlozi tužiteljice na okolnost vlasništva k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u potpunosti nepotrebni te usmjereni prema odugovlačenju ovog postupka, a sve kako pravo vlasništva nesporno proizlazi iz dokumentacije koju je tuženica priložila već u odgovoru na tužbu. Da majka tuženice ad. 1 nije osporavala njeno vlasništvo proizlazi iz činjenice da ista u postupku preoblikovanja zemljišne knjige nije stavila bilo kakav prigovor, dok je aktivno sudjelovala u postupcima vezanim za nekretnine za koje je smatrala svojim vlasništvom. Pored toga, činjenica da bi majka tuženice ad. 1 znala obrađivati predmetni vrt ne znači da ista nije priznavala tuđu višu vlast nad vrtom, konkretno ovdje tuženice ad .1, a sve kako između njih njih nikada nije bilo sporno da je upravo ujna CČ darovala predmetnu nekretninu tuženici ad. 1, a što je majka tuženice ad. 1 znala i poštovala.
3. Tužena ad. 2. ĐČ je na pripremom ročištu održanom 10. listopada 2023. isticala da nije dala odgovor na tužbu, međutim da ne spori da bi k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] činila dio ostavinske mase iza njezine pok. majke ŠČ slijedom čega da ne osporava tužbeni zahtjev.
4. Sud je na pripremnom ročištu održanom 10. listopada 2023. na sudski zapisnik donio rješenje kojim je odlučeno da će se odvojeno raspraviti po protutužbi tužene ad. 1. - protutužiteljice EČ protiv tužiteljice – protutužene ad. 1. VČ i tužene ad. 2. ĐČ, odnosno da će se po protutužbi voditi odvojeni postupak pod novim poslovnim brojem.
5. U dokaznom postupku sud je pročitao rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru pod poslovnim broj 113 O-484/2020-21 od 20. ožujka 2023. (ls 8-11), zk izvadak iz BZP-a zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (ls 12), zapisnik Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru pod poslovnim broj 65 R2-799/2019, Pi-15/19 od 14. listopada 2019. (ls 13-14), zapisnik sastavljen pred Općinskim sudom u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, Zemljišno-knjižni odjel poslovni broj Z-784/2007/5852 od 16. siječnja 2013. (ls 15-16), zapisnik sastavljen pred Vršiteljicom dužnosti Javnog bilježnika Zoranom Brčić poslovni broj O- 484/20, UPP/OS-61/20 od 21. svibnja 2020. (ls 17-18), Ugovor o darovanju nekretnine od 12. listopada 2012. ovjeren od strane javnog bilježnika Dušana Kvartuča iz [adresa] pod brojem OV-7492/12 dana 12. listopada 2012. (ls 33-35), Porezno rješenje Ministarstva financija – Porezne uprave, Područnog ureda Zadar, Ispostava Biograd na Moru broj Klasa: UP/I-410-20/2012-001/00908, Urbroj: 513-007- 13-01/2013-0005 od 9. travnja 2013. (ls 38-39), zapisnik sastavljen pred Općinskim sudom u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, Zemljišno-knjižni odjel poslovni broj Z-784/2007/2847 od 15. veljače 2010. (ls 40-42), neslužbene zk izvatke iz BZP-a zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (ls 43-44), Geodetski elaborat izrađen od Geobiro Biograd na Moru d.o.o. potvrđen od strane Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina [adresa] broj Klasa: 932-06/2021-02/19, Ur.broj: 541-24-01/6-21-3 od 4. ožujka 2021. (ls 45-81), zapisnik Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru pod poslovnim broj 113 O-484/20 od 14. ožujka 2023. (ls 89-90), zk izvadak iz BZP-a zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 4. travnja 2025. (ls 123), u svojstvu svjedoka saslušani su ŽČ (ls 111-112), JČ (ls 112-113), proveden je dokaz stranačkim saslušanjem tužiteljice VČ (ls 117-118), tužene ad. 1. EČ (ls 118-119) i tužene ad. 2. ĐČ (ls 119-120, te je izvršen uvid u priložene spise Općinskog suda u Zadru poslovni broj R2-799/2019, O-484/2020 i Z- 784/2007/5852.
6.1. Ne bi se trebale ukazivati spornim, barem po mišljenju ovog suda, slijedeće činjenice:
6.2. Da se kod ovog suda vodi ostavinski postupak iza smrti majke stranaka ŠČ pok. V, dj. CČ, rođene **.**.1929., a umrle **.**.2020., i u kojem je rješenjem poslovni broj O-484/2020 od 20. ožujka 2023. prekinut taj ostavinski postupak te su zakonske nasljednice VČ i ĐČ upućene na parnicu protiv zakonske nasljednice EČ radi utvrđenja da u ostavinsku imovinu ostaviteljice ulazi nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] „U mjestu" vrt, površine 90 m2, upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
6.3. Da je kod ovog suda pod poslovnim brojem R2-799/2019, Pi-15/19 dana 14. listopada 2019. sastavljana javna oporuka po prijedlogu ŠČ (u preslici na ls 13-14) u kojoj se u bitnome navodi da predlagateljica od zakonskih nasljednika ima tri kćeri iz braka sa pok. suprugom PČ i to VČŽ, EČ i ĐČ, a od imovine da ima dvije nekretnine koje je stekla u braku sa pokojnim suprugom, i to kuću u kojoj živi u [adresa], na adresi [adresa] i još jednu parcelu-vrt, a kojom imovinom želi raspolagati za slučaj smrti na način da svu svoju imovinu koja se zatekne na njenom ime u trenutku smrti ostavlja svojoj kćeri EČŽ,
6.4. Da je kod ovog suda proveden postupak preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] koji je u formi sudskog izlaganja započeo 2007. te je trajao nekoliko godina, a u kojem postupku je kod ovog suda sastavljen zapisnik broj Z- 784/2007/5852 od 16. siječnja 2013. (ls 15-16) i temeljem kojeg zapisnika je nekretnina koja je dobila novu katastarsku oznaku kat. čest. [katastarska čestica], „U mjestu" vrt, površine 90 m2 (koja da parcela nove izmjere odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica] površine 547 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog prava vlasništva u korist IČ. E za cijelo) i koja novoformirana čestica je upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u kojem je u B Vlastovnici kao vlasnica za cijelo upisana EČ, koja je prethodno na sudski zapisnik navela da je pravo vlasništva predmetne nekretnine stekla darovanjem od ujne CČ pok. Đ temeljem Ugovora o darovanju zaključenog 12. listopada 2012., a da je prethodno CČ predmetnu nekretninu stekla nasljeđivanjem iza smrti svog supruga AČ temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Benkovcu poslovni broj O-270/83 od 16. veljače 1984.; na prije navedenom sudskom ročištu konstatirano je na sudski zapisnik da je prisutan povjerenik DČ koji je na sudski zapisnik naveo da mu je nazočna EČ osobno poznata kao i njezina ujna CČ, da je povjereniku poznata predmetna nekretnina kao i da je ista darovana te da za sporove nije čuo.
6.5. Da je dana 12. listopada 2012. zaključen Ugovor o darovanju nekretnina između darodavatelja CČ i EČ p. PČ kao daroprimatelja (u daljnjem tekstu: Ugovor o darovanju iz 2012.), a u kojem ugovoru je kao predmet darovanja navedena k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi vrt površine 90 m2 u [adresa], a na kojem Ugovoru je potpis darodavatelja potvrđen od javnog bilježnika Dušana Kvartuča iz [adresa] pod brojem OV-7491/12 dana 12. listopada 2012.
6.6. Da je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] kao stranka sudjelovala i danas pok. majka stranaka ŠČ i to u odnosu na novoformirane kat. čest. [katastarska čestica] (U Mjestu, gospodarski objekt površine 22 m2) i kat. čest. [katastarska čestica] (U Mjestu, kuća površine 26 m2) koje su upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a što je razvidno iz ovosudnog zapisnika sastavljenog 15. veljače 2010. pod brojem Z-784/2007/2847 (u preslici na ls 40-42) i na koji zapisnik je navedeno da je pristupila posjednica MČ (napomena suda: radi se o očitoj omašci u pisanju prezimena posjednice obzirom je njeno prezime ŠČ), a da je pritom na tome ročištu bila prisutna i ĐČ, kći posjednice, te je na spomenutom sudskom zapisniku konstatirano da je nazočna posjednica navela da je pravo vlasništva na dvije prije navedene čestice stekla nasljeđivanjem iza smrti svog supruga PČ, koji je preminuo 1969., a u odnosu na novoformiranu kat. čest. [katastarska čestica] posjednica je navela da je tu zemlju – vrt suprug njoj dao na uživanje još za života te da ona osobno i samostalno obrađuje tu nekretninu, s tim da je odmah potom na sudski zapisnik konstatirano da nazočna posjednica slobodne volje i bez ikakve prisile kat. čest. [katastarska čestica] u cijelosti daruje svojoj kćeri ĐČ što ista sa zahvalnošću prihvaća.
6.7. Da je ovdje spornu nekretninu, sada oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], majka stranaka ŠČ darovala njenom bratu ZČ s tim da u odnosu da na taj pravni posao niti jedna od stranaka u spis nije dostavila odgovarajuću ispravu, slijedom čega sud ne može znati koje je točno godine učinjeno darovanje, osim što tužiteljica VČ u svom stranačkom iskazu sa ročišta od 7. travnja 2025. navodi da je to bilo "prije 60-ak godina", a da je pritom ZČ nakon njegove smrti naslijedila njegova supruga CČ i to temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Benkovcu poslovni broj O-270/83 od 16. veljače 1984. koje također nije dio dokazne građe ovog parničnog spisa, ali je spomenuto na sudski zapisnik u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] na koji se sud osvrnuo pod točkom 6.4. obrazloženja.
6.8. Da je u trenutku zaprimanja predmetne tužbe kod ovoga suda u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u kojem je upisana ovdje sporna kat. čest. [katastarska čestica] „U mjestu" vrt, površine 90 m2, kao vlasnica iste u B Vlastovnici bila upisana ovdje tužena ad. 1. EČ za cijelo, no da je tijekom trajanja ovog postupka došlo do promjene vlasništva na način da je u međuvremenu kao vlasnik iste upisan BČ za cijelo i to temeljem prijedloga zaprimljenog 2. svibnja 2024. pod brojem Z-14897/2024 (navedeno ne bi trebalo biti sporno obzirom na povijesni prikaz izvatka iz BZP-a za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 4. travnja 2025. ls 123).
7. Sukladno odredbi čl. 219 st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, dok iz čl. 221. a ZPP-a proizlazi da ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može utvrditi neku činjenicu da će o postojanju te činjenice zaključiti primjenom pravila o teretu dokazivanja. Prethodno citirane zakonske odredbe ukazuju da je upravo tužiteljica ona koja je ovome sudu na nedvojben način morala dokazati osnovanost navoda koje je isticala tijekom postupka koji se tiču kako osnovnog tako i eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva, vezano za nevaljanost, a u biti se ukazuje na razloge ništetnosti onog Ugovora o darovanju iz 2012. (jer da isti nije solemniziran, a da daroprimateljica EČ nikada nije stupila u posjed darovane nekretnine), ali je isto tako tužiteljica, po mišljenju ovog suda, da bi uopće uspjela u ovoj parnici morala dokazati i fiktivnost onog darovnog ugovora koji je "prije 60-ak godina" zaključen glede predmeta spora između majke stranaka ŠČ kao darovateljice i njenog brata ZČ kao daroprimatelja, a to obzirom tužiteljica i u odnosu na taj pravni posao tvrdi da se i tu radi o fiktivnom ugovoru o darovanju bez prave predaje u posjed, a sve u svrhu da bi majka tužiteljica ishodila dječji doplatak.
8. Prema odredbi čl. 285. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05 i dr., dalje ZOO) proizlazi da prividan ugovor nema učinka među ugovornim stranama (napomena suda: posljedica eventualno utvrđene prividnosti (simuliranosti) nekog ugovora jeste ništetnost po čl. 322. ZOO).
9. Prema odredbi čl. 322. st. 1. ZOO proizlazi da je ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan je, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.
10. Prema odredbi čl. 482. st. 1. ZOO proizlazi da se ugovor o darovanju nekretnine sklapa u pisanom obliku, dok iz st. 2. te odredbe proizlazi da ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave.
11. Prema odredbi čl. 53. st. 1. toč. 2. Zakona o javnom bilježništvu (Narodne novine broj 78/93 i dr., dalje – ZJB) proizlazi da je javnobilježnički akt potreban osobito za pravnu valjanost darovnih ugovora bez predaje stvari u neposredan posjed daroprimca.
12.1. Imajući u vidu rezultate provedenog dokaznog postupka te dovodeći iste u vezu sa činjenicama na koje je sud ranije u obrazloženju presude ukazao da se ne bi trebale ukazivati spornima, stajalište je ovog suda da tužiteljica, na kojoj je bio teret dokazivanja odlučnih činjenica bitnih za njen uspjeh u ovoj pravnoj stvari u smislu da bi ovdje sporna nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavljala ostavinsku imovinu iza ŠČ u trenutku njene smrti dana 20. veljače 2020., nije uspjela dokazati te odlučne činjenice. Najprije je od strane ovog suda ovdje za ukazati da on smatra da tužiteljica nije adekvatnim dokazima potkrijepila njenu tvrdnju po kojoj bi onaj pravni posao "od prije 60-ak godina", odnosno darovanje između majke stranaka ŠČ i njenog brata ZČ, bio fiktivan-prividan pravni posao, a posljedica čega bi u biti bila ništetnost istog. Naime, ističe se od strane suda da taj darovni ugovor "od prije 60-ak godina" nije priložen kao dokazna građa u ovaj parnični spis od strane niti jedne od stranaka ovog postupka. Sud ukazuje na potonji detalj iz razloga jer posljedično tome nije razvidno da li je taj darovni ugovor "od prije 60-ak godina" zaključen između stranaka toga ugovora na način da je potpis darovateljice ŠČ "samo potvrđen" od strane u to vrijeme nadležnog tijela ili je tada taj ugovor na neki način solemniziran u smislu da bi isti bio sklopljen u obliku kako se danas sklapa javnobilježnički akt kod tada nadležnog tijela i po tada važećim propisima, a sud smatra da je teret dokazivanja te činjenice bio na ovdje tužiteljici. Prije navedeno je sudu od značaja jer ukoliko je ono darovanje učinjeno "prije 60-ak godina" sklopljeno po propisima sukladno onima prema kojima se danas sklapa javnobilježnički akt, tada otpadaju razlozi tužiteljice glede postojanja pravne nevaljanosti toga pravnog posla, a ponavlja se da tužiteljica tvrdi da daroprimatelj po tome ugovoru AČ nikada nije bio uveden u posjed sporne nekretnine.
12.2. Daljnja posljedica zaključivanja ovog suda iz prethodnog odlomka obrazloženja, jeste ta da čak i ako bi onaj Ugovor o darovanju iz 2012. bio pravno nevaljan, odnosno ništetan iz razloga na koje je tijekom postupka upirala tužiteljica (jer da isti nije solemniziran, a da daroprimateljica EČ nikada nije stupila u posjed darovane nekretnine), da to ne bi dovelo do situacije po kojoj bi nekretnina koja je predmet ovog spora ulazila u ostavinsku imovinu danas pok. majke stranaka ŠČ, već bi pravna posljedica utvrđenja ništetnosti Ugovora o darovanju iz 2012. sukladno odredbi čl. 323. st. 1. ZOO (koji uređuje posljedice ništetnosti nekog pravnog posla) bila ta da bi EČ kao daroprimateljica bila dužna vratiti ovdje spornu nekretninu darovateljici iz toga ugovora CČ, a koju nekretninu je ista, ponavlja se, stekla nakon smrti njenog supruga ZČ po onom već ranije spomenutom rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Benkovcu poslovni broj O-270/83 od 16. veljače 1984.
12.3. Međutim, neovisno o razlozima na koje se sud osvrnuo u dvije prethodne točke obrazloženja ove odluke, ovaj sud smatra da se tijekom trajanja ovog parničnog postupka pojavljuje još jedan razlog temeljem kojeg se ne bi mogao usvojiti osnovni tužbeni zahtjev tužiteljice u smislu da u ostavinsku imovinu iza smrti majke stranaka ŠČ ulazi i nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naime, kada bi sud eventualno i usvojio tako postavljeni osnovni tužbeni zahtjev tužiteljice posljedica toga bi bila ta da bi ovdje sporna nekretnina bila raspravljena kroz ostavinski postupak koji se iza smrti majke stranaka vodi kod ovog suda pod poslovnim brojem O-484/2020 te bi potom bila raspoređena na nasljednika ili nasljednike ostaviteljice. No, kraj činjenice da je ovdje sporna kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u međuvremenu iz vlasništva tužene ad. 1. EČ prešla u vlasništvo izvjesnog BČ, a da pritom glede ovdje sporne čestice u zemljišnoj knjizi u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nije bilo zabilježeno vođenje ovog parničnog postupka (a što je vidljivo iz priloženog povijesnog prikaza izvatka iz BZP-a za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa ls 123), da je samim time otpao pravni interes tužiteljice za vođenje ovog postupka u odnosu na njen osnovni tužbeni zahtjev koji je postavljen kao deklaratorni zahtjev, što je još jedan razlog temeljem kojeg ovaj sud smatra da se ne može u ovoj pravnoj stvari donijeti usvajajuća odluka u odnosu na osnovni tužbeni zahtjev tužiteljice.
13. Nadalje, a što se tiče tvrdnje tužiteljice iz koje bi proizlazilo da činjenica vlasništva ŠČ na ovdje spornoj nekretnini sve do trenutka njene smrti dana 20. veljače 2020. proizlazi i iz sadržaja oporuke sastavljene pred ovim sudom 14. lipnja 2019., a na koju se sud osvrnuo pod točkom 6.3. obrazloženja, stajalište je ovog suda da takva tvrdnja tužiteljice na nedvojben način ne proizlazi iz provedenog dokaznog postupka. Naime, kada se sadržajno raščlani spomenuta oporuka (u preslici na ls 13- 14) doduše proizlazi da ŠČ spominje da od imovine ima dvije nekretnine od kojih je jedna parcela – vrt, no također je razvidno iz sadržaja te oporuke da u istome nije precizno pojašnjeno na koji je to vrt ŠČ mislila jer u toj oporuci taj vrt nije preciznije određen bilo katastarskom oznakom bilo ulicom u kojoj bi se nalazio, a to obzirom iz stanja ovog spisa proizlazi da su u njenoj obitelji postojala dva vrta koji da su se kolokvijalno zvali "Gornji vrt" i "Donji vrt" (ovo obzirom na iskaze stranaka te saslušanih svjedoka ŽČ, JČ i ČČ). Daljnji razlog, doduše neizravni, temeljem kojeg ovaj sud smatra da ŠČ nije smatrala da bi ovdje sporna kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila u njezinom vlasništvu na dan sastavljanja oporuke 14. lipnja 2019. proizlazi iz činjenice da je ŠČ očito bila upoznata da se kod ovog suda provodio postupak preoblikovanja zemljišne knjige za katastarsku općinu [katastarska općina], a to obzirom je ista sudjelovala kao stranka kod sastavljanja zemljišnoknjižnog uloška na koji se sud osvrnuo pod točkom 6.6. obrazloženja. Sud ukazuje na potonji detalj iz razloga jer u situaciji da se ŠČ doista smatrala vlasnicom ovdje sporne kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], razumno je za pretpostaviti da bi ista to svoje pravo vlasništva prijavila u postupku preoblikovanja te zemljišne knjige koji se kod ovog suda u formi sudskog izlaganja provodio od 2007. slijedećih nekoliko godina, no razvidno je da ista nije tako postupila, čak štoviše nije osporavala upis vlasništva EČ na toj čestici na sudski zapisnik na koji se sud osvrnuo pod točkom 6.4. obrazloženja niti je kasnije podnosila prigovor na taj upis, niti je podnijela tužbu za ispravak.
14.1. Dakle, smatrajući da iz svih provedenih dokaza, bilo personalnih bilo materijalnih, ne proizlazi da je tužiteljica dokazala da bi ona dva pravna posla, prvenstveno onaj "od prije 60-ak godina", a posljedično i Ugovor o darovanju iz 2012., bili pravno nevaljani iz razloga na koje je tijekom postupka upirala tužiteljica, pa da bi posljedica dokazanosti postojanja te pravne nevaljanosti, ponavlja se glede oba ta pravna posla, bilo utvrđenje da u ostavinsku imovinu iza smrti ŠČ dana 20. veljače 2020. ulazi i nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], slijedom čega je od strane suda odbijen kao neosnovan osnovni tužbeni zahtjev tužiteljice te je odlučeno kao pod točkom I. izreke ove presude.
14.2. Što se tiče naknadno postavljenog eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva tužiteljice iz njenog podneska od 7. travnja 2025. (ls 121-122) usmjerenog na utvrđenje da u ostavinsku imovinu iza smrti ŠČ dana 20. veljače 2020. ulazi i tržišna vrijednost nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ovaj sud je smatrajući da se razlozi njegovog odbijanja osnovnog tužbenog zahtjeva tužiteljice u cijelosti protežu i na razloge koji dovode do toga da sud izvede zaključak koji dovodi do neosnovanosti i eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva tužiteljice, radi čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude. Pojednostavljeno rečeno, obzirom sud smatra da na dan smrti ŠČ u njenu ostavinsku imovinu nije ulazila nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da samim time u njenu ostavinsku imovinu nije mogla ući niti tržišna vrijednost te nekretnine.
14.3. Što se tiče neosporavanja tužbenog zahtjeva tijekom ovog postupka od strane tužene ad. 2. ĐČ, stajalište je ovog suda da su obzirom na narav predmetne tužbe stranke ovog postupka na pasivnoj strani u statusu jedinstvenih suparničara glede kojih se sukladno odredbi čl. 201. ZPP spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima, pa obzirom je ovaj sud smatrao da tužbeni zahtjevi, osnovni i eventualno kumulirani, ne mogu biti osnovani u odnosu na tuženu ad. 1., da samim time niti odluka u odnosu na tuženu ad. 2. ne može biti drugačija, slijedom čega neosporavanje tužbenih zahtjeva od strane tužene ad. 2. nije od značaja kod donošenja predmetne meritorne odluke.
15. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, koja propisuje da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranici nadoknaditi troškove. Stoga je sud tuženoj ad. 1. zbog činjenice da je u ovoj pravnoj stvari bila zastupana po punomoćnici iz reda odvjetnika, a prema njenom troškovniku sa ls 115, pritom imajući u vidu da je vrijednost predmet spora u tužbi označena u iznosu od 1.327,20 EUR, najprije priznao 100 bodova za sastav odgovora na tužbu, ovo sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023 – dalje Tarifa). Sud međutim nije tuženoj ad. 1. priznao 100 bodova za sastav obrazloženog podneska od 6. listopada 2023. (ls 86-88), obzirom je tužena ad. 1. sve ono što je istaknula u tome podnesku mogla navesti na ročištu koje je u ovoj pravnoj stvari održano samo četiri dana kasnije, odnosno 10. listopada 2023., radi čega sud drži da se tu ne radi o trošku koji je bio potreban radi vođenja parnice. Sud je nadalje tuženoj ad. 1. priznao 100 bodova za svako od četiri ročišta održana u ovoj pravnoj stvari, a radi se o ročištima održanim 10. listopada 2023., 22. studenog 2023., 14. veljače 2025. i 7. travnja 2025., ovo sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife. Zbrajajući sve stavke priznate tuženoj ad. 1. kao trošak dođe se do 500 bodova, pa obzirom vrijednost jednoga boda iznosi 2,00 EUR (Tbr. 54 Tarife), dođe se do iznosa od 1.000,00 EUR koji potom valja uvećati za porez na dodanu vrijednost od 25% nakon čega se dođe do krajnjeg iznosa od 1.250,00 EUR kojeg sud priznaje tuženoj ad. 1. kao parnični trošak koji će joj morati podmiriti tužiteljica, slijedom čega je u ovome dijelu odlučeno kao pod točkom III. izreke ove odluke.
Biograd na Moru, 18. rujna 2025.
S U D A C
Ivica Marinović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka otpravka iste, putem ovog suda na Županijski sud kojemu će se dodijeliti u rad elektroničkom nasumičnom dodjelom s primjenom odgovarajućeg algoritma, sukladno odredbama Sudskog poslovnika.
Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.
DNA:
1. Tužiteljici po punomoćnici Stefani Požgaj, odvjetnici u Rijeci,
2. Tuženoj ad. 1. po punomoćnici Magdaleni Bokanović, odvjetnici u Zadru,
3. Tuženoj ad. 2. osobno.
