Republika Hrvatska
Županijski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: Gž-811/2024-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Alenke Lešić, predsjednice vijeća, Martine Budinski Modronja, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Zlatane Bihar, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice-protutužene IIĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog duruštva Garankić i partneri, odvjetnici u Poreču, protiv tuženice-protutužiteljice Općine Sveti Lovreč-San Lorenzo, OIB: 19903347497, [adresa], koju zastupa punomoćnik Goran Čalić, odvjetnik u Puli, radi uspostave ugovornog odnosa i utvrđenja, odlučujući o žalbi tužiteljice- protutuženice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču - Parenzo, poslovnog broja: Ps-6/2023-12 od 28. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 18. rujna 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se djelomično kao neosnovana žalba tužiteljice - protutuženice IIĆ i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču - Parenzo, poslovnog broja: Ps-6/2023-12 od 28. lipnja 2024. u točki I. i II. izreke.
r i j e š i o j e
I Ukida se navedena presuda u točki III. i IV. izreke i u tom dijelu se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
II O zahtjevima stranaka, tužiteljice - protutuženice IIĆ i tuženika - protutužitelja Općine Sveti Lovreč za naknadu troškova žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
"I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice-protutužene koji glasi:
"I. Utvrđuje se da je Tužitelj zaštićeni najmoprimac u stanu koji se nalazi u [adresa], na adresi [adresa] i to na nekretninama koje se u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Poreč - Parenzo, vode kao k. č. br. ZGR [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], upisano kao [adresa], KUĆA, površine 13 m2 i k. č. br. ZGR [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], upisano kao [adresa], KUĆA, površine 50 m2 .
II. Nalaže se Tuženiku zaključiti s Tužiteljem ugovor sljedećeg sadržaja u roku od 5 dana od dana donošenja ove prvostupanjske presude: IIĆ iz [adresa], osobni identifikacijski broj (OIB): [osobni identifikacijski broj] kao zaštićeni najmoprimac (u daljnjem tekstu: „Najmoprimac“) i [adresa] sa sjedištem u [adresa], osobni identifikacijski broj (OIB): 19903347497 kao najmodavac (u daljnjem tekstu: „Najmodavac“) zaključuju ovaj:
UGOVOR O NAJMU STANA sa zaštićenom najamninom 1. Najmodavac daje Najmoprimcu u najam (sa zaštićenom najamninom) stan koji se nalazi u [adresa], na adresi [adresa] i to na nekretninama koje se u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Poreč - Parenzo, vode kao k. č. br. ZGR [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], upisano kao [adresa], KUĆA, površine 13 m2 i k. č. br. ZGR [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], upisano kao [adresa], KUĆA, površine 50 m2 2. Najmoprimac ima pravo u zgradi koristiti se zajedničkim prostorijama nekretnina opisanih u prethodnoj točki ovog Ugovora o najmu. 3. Ugovorne strane ugovaraju zaštićenu najamninu u iznosu od 257,43 kuna / 34,17 eura mjesečno, a koja se plaća svakog prvog, a najkasnije do petnaestog u mjesecu za tekući mjesec. Ostale troškove koji se plaćaju u svezi sa stanovanjem Najmoprimac plaća samostalno. Najmoprimac se obvezuje započeti s plaćanjem zaštićene najamnine tek po useljenju u stan opisan u točki 1. ovog Ugovora o najmu. 4. Zajedno s Najmoprimcem stan će koristiti član obiteljskog domaćinstva: - kćer II iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].
5. Najmoprimac se može služiti stanom samo za stanovanje, a zajedničkim dijelovima i uređajima u zgradi, te zemljištem koje služi za redovitu uporabu zgrade samo u skladu s njegovom namjenom. 6. Najmoprimac ne može predmetni stan dati drugome u podnajam bez izričite suglasnosti Najmodavaca. 7. Najmoprimac je dužan dozvoliti Najmodavcu, odnosno osobi koju isti ovlasti, pregled stana i ostalih prostorija, uz prethodnu najavu dolaska. 8. Ovaj ugovor o najmu zaključuje se na neodređeno vrijeme. 9. Najmodavac se obvezuje dovesti stan opisan u točki 1. ovog Ugovora o najmu u stanje za redovitu upotrebu, odnosno urediti ga na način da je pogodan za stanovanje te istoga opremiti namještajem i to u roku od 30 (slovima: trideset) dana od dana sklapanja ovog Ugovora o najmu, te ga održavati pogodnim za stanovanje. 9a. Za svakih mjesec dana zakašnjenja Najmodavca od dana dospijeća obveze Najmodavca iz čl. 9 ovog Ugovora o najmu, iz razloga što Najmoprimac i članovi njegovog kućanstva zbog toga ne mogu stanovati u nekretnini iz čl. 1. ovog Ugovora o najmu, Najmodavac se obvezuje Najmoprimcu isplatiti kao ugovornu kaznu iznos u visini tržišne najamnine za nekretnine ekvivalentne kvadrature u Općini Sveti Lovreč ili drugih općina na području grada [adresa], kako bi Najmoprimac i njegovi članovi obiteljskog domaćinstva iz čl. 4. ovog Ugovora o najmu, naprijed navedenim novčanim iznosom ugovorne kazne pokrili trošak najma stana po tržišnim cijenama. 9b. Iznos ugovorne kazne iz čl. 9a ovog Ugovora o najmu neće iznositi manje od 500 EUR (slovima: petstoeura), te će se povećavati godišnje od dana sklapanja ovog Ugovora o najmu za iznos inflacije u postotnom iznosu izračunatom i objavljenom u službenim publikacijama Hrvatske narodne banke. 9c. Najmodavac izjavljuje da je suglasan da Najmoprimac može neposredno na temelju ovog Ugovora o najmu protiv Najmodavca zatražiti i provesti prisilnu ovrhu radi ostvarenja tražbine iz čl. 9. te tražbine iz čl. 9a. i 9b. ovog Ugovora o najmu. 10. Na prava i obveze ugovornih strana koje nisu uređene ovim ugovorom primjenjivat će se odredbe Zakona o najmu stanova te Zakon o obveznim odnosima. 11. Ugovorne strane su ovaj ugovor pročitale, te ga u znak suglasnosti potpisuju.
III. Ukoliko Tuženik ne ispuni obvezu iz točke II. ove presude, ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom zamijenit će ova presuda."
II Odbija se i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužiteljice-protutužene koji glasi:
"Nalaže se Tuženiku zaključiti s Tužiteljem ugovor sljedećeg sadržaja u roku od 5 dana od dana donošenja ove prvostupanjske presude IIĆ iz [adresa], osobni identifikacijski broj (OIB): [osobni identifikacijski broj] kao zaštićeni najmoprimac (u daljnjem tekstu: „Najmoprimac“) i [adresa] sa sjedištem u [adresa], osobni identifikacijski broj (OIB): 19903347497 kao najmodavac (u daljnjem tekstu: „Najmodavac“) zaključuju ovaj:
UGOVOR O NAJMU STANA sa zaštićenom najamninom 1. Najmodavac daje Najmoprimcu u najam (sa zaštićenom najamninom) stan koji se nalazi u [adresa], na adresi [adresa] i to na nekretninama koje se u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Poreč - Parenzo, vode kao k. č. br. ZGR [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], upisano kao [adresa], KUĆA, površine 13 m2 i k. č. br. ZGR [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], upisano kao [adresa], KUĆA, površine 50 m2 2. Najmoprimac ima pravo u zgradi koristiti se zajedničkim prostorijama nekretnina opisanih u prethodnoj točki ovog Ugovora o najmu. 3. Ugovorne strane ugovaraju zaštićenu najamninu u iznosu od 257,43 kuna / 34,17 eura mjesečno, a koja se plaća svakog prvog, a najkasnije do petnaestog u mjesecu za tekući mjesec. Ostale troškove koji se plaćaju u svezi sa stanovanjem Najmoprimac plaća samostalno. Najmoprimac se obvezuje započeti s plaćanjem zaštićene najamnine tek po useljenju u stan opisan u točki 1. ovog Ugovora o najmu. 4. Zajedno s Najmoprimcem stan će koristiti član obiteljskog domaćinstva: - kćer II iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].
5. Najmoprimac se može služiti stanom samo za stanovanje, a zajedničkim dijelovima i uređajima u zgradi, te zemljištem koje služi za redovitu uporabu zgrade samo u skladu s njegovom namjenom. 6. Najmoprimac ne može predmetni stan dati drugome u podnajam bez izričite suglasnosti Najmodavaca. 7. Najmoprimac je dužan dozvoliti Najmodavcu, odnosno osobi koju isti ovlasti, pregled stana i ostalih prostorija, uz prethodnu najavu dolaska. 8. Ovaj ugovor o najmu zaključuje se na neodređeno vrijeme. 9. Najmodavac se obvezuje dovesti stan opisan u točki 1. ovog Ugovora o najmu u stanje za redovitu upotrebu, odnosno urediti ga na način da je pogodan za stanovanje te istoga opremiti namještajem i to u roku od 1 (slovima: jedne) godine od dana sklapanja ovog Ugovora o najmu. 10. Na prava i obveze ugovornih strana koje nisu uređene ovim ugovorom primjenjivat će se odredbe Zakona o najmu stanova te Zakon o obveznim odnosima.
11. Ugovorne strane su ovaj ugovor pročitale, te ga u znak suglasnosti potpisuju.
Ukoliko Tuženik ne ispuni navedenu obvezu, ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom zamijenit će ova presuda.
Tuženik je dužan naknaditi Tužitelju troškove ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa sve do isplate, u roku 15 dana."
III Odbija se protutužbeni zahtjev tužene-protutužiteljice koji glasi: "Utvrđuje se da tužiteljica-protutužena nema status najmoprimca na stanu u [adresa], u zgradi izgrađenoj na k. č. br. zgr. [katastarska čestica] i k. č. br. zgr. [katastarska čestica], obje upisane u k. o. [katastarska općina], koji stan se nalazi na prvom katu i sastoji se od sobe i kuhinje, ukupne površine 39,40 m2.
Nalaže se tužiteljici-protutuženoj da tuženoj-protutužiteljici naknadi parnični trošak sukladno troškovniku, uvećano za pripadajuću zateznu kamatu od presuđenja do isplate po stopi nastaloj uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena."
IV Svaka stranka snosi svoje troškove."
2. Protiv navedene presude, sadržajno točke I., II. i IV. izreke s kojim nije uspjela u sporu, pravovremenu žalbu izjavila je tužiteljica – protutuženica (dalje: tužiteljica) pozivajući se na sve žalbene razloge označene u članku 353. stavak 1. točka 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), odnosno na bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu primjenu materijalnog prava, s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači na način da u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev, podredno istu ukine i predmet vrati na ponovni postupak. Potražuje naknadu troškova žalbenog postupka.
3. Žalbu na točku III. i IV. izreke navedene presude izjavio je tuženik – protutužitelj (dalje: tuženik) zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1. do 3. ZPP, s prijedlogom da sud presudu u pobijanom dijelu preinači na način da protutužbeni zahtjev tuženika usvoji. Potražuje naknadu troškova žalbenog postupka.
4. Tuženik na žalbu tužiteljice nije podnio odgovor, dok je tužiteljica podnijela odgovor na žalbu tuženika kojim osporava njegove žalbene navode i predlaže žalbu tuženika odbiti i prvostupanjsku presudu u točki III. izreke potvrditi. Tužiteljica potražuje naknadu troškova sastava odgovora na žalbu.
5. Žalba tužiteljice je djelomično osnovana i to samo u odnosu na odluku o troškovima postupka, dok je žalba tuženika osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu u dijelu kojim je odlučeno o zahtjevu tužiteljice, sve u granicama razloga navedenih u žalbi, kao i postupak koji je prethodio njezinu donošenju ovaj drugostupanjski sud ne nalazi da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, na koju povredu se žalbom ukazuje, jer je izreka pobijane presude razumljiva, za svoju odluku prvostupanjski sud je dao jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, ti razlozi nisu u suprotnosti s izrekom, a ni s provedenim dokazima i ispravama u spisu, a ne nalaze se ni razlozi zbog kojih prvostupanjsku presudu u tom dijelu ne bi bilo moguće ispitati.
6.1. Ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi tijekom prvostupanjskog postupka bile počinjene druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje temeljem članka 365. stavak 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti. Napominje se da tuženik, iako ističe i taj žalbeni razlog, određeno ne ukazuje na ijednu takvu povredu.
7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je tužiteljica zaštićeni najmoprimac u stanu koji se nalazi u [adresa] na adresi [adresa], na nekretninama čkbr. zgr. [katastarska čestica] i zgr. 48/3, koje su upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i zahtjev da se naloži tuženiku da s tužiteljicom zaključi ugovor o najmu navedenog stana sa zaštićenom najamninom. Tužiteljica je, ukoliko sud utvrdi te zahtjeve neosnovanima, predložila donošenje presude kojom će se naložiti tuženiku sklopiti s tužiteljicom ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom. Napominje se da je u tužbenom zahtjevom, a i u alternativnom zahtjevu naveden sadržaj ugovora koji se predlaže sklopiti, da se u osnovi radi o istom ugovoru, odnosno da su u alternativnom zahtjevu ispuštene neke odredbe ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom predloženog u tužbenom zahtjevu i to članak 9.a, 9.b i 9.c., a koje se odnose na plaćanje ugovorne kazne zbog zakašnjenja dovođenja predmetnog stana u stanje za redovitu uporabu.
7.1. Tuženik je tijekom postupka podnio protutužbu kojom zahtjeva da se utvrdi da tužiteljica nema status najmoprimca na predmetnom stanu.
8. Za donošenje pravilne i zakonite odluke o tužbenom zahtjevu tužiteljice prvostupanjski sud je utvrdio sve odlučne činjenice pa je neosnovan žalbeni prigovor tužiteljice da činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno.
9. Pravilno je, kao nesporno među strankama, utvrđeno da je Odlukom Općine [adresa], Komisije za stambene poslove Skupštine Općine Poreč od 17. svibnja 1991. tužiteljica dobila na korištenje predmetni stan.
9.1. Među strankama je sporno da li je tužiteljica predmetni stan dobila na korištenje sa stanarskim pravom, a sporno je i da li je tužiteljica nakon stupanja na snagu Zakona o najmu stanova ("Narodne novine", broj: 91/96., 48/98., 66/98., 22/06., 68/18., 105/20., dalje: ZNS) stekla status zaštićenog najmoprimca i da li ima pravo na sklapanje ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom.
10. Temeljem navedene Odluke o davanju stana na korištenje, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je tužiteljica predmetni stan dobila na korištenje sa stanarskim pravom, jer to nedvojbeno proizlazi iz točke VI. navedene Odluke.
10.1. Utvrđeno je da je tužiteljica u predmetnom stanu živjela do 1994. kada je iseljena, prema njezinom kazivanju bez obavijesti. Utvrđeno je da je iseljena temeljem Odluke Općine [adresa] koja je predmetni stan dodijelila na korištenje TI, da je povodom toga vodila sudske postupke i protiv Općine Lovreč i protiv TI, u kojim postupcima je, prema njezinom iskazivanju uspjela, ali se više nije uspjela ponovno useliti u stan jer je započela renovacija objekta koja još uvijek (ni u vrijeme donošenja prvostupanjske presude) nije završena.
10.2. Utvrđeno je da je tužiteljica u veljači 1993. kupila stan u [adresa] u zgradi sagrađenoj na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
11. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio njezin iskaz, pa i u dijelu koji se odnosi na stjecanje vlasništva stana u [adresa], jer je po ocjeni ovog drugostupanjskog suda neuvjerljivo da je tužiteljica kupila stan za drugu osobu, a na svoje ime. Naime, iz iskaza tužiteljice danog na ročištu 23. svibnja 2024. proizlazi da tužiteljica "unazad godinu i nešto više", dakle od početka 2022., živi kod brata u [adresa], a da je prije toga i to od 1991. živjela i radila u Italiji, dok je kćerka tužiteljice za to vrijeme živjela kod bake po ocu. Nadalje, svoje navode da je stan kupljen za drugog, odnosno za tuđi račun tužiteljica nije ničim tijekom postupka dokazala, a nije vjerojatno i životno logično da netko nekome dade novac da mu kupi stan (iznos od 6.000.000 tadašnjih HRD) i da dozvoli upis prava vlasništva na tužiteljicu kao kupca iz ugovora, a da o tome ne bi sastavio kakvu ispravu kao osiguranje. To i tim više što je tužiteljica iskazala da je pravi kupac navodno preminuo 2007., a tužiteljica je prodala stan u travnju 2023. i zadržala iznos kupovnine. Napominje se da tužiteljica ničim nije dokazala da je navedeni stan bio "derutan" odnosno da se u njemu nije moglo živjeti, a iz njezina iskaza nedvojbeno proizlazi da tužiteljica o kupovini predmetnog stana nije obavijestila tuženika.
12. Člankom 30. stavak 1. ZNS propisano je da danom stupanja na snagu toga zakona prestaje stanarsko pravo osobama koje su to pravo stekle prema propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu toga zakona. Nadalje, stavkom 2. propisano je da osobe iz stavka 1. toga članka danom stupanja na snagu toga Zakona stječu prava i obveze najmoprimca.
12.1. Člankom 31. stavak 1. ZNS propisano je da vlasnik stana i osoba iz članka 30. stavak 1. koja ispunjava uvjete najmoprimca, sukladno odredbama ovog zakona sklapaju ugovor o najmu stana na neodređeno vrijeme, s time da najmoprimac za to vrijeme ima pravo ugovoriti zaštićenu najamninu.
13. Dakle, osnovno načelo ZNS temelji se na uspostavljanju prava i obveza koje se utvrđuju ugovorima o najmu stana, zbog čega su svi najmoprimci, koji su kao stanari to svojstvo stekli na temelju članka 30. ZNS, dužni sklopiti ugovor o najmu stana s vlasnikom stana kao najmodavcem, koji ugovor se sklapa na neodređeno vrijeme, a najamnina se ne ugovara slobodno već se ugovara zaštićena najamnina.
14. Sukladno članku 33. stavak 2. ZNS zahtjev za sklapanje ugovora o najmu stana najmoprimac je dužan podnijeti vlasniku stana u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ZNS, odnosno od pravomoćnosti odluke kojom je odlučeno o pravu te osobe na korištenje nekretnine.
14.1. ZNS je na snagu stupio 5. studenog 1996., a tužiteljica nije tijekom postupka dokazala da je u roku propisanom člankom 33. stavak 2. toga zakona podnijela tuženiku kao vlasniku stana zahtjev za sklapanje ugovora o najmu predmetnog stana, niti je dokazala da je takav zahtjev podnijela nakon pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se kod Općinskog suda u Poreču vodio pod poslovnim brojem P-353/1999 radi utvrđenja da tužiteljica nije stekla stanarsko pravo, a koji postupak je pravomoćno okončan 7. lipnja 2004., dok je tužba u ovom predmetu podnesena tek 29. kolovoza 2023.
15. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da tužiteljica nije zaštićeni najmoprimac i pravilno je primijenio materijalno pravo i pravilno je postupio kada je tužbeni zahtjev tužiteljice, kao i njezin alternativni zahtjev, odbio kao neosnovan.
16. Iz navoda odgovora na tužbu i protutužbe, kao i provedenog postupka proizlazi da tuženik tužiteljici osporava ne samo status zaštićenog najmoprimca, već joj osporava da je stupanjem na snagu ZNS stekla i status najmoprimca, jer joj osporava da je u trenutku stupanja na snagu ZNS imala status korisnika stana sa stanarskim pravom. Naime, iz navoda odgovora na tužbu i protutužbe proizlazi da tuženik smatra da je tužiteljica izgubila stanarsko pravo jer je u veljači 1993. kupila stan u [adresa], o tome nije obavijestila stambeni organ, iz stana nije iselila i vratila ga davatelju stana.
17. Da bi neka osoba stekla status najmoprimca u trenutku stupanja na snagu ZNS ona treba imati status korisnika stana sa stanarskim pravom.
17.1. Napominje se da nije odlučno što je u predmetu poslovni broj P-353/99, koji se vodio kod istog prvostupanjskog suda, odbijen zahtjev sada tuženika (tamo tužitelja) kojim traži da se utvrdi da tužiteljica nije stekla stanarsko pravo na predmetnom stanu. Stoga je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da se ne radi o presuđenoj stvari.
18. Člankom 95. Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine", broj: 51/85., 42/86., 22/92., 70/93., dalje: ZSO) bilo je propisano da stanarsko pravo može prestati samo u slučajevima i na način koji je predviđen tim zakonom, između ostalog to je i slučaj u smislu članka 61. stavak 1. ZSO, a kojom odredbom je bilo propisano da kad stanar ili njegovo maloljetno dijete ima ili stekne u istom mjestu u vlasništvo useljivu obiteljsku kuću ili stan kao poseban dio zgrade koji odgovara potrebama njegova porodičnog domaćinstva, dužan je o tome obavijestiti stambeni organ te u roku od 30 dana od dana obavijesti sa članovima svog porodičnog domaćinstva preseliti u tu kuću odnosno stan, a stan iz kojega se iseli, slobodan od osoba i stvari, predati davaocu toga stana. Utvrđeno je tijekom postupka da je tužiteljica tuženiku zatajila kupovinu stana, nije postupila sukladno odredbi članka 61. stavak 1. ZSO, a napominje se da se sukladno članku 63. ZSO radi o stanu u istom mjestu jer se radi o području jedne općine, tadašnje Općine Poreč.
19. Stoga je za sada upitna pravilnost zaključka prvostupanjskog suda da tužiteljica ima status najmoprimca, jer je upitan i zaključak da je u trenutku stupanja na snagu ZNS imala status korisnika stana sa stanarskim pravom. Naime, za te zaključke, ali ni suprotne, odnosno drugačije zaključke (da je tužiteljica izgubila status korisnika stana sa stanarskim pravom), činjenično stanje nije u dovoljnoj mjeri utvrđeno.
20. Napominje se da je odbijanjem tužbenog zahtjeva tužiteljice na utvrđenje da je zaštićeni najmoprimac, a što je ovom presudom postalo i pravomoćno, upitan pravni interes tuženika za utvrđenje da tužiteljica nema status najmoprimca sukladno odredbama ZNS.
21. Slijedom svega navedenog, obzirom da žalbeni navodi tužiteljice nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude u odnosu na njezin tužbeni zahtjev, kao i alternativni zahtjev, temeljem članka 368. stavak 1. ZPP žalbu tužiteljice valjalo je djelomično kao neosnovanu odbiti i prvostupanjsku presudu u odnosu na zahtjeve tužiteljice potvrditi.
22. Temeljem članka 370. ZPP žalbu tuženika valjalo je usvojiti i prvostupanjsku presudu u dijelu kojim se odlučuje o protutužbenom zahtjevu tuženika ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odučavanje.
22.1. U ponovljenom postupku potrebno je održati novu glavnu raspravu i raspraviti sve na što je ukazano ovim rješenjem, a potom donijeti novu odluku o protutužbenom zahtjevu tuženika.
23. Obzirom je presuda djelomično ukinuta, valjalo je usvojiti žalbu tuženika, a djelomično usvojiti i žalbu tužiteljice, te odluku o troškovima postupka također ukinuti.
24. O zahtjevima stranaka za naknadu troškova žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom temeljem članka 166. ZPP.
U Sisku, 18. rujna 2024.
Predsjednica vijeća
Alenka Lešić
