REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZADRU
Dr. Franje Tuđmana 35
Poslovni broj: Pp-424/2024-17
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sutkinji Nediljki Dereti, na temelju prijedloga sudske savjetnice Petre Barać, uz sudjelovanje zapisničarke Matee Longin, odlučujući u prekršajnom predmetu protiv okrivljene AA, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/2017., 126/2019., 84/2021., 114/2022.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar, KLASA: 211-07/24-5/624, URBROJ: 511-18-07-24- 1 od 16. siječnja 2024., nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 18. rujna 2025. u prisutnosti okrivljenice i u odsutnosti uredno pozvanog tužitelja, istog dana objavio je i
p r e s u d i o j e
Okrivljena AA, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći pok. A i M, djev. Đ, rođena **.**.1983. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], a boravištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, SSS, trgovac, zaposlena, srednjeg imovinskog stanja, u izvanbračnoj zajednici, majka troje djece, prekršajno osuđivana
k r i v a j e
I. što je 19. studenog 2023. oko 11:30 sati u [adresa], u [adresa], u obiteljskoj kući, počinila psihičko nasilje u obitelji i nasilje u obitelji primjenom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda na štetu svoje kćeri MA (2005) na način da je najprije počela glasno vikati i vrijeđati svoju kćer MA riječima: “Glupačo, balavice, zašto si zaključala vrata!“, nakon čega je MA zadala šamar, a kojim ponašanjem je kod kćeri ĐA izazvala osjećaj uznemirenosti i povrede dostojanstva,
čime je počinila prekršaj opisan u članku 10. točki 1. i točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. cit. Zakona.
pa se okrivljenici na temelju članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.)
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU 210,00 (dvjestodeset) EUR.
II. Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna, priloženom uplatnicom, a u protivnom će se postupiti prema odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.
III. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenica plati dvije trećine naprijed izrečene novčane kazne u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna.
IV. Na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica je dužna platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) EUR u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna.
Obrazloženje
1. Policijska uprava zadarska, Policijska postaja Zadar je 16. siječnja 2024. protiv okrivljenice podnijela optužni prijedlog, gornjeg broja, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
2. Pozvana da se očituje o krivnji za prekršaj koji joj se optužnim prijedlogom stavlja na teret, okrivljenica se očitovala da se ne smatra krivom.
3. Ispitana na glavnoj raspravi 18. rujna 2025. (list spisa 32-33), okrivljenica je iskazala da je njezina kći ĐA sklona izmišljanju i da je problematične naravi pa da je tako primjerice dobila otkaz jer je pokrala poslodavca, a za što da je dobila i prijavu. Inače da bi radila probleme i njoj i njezinom bivšem suprugu. ĐA da ne želi surađivati, već da želi raditi po svom. Uvijek da radi probleme ako ne dobije od nje što želi, da traži od nje i bivšeg supruga da je financiraju za sve njezine zahtjeve. Par dana prije predmetnog događaja da je tražila od nje novac za nekakvu narudžbu, što nije mogla platiti jer da nije bila zaposlena pa nije bila u mogućnosti. Uvijek da bi radila probleme kada bi joj došlo društvo. Tog dana da je kod nje došao dečko F, njezin bivši partner i da se ona naljutila i zaključala vrata, zbog čega da joj je rekla da otvori vrata i vrati ključ jer da to nije njezina kuća. ĐA da iskazuje veliko nepoštovanje prema njoj i da se ponašala bahato. Tada da je morala ući kroz prozor da uzme ključ i da može ući u kuću jer su joj u kući sve stvari i dokumenti. Inače da je to obiteljska kuća njezine majke koju je izgradio njezin pokojni otac. Navodi da joj je rekla da je balavica i glupača i da se ne smije tako ponašati, nakon čega da joj je dala šamar. Nakon toga da je ĐA digla paniku, a da nije prvi put jer bi tako još u srednjoj školi sama sebe ogrebla i ozljeđivala pa da bi govorila da je to napravio njezin otac. Tako da nisu točni navodi da joj je zadala više udaraca šakom po glavi. Nadalje navodi da je ona u vezi s njezinim bivšim dečkom Ć i da ne želi s ĐA imati ikakvog posla.
4. Sud je u dokaznom postupku pristupio ispitivanju svjedokinje MA (25-27) te pročitao obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja (list spisa 9). Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenicu (list spisa 35-36).
5. Po provedenom dokaznom postupku sud je utvrdio da je okrivljenica počinila prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
6. Člankom 3. Prekršajnog zakona propisano je da se prema počinitelju primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja.
7. U vrijeme počinjenja prekršaja, 19. studenog 2023., na snazi je bio Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/2017., 126/2019., 84/2021., 114/2022.) koji je člankom 22. stavkom 1. propisivao novčanu kaznu od najmanje 260,00 eura i alternativno kaznu zatvora do 90 dana. Do donošenja nepravomoćne odluke o prekršaju cit. Zakon je izmijenjen novelom iz 2024. ("Narodne novine" broj: 36/2024.) kojom se novčana kazna izmijenila u pogledu visine pa je sada propisana novčana kazna u iznosu od najmanje 300,00 eura i alternativno kazna zatvora do 90 dana.
8. Iz tog je razloga sud u postupku primjenjivao odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 114/2022.) jer je isti najblaži za okrivljenicu u smislu članka 3. Prekršajnog zakona.
9. Člankom 10. točkom 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda.
10. Člankom 10. točkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.
11. Prije svega treba reći da se nasilje u obitelji definira, između ostalog, i kao primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, što uključuje situacije u kojima član obitelji primjenjuje fizičku silu prema drugoj osobi, neovisno o tome je li uslijed te primjene nastala tjelesna ozljeda.
12. S druge strane, nasilje u obitelji psihičkim nasiljem je tzv. materijalni prekršaj odnosno prekršaj koji u biću djela sadrži i opisanu posljedicu. Djelo se smatra dovršenim kada je nastupila posljedica. Drugim riječima, da bi prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem bio počinjen potrebno je da je ponašanjem počinitelja kod žrtve prouzročena povreda dostojanstva ili uznemirenost kao posljedica, zbog čega je sud u postupku trebao utvrditi je li okrivljenica djetetu MA izgovorila inkriminirane riječi i, ako je, jesu li izgovorene riječi imale težinu psihičkog nasilja odnosno jesu li imale potreban stupanj agresivnosti da bi kod žrtve nasilja uzrokovale posljedice ugroženosti ili povrijeđenosti, što je biće inkriminiranog prekršaja.
13. Psihičko nasilje je netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, a podrazumijeva svako ponašanje kojim nasilnik ugrožava psihičku opstojnost drugog člana obitelji, primjenom postupaka za koje zna (ili pretpostavlja) da kod žrtve mogu izazvati nelagodu, strah, duševnu nestabilnost, s ciljem uspostave kontrole nad žrtvom. Psihičko zlostavljanje je verbalno zlostavljanje, vrijeđanje, nazivanje pogrdnim i uvredljivim imenima između ostalog i ponižavanje te svaka vrsta diskriminacije (rasna, spolna, religijska…) i svi oblici psihičkih pritisaka koji kod žrtve proizvode nelagodu ili strah.
14. Iako se okrivljenica o optužbi očitovala da se ne smatra krivom, u svom iskazu je navela da je navedene prigode kćeri MA uputila riječi: "Glupačo, balavice, zašto si zaključala vrata!“, nakon čega da joj je zadala šamar.
15. Zadavanje šamara djetetu MA nesumnjivo predstavlja primjenu fizičke sile prema članku obitelji u smislu članka 10. točke 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
16. S obzirom na to da je psihičko nasilje u obitelji djelo koje u sebi sadrži posljedicu kao bitno obilježje djela, radi utvrđenja odlučne činjenice – posljedice u smislu uznemirenosti odnosno povrede dostojanstva, sud je u postupku pristupio ispitivanju svjedokinje žrtve MA koja je na temelju članka 285. stavka 1. točke 2. Zakona o kaznenom postupku uskratila svjedočenje.
17. Sud je u dokaznom postupku pročitao obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja (list spisa 9), sastavljen po policijskom službeniku Policijske postaje Zadar neposredno nakon događaja, i utvrdio da je žrtva MA iskazivala strah od počinitelja – okrivljenice.
18. Sud je pročitani obrazac u cijelosti prihvatio kao vjerodostojan budući da ga je sastavila službena osoba u obavljanju svoje službe na temelju neposredno prikupljenih saznanja.
19. Sud je prihvatio iskaz okrivljenice u dijelu u kojem navodi da je kćeri MA uputila riječi: "Glupačo, balavice, zašto si zaključala vrata!“, nakon čega da joj je zadala šamar. Međutim, kako sud u postupku nije raspolagao drugim dokazima kojima bi mogao izvan svake razumne sumnje utvrditi je li okrivljenica navedene prigode kćeri MA zadala više udaraca šakom po glavi i uputila riječi: "Pička ti materina", sud je takve navode ispustio iz činjeničnog opisa djela prekršaja.
20. Stoga, iako zbog uskrate svjedočenja sud nije mogao ispitati svjedokinju žrtvu MA na okolnosti jesu li inkriminirane riječi kod nje prouzročile povredu dostojanstva ili uznemirenost, na temelju pročitanog obrasca rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja sud je utvrdio da je kod žrtve MA nastupila posljedica psihičkog nasilja u obitelji budući da je ista nakon predmetnog događaja iskazivala strah od okrivljenice, a što svakako upućuje na postojanje uznemirenosti kao posljedice inkriminiranog ponašanja okrivljenice.
21. Analizom i ocjenom provedenih dokaza, sud utvrđuje da je okrivljenica počinila nasilje u obitelji kako je to činjenično opisano i pravno označeno kao u točki I. izreke ove presude, a za koje počinjenje je sud proglasio krivom.
22. Člankom 22. stavkom 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od najmanje 260,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana kazniti onaj tko počini nasilje iz članka 10. tog Zakona.
23. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne te je u odnosu na okrivljenicu ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti u smislu članka 36. Prekršajnog zakona.
24. Sud je kao olakotnu okolnost cijenio protek vremena od počinjenja prekršaja do donošenja odluke o kazni i neosuđivanost okrivljenice za prekršaje iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, dok otegotnih okolnosti nije utvrdio.
25. Slijedom navedenog, sud je primjenom članka 37. Prekršajnog zakona okrivljenici izrekao ublaženu novčanu kaznu, jer je ocijenio da će se i tako izrečenom kaznom kod ove okrivljenice ostvariti svrha kažnjavanja.
26. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenica u roku određenim ovom presudom plati dvije trećine izrečenog iznosa novčane kazne.
27. S obzirom na to da je okrivljenica proglašena krivom, obvezana je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne novine" broj 18/2013.) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna. Izrečena visina paušalnog iznosa primjerena je složenosti i trajanju postupka kao i imovinskim prilikama okrivljenice, a sve u skladu s odredbom članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona.
28. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.
Zadar, 18. rujna 2025.
Sudska savjetnica
Sutkinja
Petra Barać
Nediljka Dereta
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od osam dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovoga suda, pisano, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
1. Tužitelju
2. Okrivljenici
3. U spis
