Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Stalna služba u Daruvaru

Daruvar, S. Radića 27

Pn-68/2023-63

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

I

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru - Stalna služba u Daruvaru po sucu toga suda Damiru Palatinuš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja TJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Volić, Ružička & Cabadaj Cafuta d.o.o. Garešnica, protiv tuženika Lovačko društvo " T" [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Massimu Činić, odvjetniku iz Zagreba, radi naknade imovinske štete, nakon dana 3. rujna 2025. godine održane i zaključene usmene glavne rasprave u nazočnosti tužitelja TJ osobno, zamjenika punomoćnika tužitelja odvjetničkog vježbenika OJ, zakonskog zastupnika tuženika PJ te zamjenika punomoćnika tuženika odvjetničkog vježbenika ČJ, temeljem odredbe članka 335 Zakona o parničnom postupku, dana 18. rujna 2025. godine

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe u pravnoj stvari tužitelja TJ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] protiv tuženika Lovačko društvo "Srnjak" Garešnica, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi naknade imovinske štete kako to proizlazi iz podneska tužitelja od 23. prosinca 2024. godine.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Lovačkom društvu „Srnjak“ Garešnica, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju TJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade imovinske štete isplati iznos od 4.409,11 EUR (slovima: četiri tisuće četiri stotine devet eura jedanaest centi) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena počam od dana 18. rujna 2025. godine pa sve do isplate, u roku od 15 dana.

Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja koji se odnosi na isplatu zakonske zatezne kamate koja teče na iznos od 4.409,11 EUR (slovima: četiri tisuće četiri stotine devet eura jedanaest centi) od dana 21. veljače 2023. godine do 17. rujna 2025. godine, kao neosnovan.

II Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužitelju trošak vještačenja u iznosu od 199,08 EUR (slovima: stotinu devedeset devet eura osam centi) i trošak pribave fotodokumentacije u iznosu od 50,00 EUR (slovima: pedeset eura) zajedno sa zateznom kamatom koja se obračunava po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena počam od dana donošenja prvostupanjske presude tj. 18. rujna 2025. godine pa sve do isplate, u roku od 15 dana.

III Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.684,98 EUR (slovima: dvije tisuće šest stotina osamdeset četiri eura devedeset osam centi), zajedno sa zateznom kamatom koja se obračunava po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena počam od dana donošenja prvostupanjske presude tj. 18. rujna 2025. godine pa sve do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda tužitelj SJ podnesao je tužbu protiv tuženika Lovačkog društva "Srnjak" Garešnica, radi naknade imovinske štete.

2. U tužbi tužitelj navodi da se dana 23. prosinca 2022. godine oko 19,10 sati dogodila prometna nezgoda na cesti DC-26 u mjestu [adresa], na način da je SJ upravljao osobnim automobilom, marke i tip Opel Insignia, njemačkih registarskih oznaka [registarska oznaka], iz smjera Brestovac prema [adresa]. Dolaskom nedaleko od kbr. 179 u ulici Matije Gupca iz desnog putnog jarka, te iz lovišta kojim gospodari LD "Srnjak" Garešnica, istrčala je srneća divljač s desne strane kolnika gledano u smjeru kretanja vozila, kojom prilikom je došlo do udara prednjeg desnog dijela osobnog automobila oštećenika u navedenu divljač. Povodom naprijed opisanog štetnog događaja odmah su izviješteni djelatnici PP Garešnica koji su izašli na lice mjesta. Na osobnom vozilu tužitelja uslijed događaja opisanog u točki I ove tužbe nastupila je imovinska šteta u iznosu od 4.395,47 EUR koju je utvrdio i stalni sudski vještak za cestovni promet dipl. ing. Ivan Pekera. Tužitelj se obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora i to dana 21. veljače 2023. godine s obzirom da je divljač navedenog lovačkog društva prouzrokovala štetni događaj, no kako tuženik do dana pisanja predmetne tužbe nije poslao ponudu za mirno rješenje spora, to je tužitelj prisiljen pokrenuti predmetni sudski postupak radi naknade imovinske štete. Tužitelj ne posjeduje stručno znanje kako bi izračunao visinu nastale štete na automobilu koja je proizašla iz predmetnog štetnog događaja, stoga je angažirao stručnu osobu, odnosno sudskog vještaka Ivana Pekera za izračun nastale štete, obzirom da je tužitelju taj podatak potreban za sastav tužbe. Vještak Ivan Pekera je izračunao štetu, te račun za tu uslugu iznosi 199,08 EUR. Kako tužitelj odbija tužitelju nadoknaditi cjelokupnu nastalu imovinsku štetu koja je proizašla iz predmetnog štetnog događaja, tužitelj podnosi ovu tužbu te predlaže da sud odluči kao u izreci ove odluke.

3. Tuženik putem punomoćnika u odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, te ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Iz tužbe te potvrde PP Garešnica do 16. siječnja 2023. godine proizlazi da je do štetnog događaja došlo dana 23. prosinca 2022. godine u 19,10 sati u [adresa], na kojem dijelu ceste je brzina kretanja vozila ograničena na 60 km/h regulirano prometnim znakom, time da na navedenom dijelu ceste nema postavljenog prometnog znaka "divljač na cesti", pa kada je tužitelj upravljajući osobnim automobilom reg. oznake Cr O kroz mjesto [adresa] (sjever – jug) te dolaskom nedaleko od kbr. 179 s desne strane kolnika gledano u smjeru kretanja vozila istrčala je srneća divljač – srna, te da je tom prilikom na vozilu nastupila materijalna šteta i to na prednjem desnom svjetlu – ukrasnoj maski i prednjem odbojniku, a kako to proizlazi iz potvrde PP Garešnica. Iz dokumentacije priložene uz tužbu vidljivo je da je tužitelj upoznat sa svojom obvezom da štetu prijavi Hrvatskom lovačkom savezu i kao dokaz toga je u spis dostavio prijavu štete od 28. prosinca 2022. godine sa uputstvom Hrvatskog lovačkog saveza o postupku rješavanja štete, no da li je tu štetu prijavio i koji postupak je proveden ili ne, iz dokumentacije i tužbe nije vidljivo već je samo vidljivo da je tužitelj zatražio privatni nalaz i mišljenje sudskog vještaka dipl. ing. Ivana Pekera koji je štetu izračunao od 4.395,47 EUR. Dakle, tužitelju je poznato da se radi procjene štete na automobilu koju je prouzročila divljač obraća Hrvatskom lovačkom savezu, te da sa Hrvatskim lovačkim savezom vodi postupak za naknadu štete kao pasivno legitimiranom strankom. Iz dokumentacije koju je tužitelj dostavio u spis i tužbe ne proizlazi bitan podatak da li je Hrvatski lovački savez isplatio tužitelju naknadu štete. Tužitelj se je obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete, a kako se to u tužbi i navodi no tuženik se ne smatra u obvezi plaćanja naknade štete jer je u obvezi plaćanja naknade štete Hrvatski lovački savez odnosno ukoliko je bila zaključena polica osiguranja koja bi pokrivala i štete nastale na motornom vozilu tužitelja bi mogao štetu potraživati od nadležnog osiguranja. Tužitelj je dakle bio dužan podnijeti prijavu štete Hrvatskom lovačkom savezu kako bi se obavio izvid štete (pregled vozila) a popravak vozila u odnosu na oštećenja koja su nastala zbog nastupa štetnog događaja može se započeti odmah nakon obavljenog pregleda vozila tj. izvida štete. Nakon zaprimljene sve potrebne dokumentacije za obradu štete Hrvatski lovački savez dostavlja oštećenom obavijest o prijavi štete i osnovanosti iste zajedno sa sporazumom o namirenju s utvrđenim iznosom naknade štete, a ako oštećeni nije zadovoljan sa utvrđenim iznosom naknade štete, osim uz slučaju totalne štete, može se odlučiti za popravak vozila u ovlaštenom ili bilo kojem drugom servisu, te Hrvatskom lovačkom savezu dostaviti račun za izvršeni popravak i dokaz o izvršenom plaćanju računa, a Hrvatski lovački savez će onda nadoknaditi troškove popravka vozila u servisu sukladno sa svojim izvidom štete, no iz tužbe ne proizlazi da bi tužitelj postupio sukladno navedenom za ostvarivanjem svojih prava u postupku naknade štete. Tužitelj nema pravo potraživati naknadu troškova za procjenu po vještaku čiji je nalaz dostavio u spis, jer ta procjena nije nužna za vođenje postupka i tuženik tu procjenu štete ne priznaje, te tužitelj nema pravo regresirati se od tuženika za tu naknadu troška. Pored navedenog tuženik ističe da područje na kojem je došlo do naleta automobila na divljač je površina na kojoj je zabranjeno ustanovljavanje lovišta, te je slijedom toga sukladno odredbama Zakona o lovstvu Grad Garešnica bio dužan na dan štetnog događaja imati donesen Program zaštite divljači, te se tuženik poziva i na te odredbe Zakona o lovstvu, a koje su odlučne za ovaj predmet, te i zbog tog razloga tuženik stavlja prigovor promašene legitimacije. Tuženik osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti.

4. Nakon provedenog prometnog vještačenja u pogledu visine štete, tužitelj je uskladio tužbeni zahtjev podneskom od 23. prosinca 2024. (list 247) na način da potražuje ukupni iznos od 4.409,11 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 21. veljače 2023. godine do isplate. Uzimajući u obzir da je tužitelj nakon provedenog vještačenja povećao tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka, kojoj preinaci se tuženik protivio, no kako u pogledu navedene preinake nisu nastali posebni troškovi postupka, sud je temeljem članka 190 stavak 3 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - u daljnjem tekstu ZPP), dopustio preinaku tužbenog zahtjeva jer smatra da je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

5. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u nalaz (list 5-16), potvrdu PP Garešnica (list 17-18), prijavu štete (list 19-21), fotodokumentaciju očevida (list 22- 30), zahtjev za mirno rješenje spora (list 32), presliku povratnice (list 33), popis troškova PP Garešnica (list 34), račun vještaka (list 35), CD i spis PP Garešnica (list 65-66), dopis Upravnog odjela za poljoprivredu (list 67-70), dopis PP Garešnica (list 91), podatke Upravnog odjela za gospodarstvo i komunalni sustav Grada Garešnice (list 94-216), podatke Hrvatskog lovačkog saveza (list 217-219), uz suglasnost stranaka pročitani su iskazi svjedoka BJ, AJ (list 220-221), te je uz suglasnost stranaka izvršen uvid i pročitan nalaz i mišljenje prometnog vještaka Maria Pažin (list 231-236), dopuna nalaza i mišljenja (list 256).

6. Temeljem provedenih dokaza utvrđeno je slijedeće činjenično stanje:

7. Na temelju uvida u potvrdu Policijske postaje Garešnica od 16. siječnja 2023. godine (list 17), foto dokumentaciju očevida (list 12-15), iskaza svjedoka BJ i AJ (list 220 – 221), te iz iskaza tužitelja TJ, utvrđeno je da se dana 23. prosinca 2022. godine oko 19,10 sati dogodila prometna nezgoda na cesti DC-26 u mjestu [adresa] na način da se tužitelj SJ kretao osobnim automobilom marke Opel Insignia, njemačkih registarskih oznaka [registarska oznaka] iz smjera Brestovca prema [adresa], te mu je dolaskom nedaleko od kućnog broja 179 u ulici Matije Gupca iz desnog putnog jarka istrčala srneća divljač s desne strane kolnika gledano u smjeru kretanja vozila, pa je tom prilikom došlo do udara prednjeg desnog dijela osobnog automobila tužitelja u navedenu divljač.

8. U svezi podnesene tužbe u ovom predmetu tuženik je istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije, a na temelju provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da isti nije osnovan. Naime, da bi se utvrdio da li se štetni događaj dogodio u lovištu kojim gospodari tuženik, zatraženo je očitovanje Upravnog odjela za poljoprivredu Bjelovarsko – bilogorske županije koji je i dostavio svoje očitovanje u pismenom podnesku od 2. studenog 2023. godine kojemu je priložena karta lovišta (list 67-70). Uvidom u očitovanje Upravnog odjela za poljoprivredu Bjelovarsko – bilogorske županije utvrđeno je da na području ceste DC-26 u mjestu [adresa], prolazi granica između dva zajednička lovišta. Radi se o lovištu VII/302 – Zobikovac – Ilovski Lug kojim gospodari Lovačko društvo "Srnjak" Garešnica, a koji je tuženik u ovom predmetu, te o lovištu VII/304 – Petkovača – Međuvode kojim gospodari Lovačka udruga Fazan Tomašica. U dopisu Upravnog odjela za poljoprivredu Bjelovarsko – bilogorske županije navedene su granice prethodno navedenih lovišta, te iz navedenog dopisa, kao i iz iskaza zakonskog zastupnika tuženika PJ, proizlazi da se lovište VII/302 - Zobikovac – Ilovski Lug kojim gospodari tuženik nalazi s desne strane ceste gledajući iz smjera Brestovca prema [adresa], dok se s lijeve strane ceste nalazi lovište VII/304 – Petkovača – Međuvode kojim gospodari Lovačka udruga Fazan Tomašica. Iz iskaza tužitelja TJ, te na temelju provedenog prometnog vještačenja koje je tijekom postupka provedeno od strane prometnog vještaka Maria Pažin, te iz priložene dokumentacije, proizlazi da je do sporne prometne nezgode 23. prosinca 2022. godine došlo na način da je srneća divljač istrčala s desne strane kolnika odnosno iz desnog putnog jarka, te je tom prilikom došlo do udara prednjeg desnog dijela vozila oštećenika u divljač. Na osnovu prethodno navedenog proizlazi da je u spornoj prometnoj nezgodi srneća divljač došla iz lovišta kojim gospodari tuženik, te iz navedenog proizlazi da je neosnovan prigovor promašene pasivne legitimacije od strane tuženika. Pri tome sud smatra da su također neosnovani prigovori tuženika o tome da bi Grad Garešnica imao prava i obveze lovoovlaštenika na mjestu gdje je došlo do nezgode. Naime, Program zaštite divljači koji je izrađen za Grad Garešnicu (list 95-216) odnosi se na površine izvan lovišta na području Grada Garešnice, a ne i na spornu lokaciju na kojoj je došlo do prometne nezgode 23. prosinca 2022. godine i u kojoj je srneća divljač istrčala na kolnik s lovišta kojim nesporno gospodari tuženik. Pri tome je sud uzeo u obzir da je tužitelj postupio sukladno članku 82. Zakona o lovstvu na način da se u propisanim rokovima obratio Hrvatskom lovačkom savezu s prijavom štete (list 19-21), te su stoga bile ispunjene sve procesne pretpostavke za podnošenje tužbe u ovom predmetu u odnosu na tuženika kao pasivno legitimiranu stranku.

9. U pogledu nastanka štetnog događaja, tuženik je osporio svoju odgovornost za štetu na vozilu iz razloga što ista nije nastala zbog provođenja lova, a pri tome pozivajući se na odredbu članka 80 stavak 6 točka 2 Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj 98/18, 32/19, 32/20 – u daljnjem tekstu ZL). Nadalje je tuženik osporio svoju odgovornost i iz razloga što smatra da ista ne postoji jer ceste nisu dijelovi lovišta, te je u cijelosti osporio i visinu štete.

10. U pogledu istaknutog prigovora tuženika u kojem se poziva na odredbu članka 80 stavak 6 točka 2 ZL kojom je propisano da za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, odnosno lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova, sud smatra da u slučaju kada je došlo do štete na vozilu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov (što tužitelj nije ni tvrdio), za odgovornost za štetu mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima. Naime, odredbom članka 76 stavak 2 ZL propisano je da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ZL ne propisuje drugačije. Stoga, budući da ZL kao lex specialis nije propisano tko odgovara za štetu nastalu na vozilu u slučaju naleta divljači na motorno vozilo izlijetanjem na javnu cestu, u situaciji kada se nije provodio lov, tada se primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima kojima se uređuje odgovornost za štetu. Pri tome, ovaj sud napominje da je i Ustavni sud Republike Hrvatske u obrazloženju svoje odluke poslovni broj U-I-4249/2018 od 18. lipnja 2019. godine dao svoje mišljenje o zakonskom rješenju članak 80 stavak 6 ZL i odštetnoj odgovornosti za štete od divljači koje treba tumačiti sukladno općim načelima odštetne odgovornosti.

11. Srneća divljač kada iznenada pretrčava cestu i kada je mogućnost njenog uočavanja mala, opasna je stvar. Za štetu nastalu u vezi s opasnom stvari prema odredbi članka 1063 i 1064 u vezi s člankom 1045 stavak 3 Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023 – u daljnjem tekstu ZOO) odgovoran je njezin vlasnik prema kriteriju objektivne odgovornosti bez obzira na krivnju. Navedenim odredbama je određeno da za štetu od opasnih stvara odgovara njezin vlasnik, odnosno, umjesto vlasnika stvari i isto kao i on odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili koja je inače dužna da je nadgleda. Kako je divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu (članak 3 ZL), za štetu od divljači odgovara osoba koja je stekla pravo lova na temelju zakupa ili koncesije (lovoovlaštenik). Tijekom postupka nije bilo sporno da je divljač koja je uzrokovala štetu na vozilu tužitelja, na cestu izletjela s područja kojim gospodari tuženik.

12. Prigovor da je cesta izvan lovišta je bez utjecaja jer izvor štete nije cesta nego divljač izišla iz lovišta. Zbog toga su bez utjecaja prigovori usmjereni na primjenu odredaba Zakona o cestama ("Narodne novine br. 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019, 144/2021- dalje u tekstu: ZC) jer je to poseban propis u odnosu na odgovornost za stanje ceste. U ovoj pravnoj stvari je poseban propis Zakon o lovstvu, a Zakon o obveznim odnosima se supsidijarno primjenjuje. Tuženik nije dokazao da bi šteta nastala isključivo zbog neke druge činjenice, pa da bi se oslobodio odgovornosti u smislu odredbe članka 1067 stavak 2 ZOO-a. Isto tako, tuženik ničim ne dokazuje da bi se u konkretnoj situaciji nezgoda mogla izbjeći, osobito kad se ima u vidu ponašanje divljači kao iznenadno naletjele.

13. Prema odredbi članka 50 ZC pravna osoba koja upravlja javnom cestom odgovara za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač po osnovi krivnje ukoliko na zahtjev osobe koja gospodari lovištem javnu cestu ne označi prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima. Tijekom postupka nije bilo sporno da nije bio postavljen prometni znak divljač na cesti, niti je tijekom postupka tuženik isticao da je od strane tuženika zatraženo postavljenje navedenog znaka, te stoga slijedom navedeno ne proizlazi da bi za nastanak štete bila odgovorna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar i da bi njezino postupanje ili ne postupanje bilo u uzročnoj vezi s nastalom predmetnom štetom već naprotiv tijekom postupka je nedvojbeno utvrđeno da je do nastanka štete došlo zbog iznenadnog istrčavanja divljači na prometnicu.

14. Slijedom svega navedenog odgovornost tuženika procjenjuje se po objektivnoj odgovornosti, te kako je utvrđeno da se u konkretnom slučaju radi o divljači koja je na prometnicu došla s područja kojim gospodari tuženik, tuženik je odgovoran za nastanak štete jer šteta potječe od opasne stvari, odnosno divljači, a za koju je u smislu odredbe članka 1063 i 1064 u svezi sa člankom 1045 stavak 3 ZOO odgovoran tuženik prema kriteriju objektivne odgovornosti bez obzira na krivnju.

15. U pogledu visine štete i dinamike prometne nezgode sud je odredio provođenje prometno tehničkog vještačenja koje je povjerio stalnom sudskom vještaku Mariu Pažin. Prometni vještak u svom nalazu i mišljenju (list 231-236) navodi da je do sporne prometne nezgode 23. prosinca 2022. godine došlo na dijelu ceste gdje je prema prometnom znaku dozvoljena brzina kretanja iznosila 60 km/h. Pronađena je uginula srna sa istočne strane kolnika na zelenoj površini, a srna se u kretanju prilikom prelaska ceste mogla kretati brzinom od 25 km/h, te je vozač srnu mogao uočiti kada je stupila na zelenu površinu sa zapadne strane kolnika na udaljenosti od 28,7 m od mjesta sudara pri brzini od 60 km/h. Da je u tom trenutku započeo s kočenjem zaustavni put bi iznosi od 32,4 m. Da se vozilo kretalo brzinom 25,4 km/h (kod raspoloženog zaustavnog puta od 8,27 m) i svakom manjom brzinom sudar bi bio izbjegnut. Na predmetnom vozilu uslijed štetnog događaja nastala je šteta, a visina štete iznosi 4.409,11 EUR.

16. U svezi prethodno navedenog nalaza i mišljenja prometnog vještaka izložene su primjedbe od strane tuženika, te je prometni vještak dostavio dopunski nalaz i mišljenje podneskom od 2. veljače 2025. godine (list 256). Iz dopunskog nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da je brzina kretanja vozila odredio na temelju oštećenja na vozilu tužitelja, te da oštećenja na vozilu odgovaraju brzini kretanju vozila u trenutku sudara. Od trenutku kada je srna stupila na zelenu površnu sa zapadne strane kolnika pa do trenutka kontakta s automobilom proteklo je vrijeme od 0,496 sekunde, vrijeme reakcije vozila i vozača iznosi 0,8 sekundi, te je brzina kretanja vozila u trenutku reagiranja vozača kočenjem jednaka brzini kretanja u trenutku vozila sudara.

17. Kako su od strane tuženika dane primjedbe na nalaz i mišljenje prometnog vještaka (list 260-261), isti je neposredno saslušan na glavnoj raspravi kod ovog suda 3. rujna 2025. godine (list 265-266). Prometni vještak naveo je da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja, te je pri tome napomenuo da je brzinu kretanja od 60 km/h odredio na temelju oštećenja na vozilu iz razloga što nije imao ostalih parametara kojima bi odredio brzinu kretanja vozila. U ovakvim situacija instinktivna reakcija vozača je zaustavljanje vozila kočenjem, te je vozač vozila zaustavio vozilo na način da je kočio. Pri tome se nije moglo niti očekivati da bi do kočenja vozača došlo prije naleta na divljač. Vještak napominje da bi visina štete u konkretnom slučaju iznosila 5.548,26 EUR i tada je pristupio obračunu štete kao totalne štete. Totalna šteta se obračunava kada je trošak popravka uvećan za ostatak vrijednosti razbijenog vozila veći od vrijednosti vozila na dan nastanke štete, te se u takvoj situaciji računa vrijednost razbijenog vozila i tu vrijednost umanjuje od vrijednosti vozila. Takav izračun pokazuje da je visina totalne štete manja od troška popravka. Visina totalne štete iznosila je 4.409,11 EUR, a isto pokazuje da je popravak bio nerentabilan.

18. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometnog vještaka Maria Pažin s obzirom da se isti detaljno i obrazloženo, te u skladu s pravilima struke, očitovao o svim spornim okolnostima, a njegov nalaz i mišljenje je u potpunosti u skladu s dokumentacijom koja se nalazi u spisu. Zaključno, iz njegovog nalaza i mišljenja, proizlazi da se u spornoj prometnoj nezgodi 23. prosinca 2022. godine tužitelj SJ kretao brzinom do 60 km/h na dijelu ceste gdje je dozvoljena brzina 60 km/h, tom prilikom je došlo do naleta srneće divljači s desne strane gledajući iz pravca kretanja tužitelja a pri tome je na osobnom automobilu tužitelja nastala totalna šteta u iznosu od 4.409,11 EUR.

19. Sukladno članku 1092 Zakona o obveznim odnosima oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu, a kada je nemoguće utvrditi koji dio štete potječe od oštećenikove radnje ili propusta, sud će dosuditi naknadu vodeći računa o okolnostima slučaja. Sud smatra da u konkretnom slučaju ne dolazi do primjedbe odredbi 1067 stavak 2 i 3 Zakona o obveznim odnosima, kojim su propisano uvjeti oslobođenja ili djelomičnog oslobođenja odgovornosti od štete, obzirom da provedeni dokazi ne ukazuju da bi šteta nastala isključivo radnjom tužitelja kao oštećenika ili treće osobe ili da bi tužitelj djelomično doprinio nastanku štete, odnosno sud nije našao bilo kakvu odgovornost tužitelja za nastanak predmetnog događaja niti za nastanak štete na njegovom vozilu. Naime, nije dokazano da bi tužitelj kritične zgode tj. prije naleta na srneću divljač svojim vozilom upravljao brzinom većom od propisane, odnosno da brzinu i način kretanja vozila ne bi prilagodio uvjetima konkretne pravne situacije.

20. Zaključno, sud nalazi da nije utvrđeno da bi za nastanak štete bio odgovoran tužitelj koji je upravljao vozilom niti da bi doprinosio istoj, već naprotiv, tijekom postupka je utvrđeno da je do nastanka štete došlo zbog iznenadnog izlaska divljači na cestu i do udara u vozilo tužitelja, što tužitelj nije mogao izbjeći, a za što postoji odgovornost tuženika na način kako je to prethodno obrazloženo. Sukladno prethodno izloženom tužitelju pripada pravo na naknadu imovinske štete u visini totalne štete od 4.409,11 EUR, te je stoga njegov tužbeni zahtjev usvojen, a sve na način kako je to navedeno u točki I izreke ove presude. Tužitelju pripada pravo na isplatu zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos od dana donošenja prvostupanjske presude jer je visina naknade štete određena prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke s obzirom da je visinu štete sud utvrdio nakon provedenog prometnog vještačenja, sve sukladno članku 1086 i 1089 stavak 2 Zakona o obveznim odnosima. Uzimajući u obzir navedeno sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja koji se odnosi na isplatu zakonske zatezne kamate koja teče od 21. veljače 2023. godine do dana donošenja prvostupanjske presude na navedeni iznos. Visina kamatne stope određena je sukladno članku 29 Zakona o obveznim odnosima, te je stoga odlučeno kao u točki I izreke ove presude.

21. Od strane tužitelja također se potražuju troškovi vještačenja u iznosu od 199,08 EUR i trošak pribave foto dokumentacije u iznosu od 50,00 EUR, te su u svezi navedenog priloženi računi odnosno predračuni prometnog vještaka Ivana Pekere i Policijske postaje Garešnica (list 34-35). S obzirom da tužitelj nije raspolagao stručnim znanjima kako bi izračunao visinu štete koja je nastala na automobilu u spornom događaju proizlazi da je opravdan iznos koji se potražuje za troškove prometnog vještaka Ivana Pekere koji je po zahtjevu tužitelja izradio svoj nalaz i mišljenje (list 5-10). Također, tužitelju pripada pravo i na troškove pribave foto dokumentacije u iznosu od 50,00 EUR od Policijske postaje Garešnica, a sve uzimajući u obzir da je ista dokumentacija dostavljena u spis (list 12-18). U pogledu prethodno navedenih iznosa tužitelju pripada pravo i na odgovarajuće zakonske zatezne kamate od dana donošenja prvostupanjske presude pa sve do isplate, a sve na način kako je to navedeno u točki II izreke ove presude.

22. Odluka o troškovima postupka donesena je temeljem članka 154 stavak 1 Zakona o parničnom postupku, a sve uzimajući u obzir da je tužitelj u cijelosti uspio sa tužbenim zahtjevom. Sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika tužitelju pripada pravo na naknadu za sastav zahtjeva za mirno rješenje u iznosu od 200,00 EUR, za sastav tužbe 200,00 EUR, za sastav obrazloženog podneska od 11. rujna 2023. godine 200,00 EUR, za zastupanje na ročištu 17. listopada 2023. godine 200,00 EUR, za sastav obrazloženog podneska od 25. listopada 2023. godine 200,00 EUR, za pristup ročištu 16. rujna 2024. godine 100,00 EUR (raspravljalo se samo o procesnim pitanjima), za sastav obrazloženog podneska od 23. ožujka 2024. godine 200,00 EUR, za sastav obrazloženog podneska od 8. ožujka 2024. godine 200,00 EUR, za zastupanje na ročištu 2. rujna 2025. godine 200,00 EUR, ukupno 1.700,00 EUR, na ime PDV 425,00 EUR, za troškove vještačenja 384,90 EUR, sudsku pristojbu na tužbu i presudu 175,08 EUR, sveukupno 2.684,98 EUR. Sukladno prethodno izloženom tuženik je obvezan da tužitelju naknadi iste troškove uz odgovarajuću zakonsku zateznu kamatu od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, a sve na način kako je navedeno u točki III izreke ove presude.

U Daruvaru 18. rujna 2025.  godine

S U D A C:

Damir Palatinuš

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom županijskom sudu, pismeno u tri primjerka.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

1. Odvjetničko društvo Volić&Ružička&Cabudaj Cafuta d.o.o. Garešnica

2. odv. Massimo Činić, Zagreb