Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Međimurska 26d
Poslovni broj: Gž-396/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinje Sanje Bađun predsjednice vijeća, sutkinje Amalije Švegović izvjestiteljice i članice vijeća i suca Milka Samboleka člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JL, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Ani Jurić Šimićev, odvjetnici u Zadru, protiv tuženika UL, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Mili Milovcu, odvjetniku u Zadru, radi prestanka uznemiravanja i trpljenja, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-352/2024-38 od 20. veljače 2025., na sjednici vijeća 18. rujna 2025.
p r e s u d i o i r i j e š i o j e
Žalba tužitelja djelomično se odbija kao neosnovana, a djelomično se prihvaća te se presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-352/2024-38 od 20. veljače 2025.:
- potvrđuje pod točkom I.2. izreke,
- preinačuje pod točkom I.1. izreke i sudi:
Nalaže se tuženiku UL da prestane bespravno uznemiravati tužitelja JL glede dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 22 m2 označenog žutom bojom i likom T-S-M-U-T, a poglavito da prestane ometati tužitelja u slobodnom korištenju te nekretnine te da prestane koristiti dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 22 m2 označen žutom bojom i likom T-S-M-U-T za prolaz, kako je to označeno na Skici lica mjesta izrađenoj po Nevenu Korljanu dipl. ing. geod. od lipnja 2019. godine, te se suzdrži od bilo kakvih budućih istih ili sličnih uznemiravanja prava vlasništva tužitelja, sve u roku od 15 dana.
- preinačuje pod točkom II. izreke i rješava:
Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 964,63 EUR-a u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troška postupka u iznosu od 1.771,84 EUR-a odbija kao neosnovan.
Odbija se zahtjev tuženika za naknadu trošak parničnog postupka.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
''1. Tuženiku UL nalaže se da prestane bespravno uznemiravati tužitelja JL glede dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 22 m2 označnog žutog bojom i likom T-S-M-U-T, a poglavito da prestane ometati tužitelja u slobodnom korištenju tih nekretnina te da prestane koristiti dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 22 m2 označen žutom bojom i likom T-S-M-U-T za prolaz, kako je to označeno na Skici lica mjesta izrađenoj po Nevenu Korljanu dipl. ing. geod. od lipnja 2019. godine, te se suzdrži od bilo kakvih budućih istih ili sličnih uznemiravanja prava vlasništva tužitelja, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
2. Slijedom utvrđenja pod toč. 1. izreke ove presude nalaže se tuženiku UL da trpi zatvaranje prolaza na dijelu međe između čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na Skici lica mjesta izrađenoj po Nevenu Korljanu dipl. ing. geod. u lipnju 2019. godine označenog pravcem Z2-Z1 u dužini od 1,65 m, koji je prolaz otvoren u studenom 2010. godine, koja je Skica lica mjesta sastavni dio ove presude, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.''
Pod točkom II. izreke naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 2.615,59 EUR-a s pripadajućom zateznom kamatom od 20. veljače 2025.
2. Navedenu presudu pravodobnom i dopuštenom žalbom pobija tužitelj u cijelosti zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući drugostupanjskom sudu da prihvati žalbu, te preinači presudu na način da prihvati tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti i obveže tuženika na naknadu troška parničnog postupka.
3. Tuženik je u odgovoru na žalbu osporio žalbene navode, te predložio odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu.
4. Žalba je djelomično osnovana, a djelomično neosnovana.
5. Prije upuštanja u ocjenu osnovanosti žalbenih navoda, valja navesti da je ranijom presudom Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu poslovni broj P- 1411/2021-3 od 16. ožujka 2022. pod točkom I. izreke utvrđeno da je tužitelj vlasnik realnog dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 131 m2 označnog plavom bojom i likom C-T1-Z-D1-D-C i realnog dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 28 m2 označnog bijelom bojom i likom B-C-D- E-B, i to za cijelo, te suvlasnik realnog dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - zajedničkog puta površine 97 m2, na skici označenog zelenom bojom i likom G-G1-D-D1-Z-K-J-I-H-G i to za ½ dijela, kako je to označeno na Skici lica mjesta izrađenoj po Nevenu Korljanu dipl. ing. geod. u lipnju 2019. koja je Skica lica mjesta sastavni dio ove presude, te je tužitelj ovlašten da po pravomoćnosti te presude izvrši parcelaciju i uknjiži pravo vlasništva na novoformiranim nekretninama na svoje ime. Pod točkom II. izreke naloženo je tuženiku da prestane bespravno uznemiravati tužitelja glede dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 22 m2 označnog žutog bojom i likom T-S-M-U-T, a poglavito da prestane ometati tužitelja u slobodnom korištenju tih nekretnina te da prestane koristiti dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 22 m2 označen žutom bojom i likom T-S-M-U-T za prolaz, kako je to označeno na Skici lica mjesta izrađenoj po Nevenu Korljanu dipl. ing. geod. od lipnja 2019., kao i da se suzdrži od bilo kakvih budućih istih ili sličnih uznemiravanja prava vlasništva tužitelja, te mu je pod III. izreke naloženo da trpi zatvaranje prolaza na dijelu međe između čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na Skici lica mjesta izrađenoj po Nevenu Korljanu dipl. ing. geod. u lipnju 2019. označenog pravcem Z2-Z1 u dužini od 1,65 m, koji je prolaz otvoren u studenom 2010. godine. Pod točkom IV. izreka odbijen je dio tužbenog zahtjeva koji glasi: ''Nalaže se da prestane bespravno uznemiravati tužitelja JL, u ostvarivanju vlasničkih prava glede dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 308 m2 označnog žutom bojom i likom R-P-O- N-M-S-R na način da prestane s odlaganjem bilo kakve vrste otpada i građevinskog materijala na predmetnu nekretninu, pa se nalaže tuženiku da ukloni otpad i građevinski materijal s navedenih dijelova nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako je to označeno na Skici lica mjesta izrađenoj po Nevenu Korljanu dipl. ing. geod. od lipnja 2019. godine, te se suzdrži od bilo kakvih budućih istih ili sličnih uznemiravanja prava vlasništva tužitelja, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.''. Točkom V. izreke određeno je da svaka strana snosi svoj trošak postupka. Presudom i rješenjem Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž- 806/2022-2 od 14. prosinca 2023. djelomično je odbijena žalba tuženika kao neosnovana te je presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu poslovni broj P-1411/2021-3 od 16. ožujka 2022. potvrđena pod točkom I. izreke, dok je prihvaćanjem žalbe tuženika presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu poslovni broj P-1411/2021-3 od 16. ožujka 2022. ukinuta pod točkama II., III. i V. izreke te je predmet u tom ukinutom dijelu vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugog suca, a u nepobijanoj točki IV. izreke ostala je neizmijenjena.
5.1. Stoga je u ponovnom postupku predmet spora negatorijski zahtjev tužitelja za prestankom uznemiravanja na dijelu nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 22 m2 na skici lica mjesta izrađenoj po vještaku Nevenu Kotrljanu od lipnja 2019. označenom žutom bojom i likom T-S-M-U-T na način da tuženik prestane ometati tužitelja u slobodnom korištenju tog dijela nekretnine i da se prestane istim koristiti za prolaz, kao i zahtjev za trpljenje zatvaranja prolaza na dijelu međe između čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na skici lica mjesta izrađenoj po vještaku Nevenu Kotrljanu od lipnja 2019. označenog pravcem Z2-Z1 u dužini od 1,65 m.
6. Prvostupanjski sud, polazeći od slijedećih činjeničnih utvrđenja:
- da je uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka geodetske struke Nevena Korljana te nalazom i mišljenjem vještaka od lipnja 2019. kao predmet ovog spora identificiran dio nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označen žutog bojom i likom T-S-M-U-T površine 22 m2, te prolaz na dijelu međe između čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označen pravcem Z2-Z1 u dužini od 1,65 m,
- da iz zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da su kčbr. [katastarska čestica] pašnjak površine 112 m2 i kčbr. [katastarska čestica] pašnjak površine 420 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisane kao vlasništvo tužitelja u cijelosti,
- da iz spisa istog suda poslovni broj P-2729/2014 proizlazi da je rješenjem poslovni broj P-2729/2014 od 31. ožujka 2016., potvrđenim rješenjem Županijskog suda u Zadru poslovnim brojem Gž-583/2016 od 24. studenog 2017., utvrđeno da je tuženik JL (ovdje tužitelj – napomena ovog suda) smetao tužitelja UL (ovdje tuženik – napomena ovog suda) u posljednjem, mirnom i neometanom suposjedu na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] time što je 14. studenog 2014. izgradio ogradni betonski zid na pravcu označenom na skici izmjere stalnog sudskog vještaka za geodeziju, ing. geod. RL od 9. prosinca 2015. kao sastavnom dijelu tog rješenja točkama A-K-H, te mu je naloženo uspostaviti ranije posjedovno stanje uklanjanjem betonskog zida označenog točkama A-K-H te za ubuduće zabranjeno takvo ili slično smetanje, dok je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja UL za utvrđenje da ga je tuženik JL smetao u posljednjem, mirnom i neometanom suposjedu na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] time što je 14. studenog 2014. izvršio popločavanje dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na skici izmjere stalnog sudskog vještaka za geodeziju, ing. geod. RL od 9. prosinca 2015. kao sastavnom dijelu tog rješenja označenog slovima A-B-C-G-F-H-K- A zajedno sa zahtjevom za uspostavu ranijeg posjedovnog stanja uklanjanjem kamenih ploča sa dijela označenog točkama A-B-C-G-F-H-K-A i zabranom daljnjeg smetanja ubuduće,
- da je uvidom u spis istog suda poslovni broj R1-35/2007 utvrđeno da je predlagatelj JL (ovdje tužitelj – napomena ovog suda) pokrenuo protiv protustranke UL (ovdje tuženik – napomena ovog suda) izvanparnični postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, te da je rješenjem poslovni broj R1-35/2007 od 7. travnja 2008. pod točkom I. izreke geometrijski razvrgnuta suvlasnička zajednica nekretnine kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica i pomoćni objekt površine 430 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu stranaka svakog u ½ dijela na način da je predlagatelju JL na ime njegovog suvlasničkog dijela u odvojeni posjed i vlasništvo pripao dio kčbr. [katastarska čestica] u površini od 138 m2 od točaka K-J-I do međe sa kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve označeno na skici vještaka mjernika AL od 5. veljače 2008., a protustranci UL je na ime njegovog suvlasničkog dijela u odvojeni posjed i vlasništvo pripao dio kčbr. [katastarska čestica] u površini od 112 m2 od točaka B- D-E-F-G-H do međe sa čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve označene na skici vještaka mjernika AL od 5. veljače 2008., dok je pod točkom II. izreke posao redovite uprave na suvlasničkom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 100 m2 na skici vještaka mjernika AL od 5. veljače 2008. označenom slovima A-B-C-D- E-F-G-H-I-J-K-L-A i obojanim narančastom bojom uređen na način da se vodovodne cijevi preko kčbr. [katastarska čestica] polože pravcem koji ide točkama M-N-O-P, te da predlagatelj JL suvlasnički dio asfaltira kao zajednički put suvlasnika time da će trošak asfaltiranja suvlasnici snositi razmjerno svojim suvlasničkim udjelima; citirano rješenje je rješenjem Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1644/2008 od 2. lipnja 2010. potvrđeno pod točkom II. izreke, dok je uvažavanjem žalbe protustranke UL preinačeno pod točkom I. izreke na način da je odbijen prijedlog predlagatelja JL za razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao neosnovan,
te analizom iskaza tužitelja i tuženika detaljno opisanih pod točkama 12. i 12.1. obrazloženja, kao i iskaza saslušanih svjedoka ZL, PL i OL opisanih pod točkama 11. do 11.2. obrazloženja,
zaključuje da je tuženik dokazao da mu pripada pravo i ovlast na poduzimanje radnje uznemiravanja, te time i obveza tužitelja da trpi poduzimanje takve radnje, jer su očevi stranaka ĆL (otac tužitelja JL) i CL (otac tuženika UL) temeljem Diobenog ugovora od 15. svibnja 1997. i ugovorom od 14. ožujka 1980. izvršili diobu naslijeđene imovine te uredili putove između nekretnina na kojima su sagradili kuće, na način da su u istim ugovorili „Put od magazina prema kućama oba brata širine 2,5 metara preko sredine njivice, zatim kreće medja doli na zapadni kraj septičke jame kako je već označeno“, pa da predmetni sporni dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 22 u skici označen žutom bojom i likom T-S-M-U-T čini dio zajedničkog pristupnog puta u suvlasništvu stranaka u skladu s diobom njihovih očeva. Prvostupanjski sud navodi da u prilog njegovog zaključka da tuženik koristi sporni dio kao zajednički put u svrhu komunikacije sa vrtom (dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) koji obrađuje njegova obitelj jer opravdano drži da je riječ o zajedničkom dijelu puta sukladno diobi njihovih prednika govori i iskaz samog tužitelja (da je sporni dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 22 m2 označen žutom bojom i likom T-S-M-U-T betoniran 2011., nakon izvanparničnog postupka razvrgnuća i da ga je on popločio benkovačkim kamenom 2013/2014, iz čega proizlazi da su stranke sukladno nalogu iz rješenja istog suda poslovni broj R1-35/2007 od 7. travnja 2008. pristupile asfaltiranju zajedničkog puta, pa tako i spornog dijela), te obrazloženje rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-583/2016 od 24. studenog 2017. kojim je drugostupanjski sud potvrdio zaključak prvostupanjskog suda iz rješenja poslovni broj P-2729/14 od 31. ožujka 2016. da popločavanje spornog dijela kčbr. [katastarska čestica] benkovačkim kamenom od strane JL (ovdje tužitelja) nema karakter smetanja jer tužitelj UL (ovdje tuženik) nije potpuno isključen niti ograničen u dotadašnjem izvršavanju posjeda već ga je i nadalje u mogućnosti koristiti na isti način, radi čega mu nije pružena posjedovna zaštita. Slijedom navedenog primjenom odredbe čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014 i 81/2015 – dalje: ZV) odbio je tužbeni zahtjev tužitelja za zaštitu od prestanka uznemiravanja, kao i zahtjev za trpljenje zatvaranja prolaza na dijelu međe između kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na skici lica mjesta označenom pravcem Z2-Z1 u dužini od 1,65 m.
7. Tužitelj u žalbi ukazuje da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, jer prvostupanjski sud nije utvrdio nesporne i odlučne činjenice da je on u zemljišnoj knjizi upisan kao isključivi vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] ukupne površine 112 m2, da predmetna nekretnina nije opterećena nikakvim teretom, odnosno da u zemljišnoj knjizi nije upisano pravo stvarne služnosti prolaza i provoza u korist nekretnine tuženika, da je tuženik na ročištu 24. siječnja 2022. izričito naveo ''3464/2 i 3463/8 su između naših očeva dijeljene po pola i po sredini ostavljen put. '', da je tuženik na ročištu 29. siječnja 2025. naveo da je vlasnik dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na skici lica mjesta (list 44 prvostupanjskog spisa) označen bijelom bojom, a koji se nalazi lijevo od točaka K-L gledano od mora na njegov dio i da je taj dio ograđen zidom prema zajedničkom putu. Ističe da ne osporava da se zajednički betonirani nogostup proteže, osim preko kčbr. [katastarska čestica], i preko dijela kčbr. [katastarska čestica] u površini 25 m2 na skici lica mjesta označenom zelenom bojom i likom Z-V-U-M-L-K-Z, da tuženik drži u isključivom posjedu dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označen bijelom bojom-istočno od zajedničkog puta i da mu pripada pravo na ½ puta na istoj nekretnini označen zelenom bojom i likom Z-V-U-M-L-K-Z (površina 25 m2), no preostali dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na skici lica mjesta označen plavom bojom i likom T1-T-U-V-Z-T1 površine 21 m2, kao i sporni dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na skici označen žutom bojom i likom T-S-M-U-T površine 22 m2 pripada i u isključivom je posjedu tužitelja, sve uzimajući u obzir da je prvostupanjski sud utvrdio da su se prednici stranaka dijelili po ½. Tako tužitelj u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima u posjedu i vlasništvu ukupnu površinu od 54,5 m2 (plavi i žuti lik površine 43 m2 i ½ dijela zelenog lika - 12,5 m2), pa kada se uzme u obzir površina cijele parcele od 112 m2, proizlazi da tuženik ima u posjedu i vlasništvu 52,5 m2 (bijeli lik i ½ dijela zelenog lika), odnosno tako izračunata površina odgovara podjeli popola, kako je na raspravi 24. siječnja 2022. izričito naveo i sam tuženik, kao i katastarskoj evidenciji prema kojoj su kao posjednici kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane obje stranke svaka za ½ dijela. Zaključno navodi da sporni dio predmetne nekretnine niti je u suvlasništvu tuženika niti tuženik ima pravo prolaza preko spornog dijela, pa tuženik nije dokazao da ima pravo na uznemiravanje njegovog prava vlasništva, zbog čega je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo odredbe čl. 167. ZV-a, pogrešno utvrdio činjenično stanje, ali i počinio relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023 – dalje: ZPP), jer je u konkretnom slučaju trebao upotrijebiti citiranu odredbu u korist tužitelja, a ne tuženika, te apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava (priloženog vlasničkog lista za kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Smatra da je zaključak prvostupanjskog suda da tuženik koristi sporni dio kao zajednički put u svrhu komunikacije s vrtom koji se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer je u parnici radi smetanja posjeda utvrđeno da popločavanjem spornog dijela od strane JL na tom popločanom dijelu nije ograničen suposjed tuženika rezultat pogrešnog tumačenja parnice radi smetanja posjeda, koja prema izričitim odredbama ZV-u i sudskoj praksi nema nikakvog utjecaja na vlasnička prava niti na zakonitost posjeda (VSRH Rev-1355/1995 od 12. travnja 2000.).
8. Ispitujući pobijanu presudu u odnosu na istaknute žalbene razloge utvrđeno je da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a koju obrazlaže tužitelj u svojoj žalbi jer je izreka presude proturječna provedenim dokazima. Međutim, kako se o odlučnim činjenicama može zaključiti na temelju provedenih dokaza nije bilo potrebe ukidati pobijanu presudu već je ista preinačena temeljem odredbe čl. 373.a. st. 1. toč. 2. i st. 3. ZPP-a.
9. Prema odredbi čl. 167. st. 1. i 2. ZV-a, ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane, a kako bi u postupku pred sudom vlasnik ostvario to svoje pravo, mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže. Dakle, u smislu citirane zakonske odredbe, u postupku radi zaštite od uznemiravanja, s pravom vlasničkom tužbom (actio negatoria) vlasnik-posjednik zahtijeva od osobe koja ga bespravno uznemirava na drugi način, a ne oduzimanjem posjeda, da to uznemiravanje prestane i mora dokazati da je vlasnik stvari u odnosu na koju zahtijeva zaštitu.
10. Prema stanju spisa, među strankama nije sporno da je tužitelj vlasnik kčbr. [katastarska čestica] pašnjak sa 112 m2 u cijelosti, te da su prednici parničnih stranaka, njihovi očevi temeljem Diobenog ugovora od 15. svibnja 1997. i ugovorom od 14. ožujka 1980. izvršili diobu naslijeđene imovine i uredili putove između nekretnina na kojima su sagradili kuće na način da su, između ostalog, kčbr. [katastarska čestica] podijelili na pola te ugovorili da će po sredini navedenih čestica ići put, a što je u svom iskazu potvrdio i tuženik. Također, među strankama nije sporno, a isto je utvrđeno i prilikom uviđaja na licu mjesta te proizlazi i iz skice lice mjesta sačinjene po mjerničkom vještaku Nevenu Korljanu na uviđaju 8. svibnja 2019. (na koju skicu stranke nisu imale primjedbe ni prigovore, te ju je prihvatio i prvostupanjski sud), kao i iskaza samih stranaka, da se zajednički betonirani nogostup proteže preko kčbr. [katastarska čestica] u površini od 97 m2 i kčbr. [katastarska čestica] u površini 25 m2 (na skici lica mjesta označenom zelenom bojom i likom Z-V-U-M-L-K-Z) te da tužitelj i tuženik imaju pravo na ½ tog zajedničkog puta, da je tuženik u isključivom posjedu dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] istočno od tog zajedničkog puta (na skici lica mjesta označen bijelom bojom), dok je preostali dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zapadno od tog zajedničkog puta, a koji je na skici lica mjesta označen plavom bojom i likom T1-T-U-V-Z-T1 površine 21 m2, kao i sporni dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na skici označen žutom bojom i likom T-S-M-U-T površine 22 m2 u isključivom posjedu tužitelja.
11. Međutim, zaključak prvostupanjskog suda da sporni dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na skici lica mjesta mjerničkog vještaka Nenada Korljana označen žutom bojom i likom T-S-M-U-T površine 22 m2 čini dio zajedničkog pristupnog puta u suvlasništvu stranaka svakog u ½ dijela sukladno diobi njihovih očeva je proturječan skici lica mjesta. Naime, iz citirane skice jasno je razvidno da je zajednički pristupni put stranaka na kčbr. [katastarska čestica] označen zelenom bojom i likom Z-V-U-M-L-K-Z i ima površinu 25 m2, dok se sporni dio označen žutom bojom i likom T-S-M-U-T površine 22 m2 nalazi zapadno od tog zajedničkog puta i ne čini dio zajedničkog puta. Kada se utvrđenja iz skice lica mjesta dovedu u vezu i cijene s iskazima samih stranaka (iskazom tuženika da je vlasnik i posjednik dijela kčbr. [katastarska čestica] istočno od tog zajedničkog puta označenim na skici lica mjesta bijelom bojom, koji je ograđen zidom i tužitelj ga ne koristi ni na koji način, te da on može pristupiti svojoj nekretnini bez prelaženja preko spornog dijela kčbr. [katastarska čestica], te iskazom tužitelja da je on u isključivom posjedu dijela kčbr. [katastarska čestica] zapadno od tog zajedničkog puta koji je na skici lica mjesta označen likom T1-T-U-V- Z-T1 plave boje i likom T-S-M-U-T žute boje), za zaključiti je da sporni dio površine 22 m2 nije dio zajedničkog pristupnog puta stranaka, već da je prema diobi prednika stranaka pripao tužiteljevom ocu i u posjedu je tužitelja (tuženik tijekom postupka nije osporavao da se taj sporni dio nalazi u posjedu tužitelja), pa je stoga tuženik korištenjem spornog dijela za prolaz bespravno uznemiravao vlasništvo tužitelja.
12. Kako je provedenim uviđajem na licu mjesta utvrđeno da se ostaci srušenog betonskog zida dužine 1,65 m nalaze na pravcu na skici lica mjesta označenom slovima Z1-Z2, te da taj pravac predstavlja dio međe između kčbr. [katastarska čestica] (vlasništvo tužitelja) i kčbr. [katastarska čestica] (vlasništvo tuženika), to je tužitelj u izvršavanju ovlaštenja koja proizlaze iz njegovog prava vlasništva ovlašten na svojoj nekretnini, u ovom konkretnom slučaju kčbr. [katastarska čestica], poduzimati radnje u okviru svojih vlasničkih ovlaštenja, što uključuje i eventualno zatvaranje prolaza na pravcu Z1-Z2 sa njegove strane međe odnosno na nekretnini u njegovom vlasništvu, pa je u tom dijelu neosnovan njegov tužbeni zahtjev kojim zahtijeva od suda da naloži tuženiku trpjeti zatvaranje tog prolaza jer tuženik ne može trpjeti ono što je tužitelj ovlašten poduzimati na vlastitoj nekretnini u okviru vlasničkih ovlasti.
13. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a djelomično odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu kojom je pod točkom I.2. izreke odbijen zahtjev tužitelja za trpljenje zatvaranja prolaza, dok je primjenom odredbe čl. 373.a st. 1. toč. 2. i st. 3. ZPP-a valjalo djelomično prihvatiti žalbu tužitelja te preinačiti prvostupanjsku presudu pod točkom I.1. izreke i prihvaćanjem tužbenog zahtjeva tužitelja naložiti tuženiku da prestane bespravno uznemiravati tužitelja na spornom dijelu opisanom u izreci presude, te mu zabraniti takvo ili slično uznemiravanje za ubuduće.
14. Obzirom da je ovaj sud djelomično preinačio pobijanu odluku, to je valjalo primjenom odredbe čl. 166. st. 2. ZPP-a odlučiti i o troškovima cjelokupnog postupka. O troškovima postupka odlučeno je primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a, dok je visina odmjerena primjenom odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/2023, dalje: Tarifa).
15. Tužitelj je u ovom postupku postavio tužbeni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva i suvlasništva realnih dijelova nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] opisanih u točki I. izreke ranije presude poslovni broj P-1411/2021-3 od 16. ožujka 2022., negatorijski zahtjev za prestankom uznemiravanja na dijelu nekretnine kčbr. [katastarska čestica] površine 22 m2 i dijelu kčbr. [katastarska čestica] površine 308 m2 i zahtjev za trpljenje zatvaranja prolaza na dijelu međe između kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način opisan u točki I. izreke pobijane presude. Imajući u vidu da je tužitelj u parnici uspio sa zahtjevom za utvrđenje prava vlasništva i suvlasništva realnih dijelova nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] opisanih u točki I. izreke ranije presude poslovni broj P-1411/2021-3 od 16. ožujka 2022. i sa zahtjevom za prestankom uznemiravanja na dijelu nekretnine kčbr. [katastarska čestica] površine 22 m2, dok je odbijen sa zahtjevom za prestankom uznemiravanja na dijelu kčbr. [katastarska čestica] površine 308 m2 (točka II. izreke ranije presude poslovni broj P- 1411/2021-3 od 16. ožujka 2022.) i sa zahtjevom za trpljenje zatvaranja prolaza na dijelu međe između kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te uvažavajući činjenicu da se tijekom cijelog prvostupanjskog postupka uglavnom raspravljalo vezano za uznemiravanje dijela nekretnine kčbr. [katastarska čestica] površine 22 m2, to je prema ocjeni ovog suda tužitelj uspio u parnici sa 60%, dok je tuženik uspio sa 40%. Kada se u smislu odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a uspjeh tužitelja kao stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici oduzme od uspjeha tuženika kao stranke koja je u manjom mjeri uspjela u parnici, proizlazi da je tužitelj uspio da 20% te mu je u tom postotku tuženik dužan naknaditi trošak parničnog postupka.
16. Tužitelju je kao potreban trošak za vođenje parnice priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR-a (100 boda po 2,00 EUR/1 bod, po Tbr. 7. toč. 1. Tarife), trošak zastupanja na ročištima 6. veljače 2019., 8. svibnja 2019., 25. veljače 2020., 10. srpnja 2024., 17. listopada 2024. i 29. siječnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR-a za svako ročište (Tbr. 9. toč. 1. Tarife), trošak sastava žalbe od 29. siječnja 2021. u iznosu od 250,00 EUR-a te trošak PDV-a od 25 % u iznosu od 412,50 EUR-a, a što ukupno iznosi 2.062,50 EUR-a, kao i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 53,09 EUR-a i na presudu u iznosu od 53,09 EUR-a, odnosno sveukupni trošak u iznosu od 2.168,68 EUR-a, te mu je tuženik dužan naknaditi 20% tog troška, a što nominalno iznosi 433,74 EUR-a. Tužitelju je u cijelosti priznati trošak predujma za uviđaj uz sudjelovanje mjerničkog vještaka u iznosu od 530,89 EUR-a. Tuženik je, stoga, obvezan naknaditi tužitelju ukupni trošak parničnog postupka u iznosu od 964,63 EUR-a, dok je u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u iznosu od 1.771,47 EUR-a odbijen kao neosnovan, te je odbijen i zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka.
17. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 24. veljače 2020. kojim je nakon provedenog uviđaja postavljen tužbeni zahtjev u skladu s nalazom vještaka jer je tužitelj mogao svoj zahtjev urediti na ročištu 25. veljače 2020. za koje mu je priznata naknada u punom iznosu, te mu nije priznat trošak sastava odgovora na žalbu jer isti u smislu čl. 155. st. 1. ZPP-a nije bio potreban za vođenje parnice.
U Varaždinu 18. rujna 2025.
Predsjednica vijeća
Sanja Bađun
