Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-6192/2023-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Manueli Ostoić Čačinović, kao sucu pojedincu i Anđeli Hambašić, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice CK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćenici Nataliji Đuran Tršinski, odvjetnici u [adresa], protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, radi poništenja rješenja, 18. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-07/23-07/676, URBROJ: 541-11/2-23-2 od 17. studenoga 2023.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-07/23-07/676, URBROJ: 541-11/2- 23-2 od 17. studenog 2023. odbijena je žalba tužiteljice protiv rješenja Područnog ureda za katastar Krapina, Odjel za katastar nekretnina [adresa], KLASA: UP/I-932- 07/23-02/242, URBROJ: 541-13-03/5-23-2 od 22. kolovoza 2023. kojim se u katastarskom operatu za katastarsku općinu [katastarska općina] mijenjaju podaci o katastarskim česticama br. [katastarska čestica] na način kako je to precizno navedeno pod A) Dosadašnje stanje i pod B) Novo stanje.

2. Tuženik je osporenim rješenjem odbio žalbu tužiteljice izjavljenu protiv označenog prvostupanjskog rješenja.

3. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja, tužiteljica navodi kako nije suglasna s pobijanim rješenjem te predlaže isto poništiti zbog pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede odredaba Zakona o upravnom postupku.

3.1. Dalje je dodala kako ona nije bila predlagatelj parcelacije, te se protivi da se dijeli i parcelira njezina nekretnina jer za isto nema nikakve osnove, a umanjuje se vrijednost njezine nekretnine.

3.2. Istaknula je kako nije podnosila niti zahtjev za lokacijskom dozvolom, a smatra kako ne može treća osoba tj. Grad Zabok graditi na njezinoj nekretnini bez njezine suglasnosti, a čemu se ona izričito protivi. Navela je i da osnovna škola s kojom graniči nekretnina tužiteljice nije bila stranka u postupku već Grad Zabok.

3.3. Tužiteljica smatra da činjenica što je između parcela za koje se predlaže parcelacija sporna međa nije odlučno kada je podnesen zahtjev sudu za uređenje međe već činjenica da je isti u tijeku pred sudom i da je isti zahtjev podnesen prije donošenja odluke o parcelaciji nekretnine tužiteljice. O navedenom sud nije donio pravomoćnu odluku.

Napomenula je i da se na spornom dijelu nekretnine za koje se predlaže parcelacija nalazi gospodarski objekt tužiteljice. .

3.4. Tužiteljica je posebno istaknula da je protivno Zakonu o zemljišnim knjigama da se provodi parcelacija bez suglasnosti vlasnika nekretnine, a parcelacijom se smanjuje vrijednost nekretnina tužiteljice što je protivno zakonu. Do nekretnine bivše zgrade HZMO-a postoji put i s javne površine i nema potrebe za izvlaštenjem nekretnine tužiteljice.

3.5. Predložila je usvojiti tužbu i poništiti rješenje tuženika..

4. Tuženik, u svom odgovoru na tužbu ostaje kod obrazloženja osporavanog rješenja. Ukazuje na kronologiju događaja koji su prethodili osporenom rješenju.

4.1. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

5. Sud je održao usmenu i javnu raspravu u odsutnosti uredno pozvanog tužitelja i tuženika, na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 91. 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/2024), o čemu su stranke bile upozorene u pozivu za raspravu.

6. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, te razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljen u odgovoru na tužbu.

7. Sukladno čl. 89. stavkom 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, broj: 112/18, 39/22 – dalje Zakon) nositelj prava na katastarskim česticama dužan je u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta. Sukladno odredbi čl.89.st.2. Zakona, nositelj prava na katastarskoj čestici dužan je uz prijavu iz st.1. ovog članka priložiti i odgovarajući geodetski elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta.

8. Prema čl. 91. st.2.. Zakona, da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar, odnosno ured Grada Zagreba, mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te provođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

Temeljem čl. 94.st.1. Zakona, zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta može podnijeti a) vlasnik ili ovlaštenik, b)pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes. Sukladno st.2.istog članka pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes u zahtjevu navodi svoj interes i podnosi odgovarajuće dokaze o njemu, a prema st.3.dokazom pravnog interesa iz st.2.ovog članka smatra se a) predugovor ili ugovor na temelju kojega je podnositelj zahtjeva stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja, b) odluka nadležnog tijela na temelju koje je podnositelj zahtjeva stekao pravo vlasništva ili pravo građenja, c) pisana suglasnost vlasnika zemljišta i d) zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa podnesen nadležnom tijelu. Sukladno st.4.istog članka, smatra se da ima pravni interes za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta i osoba upisana u posjedovni list katastarskog operata katastra zemljišta, ako ne raspolaže nekim od dokaza iz st.3.ovog članka. Sukladno st.5.istog članka, potpis vlasnika nekretnine odnosno nositelja prava građenja na predugovoru ili ugovoru odnosno suglasnosti iz st.3.točke c) ovog članka mora biti ovjeren od javnog bilježnika. Sukladno sst.6istog članka dokazom pravnog interesa za provođenje promjena smatra se i odluka Vlade RH o utvrđivanju interesa RH ili zahtjev nadležnom tijelu za izvlaštenje odnosno zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu ili drugim nekretninama u vlasništvu RH.

9. Temeljem odredbe čl.61.Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine, broj: 16/07, 152/08, 124/10, 56/13, 121/16 i 9/17) donesen je Pravilnik o geodetskim elaboratima (Narodne novine, broj: 59/2018, dalje-Pravilnik) u primjeni od 01.rujna 2018, a kojim je propisan sadržaj i oblik geodetskih elaborata, način njihove izrade , pregledavanje i potvrđivanje.

Sukladno st.6.st.1.t.2. Pravilnika, geodetski elaborati mogu biti izrađen i u svrhu provedbe lokacijske dozvole.

Sukladno čl.162.st.3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, broj: 153/13..)potvrda parcelacijskog elaborata nije potrebna kad su u lokacijskoj dozvoli lomne točke obuhvata zahvata u prostoru određene u GML formatu.

10. Iz spisa predmeta razvidno je da je dana prvostupanjsko rješenje od 22.kolovoza 2023.doneseno povodom zahtjeva podnositelja Grada Zaboka za provedbu elaborata od 12.srpna 2023, oznake 118-07/2023, izrađenog od društva GEOTAG d.o.o iz [adresa] u svrhu provedbe lokacijske dozvole na k. č. br. [katastarska čestica] u k. o [katastarska općina].

10.1. Predmetni geodetski elaborat je pregleda ni potvrđen od strane prvostupanjskog tijela sukladno čl.91.st.2.Zakona da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može koristiti za potrebe održavanja katastra zemljišta odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može koristiti za potrebe održavanja katastra zemljišta potvrdom :KLASA: 932-06/2023-02/313, URBROJ: 541-13-01/2-23-2 od 08.kolovoza 2023.

10.2 Geodetski elaborat sadrži i Izjavu ovlaštenog inženjera geodezije kojom isti izjavljuje da je predmetni geodetski elaborat izrađen temeljem lokacijske dozvole, KLASA: UP/I-350-05/23-01/000004, URBROJ: 2140-08/17-23-0009, od 11.svibnja 2023 izdanu od strane Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zabok u kojoj su lomne točke građevnih čestica određene u GML formatu istovjetne s koordinatama lomnih točaka novoformiranih katastarskih čestica iskazanih u ovome geodetskom elaboratu. Osim navedenog geodetski elaborat sadrži i Prigovor o neslaganju sa elaboratom što se tiče čestice 6252/1 dok Grad Zabok ne pozove na razgovor. Iz geodetskog elaborata razvidno je da se predlaže dioba na način da se k. č. br. [katastarska čestica], površine 890 m2 dijeli na nove k. č. br. [katastarska čestica], površine 820 m2 i na k. č. br. [katastarska čestica] površine 70 m2 te da se k. č. br. [katastarska čestica] površine 11261 m2 dijeli na nove k. č. br [katastarska čestica], površine 11261 m2, k. č. br. [katastarska čestica], površine 141 i na k. č. br. [katastarska čestica], površine 54 m2 sve na dosadašnje stanje upisanih osoba.

10.3 Grad Zabok priložio je i Zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa od 14.kolovoza 2023. prema Osnovnoj školi Ksavera Šandora Gjalskog te Prijedlog za osiguranje dokaza od 14.kolovoza 2023.za izgradnju odvojka prema bivšoj zgradi HZMO-a u [adresa] prema KZŽ, Upravnom odjelu za opću upravu, imovinsko-pravne i zajedničke poslove.

U konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo provelo je ispitni postupak.

11. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja, polazeći pritom od sadržaja obrazloženja odluke tuženika sud cijeni kako navodima tužbe i tijekom spora pravilnost u postupku utvrđenog činjeničnog stanja i primjena prava nije dovedeno u pitanje.

12. Kao što je iz obrazloženja osporenog rješenja razvidno tuženik je naveo razloge zbog kojih odbija žalbu kao i pravne propise koji s obzirom na iznesene razloge upućuju na rješenje koje je dano, te se očitovao na istaknute prigovore, čime je u cijelosti postupio sukladno odredbi čl. 98. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09) kojim je propisano što sve obrazloženje rješenja treba sadržavati. Stajalište tuženika izneseno u osporenom rješenju u cijelosti prihvaća i ovaj Sud.

13. Iz spisa predmeta razvidno je da je osporavano rješenje doneseno temeljem potvrđenog geodetskog elaborata koji je izrađen temeljem pravomoćne lokacijske dozvole KLASA: UP/I-350-05/23-01/000004, URBROJ: 2140-08/17-23-0009, od 11.svibnja 2023 izdanu od strane Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zabok.

14. Navodi tužiteljice koji se odnose na diobu k. č. br. [katastarska čestica], a koja dioba je izvršena na način određene pravomoćnom lokacijskom dozvolom i po mišljenju ovog suda nisu od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari.

Sud utvrđuje kako je predmetna lokacijska dozvola stekla svojstvo pravomoćnosti, a katastar nije nadležan mijenjati takav planirani zahvat u prostoru za koji je izdana pravomoćna lokacijska dozvola.

Ukazuje se i kako je tužiteljica prigovore iz tužbe mogla iznositi u postupku izdavanja lokacijske dozvole, a u ovom upravnom sporu u kojem je predmet provedba diobe temeljem pravomoćne lokacijske dozvole to nije od utjecaja.

I dokumentacija koja se odnosi na uređenje međa, a koja je dostavljena nije od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari jer je ista nastala nakon izrade geodetskog elaborata, a što nije u skladu s čl.90.st.6..i 7. Zakona.

15. U konkretnom slučaju, za rješavanje ove upravne stvari bitno je da je ispunjen uvjet propisan odredbama čl.94.st.6. Zakona, u skladu s kojom je postupano. Grad Zabok je, nesporno, dokazao svoj pravni interes za diobu katastarskih čestica u navedenom geodetskom elaboratu, a kao dokaz priložen je i Prijedlog za osiguranje dokaza. To stoga što je čl.25.Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade propisano da je prije podnošenja prijedloga za izvlaštenje korisnik izvlaštenja dužan putem nadležnog tijela osigurati dokaze o stanju za vrijednost nekretnine za koju predlaže izvlaštenje.

16. U konkretnom slučaju , a što je vidljivo iz spisa predmeta, parcelacija se vrši na dosadašnje stanje vlasništva, bez promjene upisa nositelja prava, te se nisu promijenili pravni odnosi, odnosno pravni status nekretnine. Zbog navedenog razlog a suglasnost vlasnika nije odlučna jer prilikom parcelacije nije došlo do promjene nositelja prava na predmetnim česticama.

17. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja Sud je, sukladno članku 114. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima, utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

18. Sud smatra kako osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice. Stoga je, temeljem odredbe članka 116. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima, odlučeno kao u izreci ove presude.

19. Zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora odbijen je kao neosnovan budući je izgubila spor u cijelosti.

U Zagrebu 18. rujna 2025.

Sutkinja:

Manuela Ostoić Čačinović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. Odvjetnica Natalija Đuran Tršinski, [adresa]

2. Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, Gruška 20, [adresa] Zagreb

3. U spis