REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI - POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

Poslovni broj Gž-1038/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, po sutkinji Ivi Kancijanić, u pravnoj stvari tužiteljice SĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Andrea Grugan Šagud, odvjetnica u Svetom Ivanu Zelini, protiv tuženih 1. OĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. MĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Ivka Dropučić, odvjetnica u Svetom Ivanu Zelini, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženica protiv rješenja Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Svetom Ivanu Zelini poslovni broj Psp-13/2021-45 od 27. svibnja 2024., 18. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženica te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Svetom Ivanu Zelini poslovni broj Psp-13/2021- 45 od 27. svibnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suda prvoga stupnja odlučeno je:

„I/ Utvrđuje se da su I-vo tužena OĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-go tužena MĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] samovlasno smetale tužiteljicu SĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posjedu prava služnosti puta koji se proteže od ceste ( kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) na zapadu do nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na istoku, te od nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na sjeveru pa do kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na jugu, koji je na skici lica mjesta vještaka mjernika ŽĐ od 20.07.2022.g. prikazan kao površina omeđena točkama Ž1-Ž2-T1-T2-T3-T4-T5-R2-Ž1, a kojim putem se tužiteljica služi za pristup do svojih nekretnina oznaka kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], na način da su dana 04.05.2021.g. na ulazu sa ceste na taj put, postavile željeznu rampu (prema navodu vještaka cijevna skela) u smjeru pružanja usporedno sa cestom kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ( sjever-jug) na skici lica mjesta vještaka mjernika označena točkama Ž1-Ž2, a kasnije toga dana postavile i žičanu ogradu na metalnim stupovima u smjeru pružanja sjever-jug, na sjeveru od ograde sagrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa do ograde sagrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na jugu, koja je na skici lica mjesta vještaka mjernika ŽĐ od 20.07.2022.g. označena točkama Ž1-Ž2-T1, čime su u potpunosti onemogućile tužiteljici pristup na navedeni put i na njene nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa im se nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja kakvo je bilo prije smetanja na način da uklone željeznu rampu (cijevnu skelu) označenu na skici lica mjesta u pravcu pružanja Ž1-Ž2, te žičanu ogradu i metalne stupove označene na skici lica mjesta točkama Ž1-Ž2, te im se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje, sve u roku od 8 dana,

II Utvrđuje se da su I-vo tužena OĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-go tužena MĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] samovlasno smetale tužiteljicu SĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posjedu njenih nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da su dana 04.05.2021.g. postavile žičanu ogradu na metalnim stupovima uz vanjski rub dvorišne ograde tužiteljice, koja se nalazi na južnom dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a proteže se od ceste ( kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) na zapadu do nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na istoku, na slici lica mjesta vještaka mjernika ŽĐ od 20.07.2022.g. označene točkama T1-T2-T3-T4, čime su u potpunosti onemogućile tužiteljicu u pristupu na njenu nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj se nalazi kuća sa adresom [adresa], da su dana 04.05.2021.g postavile žičanu ogradu na zapadnom dijelu nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , u smjeru pružanja sjever-jug na skici lica mjesta vještaka označeno T4-T5-Ž5-Ž6, čime su u potpunosti onemogućile tužiteljicu u pristupu na njenu nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da su u vremenskom periodu od 07.do 09. svibnja 2021.g. posjekle živicu visoku cca 2 m i široku cca 1,30 m posađenu na južnom dijelu nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u duljini od cca.10 metara, koja se protezala od ceste (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) na zapadu do nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na istoku, te se nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja kakvo je bilo prije smetanja na način da uklone žičanu ogradu i metalne stupove označene na skici lica mjesta vještaka mjernika točkama Ž2-Ž3-Ž4-Ž5-Ž6, te im se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje, sve u roku od 8 dana.

III Nalaže se tuženima da tužiteljici solidarno nadoknade troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 722,75 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, u roku od 8 dana.“

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobijaju tuženice zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Navode da je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavke 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP), jer pobijano rješenje nema razloga o odlučnim činjenica odnosno razlozi su proturječni stanju spisa. S time u vezi posebno ukazuje na utvrđenje iz točke 35. obrazloženja kako iz iskaza drugotužene MĐ proizlazi da je tužiteljica u dugogodišnjem posjedu prava služnosti puta, jer da iz iskaza navedene tuženice proizlazi da je u razdoblju od 2005. do 2021. svaki put kad ju je vidjela da prolazi spornim putem upozoravala tužiteljicu da to ne čini i da je intervenirala policija pa da stoga posjed tužiteljice nije bio miran. Prigovaraju i da sud uopće nije ocijenio iskaze tuženica (posebice u dijelu koji se odnosi na zabranu prolaženja) u smislu odredbe članka 8. ZPP-a što je utjecalo na donošenje pravilne i zakonite odluke pa je time počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a. Osporavaju da su bile ispunjene pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite, jer posjed tužiteljice nije bio miran uz napomenu da ako je tužiteljica i prolazila spornim dijelom nekretnine, to da je činila bez znanja tužene, potajno i protivno zabrani i upozorenju tuženice. Ističu i da je prvotužena OĐ kada je uočila prolaženje tužiteljice primijenila institut samopomoći u propisanom roku. Osporavaju kao neosnovan i paušalan navod prvostupanjskog suda kako je nelogično da prvotužena OĐ nije znala za prolaženje tužiteljice jer ima nekretninu u blizini budući da blizina njene nekretnine ne znači da je mogla ili morala znati prolazi li tko spornom površinom i je li takav prolaz osnovan i dopušten. Navode i da je prvotužena OĐ postupala s povjerenjem u zemljišne knjige i u jamstva drugotužene MĐ kao prodavateljice iz kupoprodajnog ugovora koja joj je člankom 5. jamčila da na nekretnini ne postoje nikakva prava trećih osoba i da su podaci iz zemljišne knjige i iz katastra zemljišta istiniti pa drži nejasnim utvrđenje prvostupanjskog suda zašto se zbog te točke ugovora tužene ne mogu s uspjehom pozivati na povjerenje u zemljišne knjige. Predlažu ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odlučivanje.

3. Sa žalbom je postupljeno prema članku 359. stavku 1. u vezi s člankom 381. stavkom 1. ZPP-a.

4. Tužiteljica je podnijela odgovor na žalbu u kome, u bitnome, navodi da je bila u posljednjem mirnom posjedu služnosti puta, s obzirom na to da nema drugog pristupa svojoj kući, kako je to sud i obrazložio, a i iz iskaza tuženica da je jasno kako je taj posjed izvršavala i tijekom travnja 2021. Osporava kao paušalne tvrdnje tuženica da su je upozoravale da ne prolazi spornim putem. Predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje, a potražuje i trošak odgovora na žalbu.

5. Žalba tuženica nije osnovana.

6. Predmet spora je zaštita:

- posjeda prava služnosti puta u korist nekretnina u vlasništvu i posjedu tužiteljice - k. č. br. [katastarska čestica] vinograd, Bukovec, površine 1068 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i k. č. br. [katastarska čestica], vinograd, Bukovec, površine 910 m2, upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a na teret nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište, površine 2435 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja je u vlasništvu prvotužene OĐ, dok na njoj drugotužena PĐ ima pravo plodouživanja i

- posjeda (stvari-nekretnina) k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina].

7. Nesporno je da je tužiteljica posljednja mirna posjednica k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina].

8. Tuženice ne osporavaju da su u razdoblju od 4. do 9. svibnja 2021. poduzele utužene radnje kojima su spornu površinu (dužine oko 10 metara i širine oko 4 metra, u skici mjerničnog vještaka označenu točkama Ž1-Ž2-T1-T2-T3-T4-T5-R2-Ž1), kojom su se prema tužbenim tvrdnjama tužiteljica i njeni pravni prednici dugi niz godina nesmetano koristili za pristup svojim nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], ogradile na način da su:

- na ulazu uz cestu postavile željeznu rampu (cijevnu skelu) paralelno s cestom (pravac sjever-jug) te žičanu ogradu na metalnim stupovima od ograde na nekretnini tužiteljice k. č. br. [katastarska čestica] do nekretnine prvotužene TĐ k. č. br. [katastarska čestica], čime su tužiteljicu onemogućile u pristupu na spornu površinu; u skici mjerničnog vještaka je taj pravac označen točkama Ž1-Ž2-T1,

- uz vanjski rub tužiteljičine dvorišne ograde na južnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] postavile žičanu ogradu na metalnim stupovima u skici mjerničnog vještaka označenu točkama T1-T2-T3-T4 (čime su prema tvrdnjama iz tužbe smetale tužiteljicu u posjedu njene nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] na kojoj se nalazi kuća),

- na zapadnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] (pravac sjever-jug) također postavile žičanu ogradu na metalnim stupovima označenu točkama T4-T5-Ž5-Ž6 (čime su prema tužbenim tvrdnjama onemogućile tužiteljicu u pristupu nekretnini k. č. br. [katastarska čestica]),

kao i da su posjekle živicu visoku oko dva metra i široku oko 1,30 metara posađenu na južnom dijelu tužiteljičine nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], čime su je smetale u posjedu te nekretnine.

9. Nije sporno ni da je u međuvremenu (tek) djelomično uspostavljeno ranije posjedovno stanje provedbom (pravomoćnog) rješenja o privremenoj mjeri poslovni broj Ovr-229/2021-2 od 10. svibnja 2021. koju je tužiteljica kao predlagateljica osiguranja ishodila radi osiguranja svoje tražbine prije pokretanja ovog postupka, na način da je žičana ograda djelomično pomaknuta te se proteže točkama koje su u skici mjerničnog vještaka označene oznakama Ž1-Ž2-Ž3-Ž4-Ž5-Ž6.

10. Sporan je tužiteljičin posljednji mirni posjed prava navedene služnosti puta odnosno činjenica jesu li se tuženice poduzimanjem radnji povodom kojih tužiteljica zahtijeva zaštitu posjeda poslužile zakonskim pravom na samopomoć.

11. Ispitavši pobijano rješenje u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći pri tome po službenoj dužnosti na zakonom propisane bitne povrede odredaba parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odnosu na odluku o troškovima postupka (članak 365. stavak 2. u vezi s člankom 381. stavkom 1. ZPP-a), ocjena je ovog suda da je pobijano rješenje pravilno i zakonito.

12. U prvostupanjskom postupku nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju žaliteljice ukazuju u žalbi, jer pobijano rješenje sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama, a ti razlozi nisu proturječni stanju spisa. Osporavanjem zaključka suda prvog stupnja iz točke 35. obrazloženja da i iskaz drugotužene MĐ podržava utvrđenje da je tužiteljica bila posljednja mirna posjednica prava služnosti puta žaliteljice ustvari osporavaju pravilnost utvrđenja činjeničnog stanja ali i pravilnost primjene materijalnog prava budući da su žaliteljice shvaćanja da je upozoravanje tužiteljice da putem ne prolazi oduzelo tužiteljičinom posjedu kvalitetu mirnog posjeda.

13. Nije počinjena ni povreda iz članka 8. u vezi s člankom 354. stavkom 1. ZPP-a, koju je prema shvaćanju žaliteljica sud prvog stupnja počinio time što nije ocijenio iskaze tuženica. Pritom tu ocjenu dovode ponovno u vezu s tvrdnjama tuženica da su tužiteljicu upozoravale da spornom površinom ne prolazi. Pobijana odluka sadrži ocjenu iskaza tuženica u onoj mjeri koja je sudu bila nužna za utvrđenje odlučnoga činjeničnog stanja. Tako sud u točki 34. obrazloženja ocjenjuje nelogičnim da prvotužena OĐ s obzirom na mjesto stanovanja nije znala da tužiteljica prolazi spornim putem. Što se pak tiče navodnog upozoravanja tužiteljice da putem ne prolazi, ono za predmet spora nema odlučno značenje (kako će u nastavku biti obrazloženo) pa propust suda da ocijeni taj dio iskaza tuženica nije bio od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijane odluke.

14. U prvostupanjskom postupku nisu počinjene ni ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9. i 14. ZPP-a, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

15. Prema odredbi članka 21. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. - pročišćeni tekst, dalje: ZVDSP), koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Odredbom članka 22. ZVDSP-a propisano je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće (stavak 1.); sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu (stavak 2.). Isto proizlazi iz članka 441. ZPP-a. Osim posjeda stvari, zaštitu uživa i posjed prava stvarne služnosti, kako proizlazi iz članka 10. stavka 5. ZVDSP-a.

15.1. Prema članku 27. stavu 1. ZVDSP-a tko ima pravo na zaštitu posjeda smije svoj posjed zaštititi za vrijeme trajanja rokova iz članka 21. stavka 3. ZVDSP-a i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nužno jer bi sudska pomoć stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zaštitu svoga posjeda ne primijeni silu veće jakosti negoli je primjerena okolnostima (dopuštena samopomoć), a prema stavku 3. istoga članka ostvari li posjednik svoje pravo na zaštitu posjeda putem samopomoći kad nisu ispunjene pretpostavke iz stavka 1. zaštitio je svoj posjed, ali odgovara za štetu koju je pritom nanio.

15.2. Štiti se posljednji mirni posjed, a miran je svaki posjed osim onaj koji je neistinit (viciozan). Ne štiti se jedino posjed koji nije istinit u odnosu na počinitelja utuženog čina, od kojega je tužitelj pribavio posjed silom, potajno odnosno prijevarom ili zlouporabom povjerenja, a i to dok mu posjed ne postane miran, dakle dok ne prođe 30 dana od navedenog pribavljanja posjeda, kako to proizlazi iz odredaba članka 18. stavka 2. i članka 21. stavka 2. ZVDSP-a.

16. Stjecanje posjeda prava uređeno je člankom 16. ZVDSP-a. Posjed afirmativne stvarne služnosti, kakva je predmetna služnost puta, osniva se ili jednostranim činom stjecanja kojim neposredni posjednik jedne nekretnine u korist te svoje nekretnine samovlasno izvrši na nekretnini u tuđem posjedu nešto što posjednik te druge nekretnine ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi (a otrpio je, ako je znao za taj postupak na nekretnini koju posjeduje, a ipak nije od ovog smetanja zaštitio svoj posjed te nekretnine, bilo putem samopomoći, bilo putem suda) kako to proizlazi iz članka 16. stavka 1. ZVDSP-a, ili pak dvostranim činom prema članku 16. stavku 3. ZVDSP-a kad posjednik jedne nekretnine po sporazumu s posjednikom druge nekretnine učini glede te druge nekretnine nešto što njezin posjednik inače ne bi trebao otrpjeti pa taj to otrpi. Valja imati u vidu i odredbu članka 16. stavka 6. ZVDSP- a prema kojoj posjed prava stvarnih služnosti koji je već uspostavljen u korist određene nekretnine kao povlasne prelazi zajedno s posjedom te povlasne nekretnine na stjecatelja kad ona bude predana drugome u posjed.

17. Prema članku 19. stavku 2. ZVDSP-a smatra se da posjed nakon što je stečen traje neprekidno dalje, a tko tvrdi da je prestao ili da je prekinut, treba dokazati da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao (načelo trajnosti posjeda).

18. Posjed prava ne prestaje samim neizvršavanjem sadržaja prava stvarne služnosti dok ga njegov posjednik može izvršavati ako to želi, a kada je riječ o posjedu afirmativne služnost isti će apsolutno prestati kada posjednik poslužne nekretnine prestane trpjeti da se i dalje izvršava sadržaj prava služnosti na njegovoj nekretnini, ako posjednik prava ne ostvari zaštitu svoga posjeda, kako to proizlazi iz odredbe članka 29. stavka 2. ZVDSP-a. Da bi bio posrijedi prestanak trpljenja posjednika poslužne nekretnine nije dovoljno da se on samo protivi faktičnoj vlasti posjednika stvarne služnosti, nego treba poduzeti na svojoj nekretnini ono čime će spriječiti izvršavanje onog prava koje je drugi do tada faktično izvršavao na toj nekretnini na način da time zaista spriječi posjednika prava stvarne služnosti da izvrši ono što je sadržaj tog prava.

19. Sud prvog stupnja je pravilno i potpuno utvrdio odlučno činjenično stanje za primjenu navedenih zakonskih odredaba.

20. Tako je na temelju iskaza svjedoka ŠĐ, tužiteljičinog prednika u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] koju je prodao tužiteljici 2021., zatim svjedokinje VĐ, tužiteljičine prednice u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica], koja ju je prodala tužiteljici 50 godina ranije, kao i iskaza tužiteljičinog zeta RĐ, koji je živio u kući na k. č. br. [katastarska čestica], te na temelju iskaza tužiteljice utvrdio da se dugi niz godina prijeporni dio nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] koristio kao poslužni odnosno kao prikladan put za prijevoz i prijelaz do nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] te do nekretnina drugih vlasnika vinograda koji do svojih nekretnina nisu imali direktan prilaz s glavne ceste. Ovakav zaključak sud temelji i na provedenom vještačenju iz kojega proizlazi da su nekretnina tužiteljice k. č. br. [katastarska čestica] i nekretnina prvotužene k. č. br. [katastarska čestica] dugi niz godina ograđene od sporne površine te na činjenici utvrđenoj uviđajem da do nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] ni nema drugog pristupa s glavne ceste, dok pristup nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] također nije moguć s glavne ceste zbog kanala i živice visoke oko dva metra za koju sud utvrđuje da tamo očito postoji više desetljeća.

20.1. Pritom, protivno žalbenim navodima, sud pravilno utvrđuje da ova utvrđenja nisu protivna ni iskazu drugotužene MĐ, koja je bila vlasnica poslužne k. č. br. [katastarska čestica] od 1984. do 2021., jer je navedena tuženica potvrdila da je tužiteljica izvršavala posjed odnosno prolazila dok se odnosi nisu zahladili, a od 2005. da ju je počela upozoravati da ne prolazi prijepornim dijelom nekretnine. Naime, pod pretpostavkom da su tvrdnje o upozoravanju tužiteljice i točne one tuženice ne bi mogle dovesti o povoljniju pravnu poziciju, jer takvim upozoravanjem tužiteljica nije izgubila posjed niti je zbog tog upozoravanja njen posjed prestao biti miran, kako to sugerira žalba. Očito je da samim upozoravanjem tužiteljica nije bila spriječena izvršavati posjed prava služnosti puta niti je to prestala činiti kada je utvrđeno da drugog pristupa nekretnini nije ni imala i da je ulaz na njene nekretnine smješten upravo tako da je pozicioniran prema predmetnom zemljištu (putu).

21. Ovaj sud podržava zaključak suda prvog stupnja da prvotuženoj OĐ nije moglo ostati nepoznato da je tužiteljica posjednica služnosti puta na spornom dijelu zemljišta, jer živi u neposrednoj blizini, nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] je kupila 2021., do 2021. je osim tužiteljice za dolazak na nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] i raniji vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] prijepornu površinu koristio za prijevoz i prolaz, a više desetljeća se veći broj osoba služio tim putem (sud navodi da su oni imali i pravo služnosti, što je za posjedovnu parnicu neodlučno). Pravilno sud ovaj zaključak izvodi i iz stanja na licu mjesta gdje je vidljivo da je ulaz na tužiteljičinu nekretninu (vrata, ograda, stupovi) pozicioniran upravo s prijeporne površine.

21.1. Pritom, s obzirom na prirodu posjedovne parnice u kojoj je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, nisu odlučne tvrdnje prvotužene OĐ o prestanku prava služnosti na tome putu u smislu članka 243., a u vezi s člankom 122. ZVDSP-a, pa ni utvrđenja suda u vezi s tom činjenicom. Nebitno je i upućivanje na točku 5 kupoprodajnog ugovora između tuženica zbog čega da se tuženice ne mogu s uspjehom pozivati na povjerenje u zemljišne knjige, jer se taj institut odnosi na stjecanje prava kao takvog, a posjed je faktično stanje neovisno o postojanju samog prava.

22. Budući da je tužiteljica posljednja mirna posjednica prava služnosti puta na teret k. č. br. [katastarska čestica], u korist k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], a pritom je i nesporna posjednica potonjih dviju nekretnina, tuženicama prema tužiteljici ne pripada pravo na posjedovnu zaštitu od izvršavanja posjeda prava navedene služnosti pa nemaju pravo ni na samopomoć. Postupak tuženica je stoga pravilno kvalificiran kao čin smetanja posjeda (prava i stvari) u odnosu na kojega tužiteljici pripada pravo na posjedovnu zaštitu.

23. Slijedom navedenoga, valjalo je odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje, na temelju članka 380. točke 2. u vezi s člankom 368. stavkom 1. i člankom 381. stavkom 1. ZPP-a.

24. Tužiteljici nije priznat trošak odgovora na žalbu jer nije bio potreban (članak 155. stavak 1. ZPP-a).

U Puli 18. rujna 2025.

Sutkinja

Iva Kancijanić