Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj P-61/2023-67

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A  I  R J E Š E NJ E

Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović u pravnoj stvari tužitelja 1. RL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. VL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] oboje zastupani po punomoćnici Maji Vukelić Brčić, odvjetnici u Rijeci, Žabica 2 protiv tuženika 1. RL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao zakonskog nasljednika iza pok. ŠL iz R, [adresa], 2. GL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao zakonske nasljednice iza pok. ŠL iz [adresa], 3. RL iz [adresa], 15839 102 A [adresa], sada nepoznatog boravišta kojeg zastupa privremeni zastupnik Tihomir Vojvodić, odvjetnik u Gospiću, Kaniška 15, 4. TL iz [adresa], 310-10945 83 ST Edmonton T5H 1M2 Alta, sada nepoznatog boravišta koju zastupa privremeni zastupnik Tihomir Vojvodić, odvjetnik u Gospiću, Kaniška 15 i 5. ŠL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnica Đurđa Lipošćak, odvjetnica u [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, nakon glavne i javne rasprave zaključene 26. kolovoza 2025. i nakon objave 18. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e :

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I. Utvrđuje se da su tužitelji RL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i VL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekli pravo vlasništva svaki u ½ suvlasnička dijela i to na 1. suvlasničkom dijelu: 1008/2016 nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica] oznaka zemljišta kuća i dvor površine 238 čhv što su tuženici KL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 15839 102 [adresa] i ĆL, [adresa], 310-10945 83 ST Edmonton T5H 1M2 Alta svi kao zakonski nasljednici BL, [adresa] kbr. 108/192 dužni priznati i trpjeti da se na temelju ove presude po njenoj pravomoćnosti izvrši uknjižba brisanja prava vlasništva s imena tuženika te izvrši upis prava vlasništva na ime tužitelja, sve u roku od 15 dana.

II. Utvrđuje se da su tužitelji RL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i VL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekli pravo vlasništva svaki u ½ suvlasnička dijela i to na 3. suvlasničkom dijelu: 112/2016 nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica] oznaka zemljišta kuća i dvor površine 238 čhv te je tuženik KL, [adresa] dužan priznati i trpjeti da se na temelju ove presude, po njenoj pravomoćnosti, izvrši uknjižba brisanja prava vlasništva s imena tuženika te izvrši upis prava vlasništva na ime tužitelja, sve u roku od 15 dana.

III. Utvrđuje se da su tužitelji RL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i VL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekli pravo vlasništva svaki u ½ suvlasnička dijela i to na 5. suvlasničkom dijelu: 80/2016 nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica] oznaka zemljišta kuća i dvor površine 238 čhv te je tuženik KL, [adresa] dužan priznati i trpjeti da se na temelju ove presude, po njenoj pravomoćnosti, izvrši uknjižba brisanja prava vlasništva s imena tuženika te izvrši upis prava vlasništva na ime tužitelja, sve u roku od 15 dana.

IV. Utvrđuje se da su tužitelji RL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i VL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekli pravo vlasništva svaki u ½ suvlasnička dijela i to na 8. suvlasničkom dijelu: 80/2016 nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica] oznaka zemljišta kuća i dvor površine 238 čhv te je tužena ĆL [adresa] dužna priznati i trpjeti da se na temelju ove presude, po njenoj pravomoćnosti, izvrši uknjižba brisanja prava vlasništva s imena tužene te izvrši upis prava vlasništva na ime tužitelja, sve u roku od 15 dana.

V. Utvrđuje se da su tužitelji RL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i VL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekli pravo vlasništva svaki u ½ suvlasnička dijela i to na 11. suvlasničkom dijelu: 58/2016 nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica] oznaka zemljišta kuća i dvor površine 238 čhv te je tuženik ĐL, [adresa] dužan priznati i trpjeti da se na temelju ove presude, po njenoj pravomoćnosti, izvrši uknjižba brisanja prava vlasništva s imena tuženika te izvrši upis prava vlasništva na ime tužitelja, sve u roku od 15 dana.

VI. Utvrđuje se da su tužitelji RL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i VL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekli pravo vlasništva svaki u ½ suvlasnička dijela i to na 13. suvlasničkom dijelu: 116/2016 nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica] oznaka zemljišta kuća i dvor površine 238 čhv te je tuženik KL, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa] dužan priznati i trpjeti da se na temelju ove presude, po njenoj pravomoćnosti, izvrši uknjižba brisanja prava vlasništva s imena tuženika te izvrši upis prava vlasništva na ime tužitelja, sve u roku od 15 dana.

VII. Utvrđuje se da su tužitelji RL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i VL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekli pravo vlasništva svaki u ½ suvlasnička dijela i to na 14. suvlasničkom dijelu: 116/2016 nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica] oznaka zemljišta kuća i dvor površine 238 čhv te je tužena Zagorec Mira OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 42 000 Varaždin dužna priznati i trpjeti da se na temelju ove presude, po njenoj pravomoćnosti, izvrši uknjižba brisanja prava vlasništva s imena tužene te izvrši upis prava vlasništva na ime tužitelja, sve u roku od 15 dana."

r i j e š i o  j e :

I. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka.

II. Nalaže se tužiteljima RL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. VL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da 5. tuženiku ŠL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] solidarno naknade trošak ovog postupka u iznosu od 2.000,00 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji su podnijeli tužbu radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] upisane u katastarskoj općini [katastarska općina] protiv tuženika 1. ŠL iz [adresa], 2. RL iz [adresa], 3. DL iz [adresa], 4. PL iz [adresa] i 5. TL iz [adresa] koji su zakonski nasljednici pok. ZL. U tužbi su naveli da su nastavno na svoje prednike u dugogodišnjem mirnom i savjesnom posjedu nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] koja je u naravi kuća i dvor površine 238 čhv upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Naime, navedena nekretnina je uz brojne druge nekretnine više od sto godina u posjedu i vlasništvu obitelji tužitelja, a od 1989. u samostalnom posjedu i vlasništvu roditelja tužitelja IL i ML te nastavno samih tužitelja. S obzirom na navedeno tužitelji su predložili da sud sukladno odredbama članka 159 i 160 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima donese presudu kojom će utvrditi da su svaki u ½ dijela vlasnici predmetne nekretnine.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ŠL iz [adresa] u potpunosti je osporio tužbeni zahtjev i naveo kako je nakon smrti roditelja ĐL i BL nekretnina bila u posjedu njihove djece pa nije točno da su navedene nekretnine bile u samostalnom posjedu IL i ML kako to tvrde tužitelji. Tvrdi da su oni nasilno i bez ikakvog pitanja ušli u posjed predmetne nekretnine i zloupotrijebili zajedničko vlasništvo na način da su rušili i prodavali zajedničku šumu i stjecali financijsku korist te bez ikakve suglasnosti iskorištavali zajedničku zemlju zbog čega je došlo i do zahlađenja međusobnih odnosa. Isti su prisvojili ključ kuće i onemogućili ostalim suvlasnicima korištenje predmetnom nekretninom. Navodi kako je rješenjem o nasljeđivanju poslovni broj O-210/72-8 od 16. travnja 1973. iza pok. oca HL te rješenjem o nasljeđivanju poslovni broj O-276/89-12 od 18. prosinca 1969. iza pok. brata LL proglašen nasljednikom predmetne nekretnine te se stoga ne želi odreći svog dijela suvlasništva na istoj.

3. U odgovoru na tužbu tuženik ŠL iz [adresa] osporio je da su tužitelji sami i putem svojih prednika bili u kvalificiranom posjedu predmetne nekretnine jer nemaju niti potreban rok niti kontinuitet i kvalitetu posjeda. Ujedno je istaknuo prigovor nedostatka aktivne legitimacije jer smatra da tužitelji svoje tvrdnje zasnivaju na pretpostavkama, a ne na činjenicama. Zaključno navodi kako su tužene DL i PL davno umrle osobe pa predlaže zbog nedostatka procesnih pretpostavki odbaciti tužbu tužitelja u cijelosti.

4. Rješenjem suda poslovni broj P-627/2011-18 od 14. lipnja 2016. tuženicima PL, TL i DL postavljen je privremeni zastupnik u osobi Katice Kovačević, odvjetnice u [adresa] sukladno odredbi članka 84 Zakona o parničnom postupku.

5. Rješenjem suda poslovni broj P-627/2011-23 od 2. ožujka 2018. utvrđen je prekid postupka u odnosu na tuženika ŠL iz [adresa] zbog smrti.

6. Rješenjem suda poslovni broj P-627/2011-25 od 25. svibnja 2020. pozvani su nasljednici pok. ŠL RL iz [adresa] i GL iz [adresa] da preuzmu postupak u ovoj pravnoj stvari.

7. Rješenjem poslovni broj P-61/2023-3 od 13. ožujka 2023. tuženiku RL iz [adresa] postavljen je privremeni zastupnik u osobi Tihomira Vojvodića, odvjetnika u [adresa] sukladno odredbi članka 84 Zakona o parničnom postupku.

8. Rješenjem suda poslovni broj P-61/2023-15 od 7. srpnja 2023. odbačena je kao nedopuštena tužba tužitelja u odnosu na tužene DL i PL budući da je tijekom postupka utvrđeno da je DL umrla **.**.1999., a PL **.**.2011., dakle prije podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari.

9. Tužitelj je podneskom od 22. prosinca 2023. uredio tužbeni zahtjev kao u izreci presude.

10. Radi utvrđenja činjeničnog stanja proveden je dokazni postupak tijekom kojeg je izvršen uvid u dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis i to izvadak iz zemljišne knjige, rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-210/72-8 od 16. travnja 1973. iza pok. HL, rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-276/89-12 od 18. prosinca 1969. iza pok. LL, fotografije prijepora, kopije uplatnica HEP ODS d.o.o. i izjavu ČL i JL od 26. travnja 2007. Proveden je očevid na licu mjesta u prisutnosti geodetskog vještaka radi identifikacije predmetne nekretnine te dokaz saslušanjem parničnih stranaka i svjedoka FL, EL, AL i OL na okolnost posjeda predmetne nekretnine.

11. Analizom provedenih dokaza sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

12. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja da se utvrde vlasnicima nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvor površine 238 čhv upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na suvlasničkim udjelima tuženika od ukupno 1570/2016 dijela.

13. U postupku su utvrđene sljedeće nesporne činjenice:

- da je predmetna katastarska čestica [katastarska čestica] u zemljišnoj knjizi upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu prednice stranaka ZL u 1008/2016 dijela, tužitelja ŽL u 167/2016 dijela, tužiteljice VL u 87/2016 dijela, tuženika RL iz [adresa] u 192/2016 dijela, DL u 112/2016 dijela, PL u 80/2016 dijela, tužene TL u 80/2016 dijela, tuženika ŠL u 58/2016 dijela, tuženika RL iz [adresa] u 116/2016 dijela i tužene GL u 116/2016 dijela;

- da su tužitelji RL i VL i tuženici 1. RL iz [adresa], 2. GL iz [adresa], 3. RL iz [adresa], 4. ĆL iz [adresa] i 5. ŠL iz [adresa] potomci ZL rođene V, [adresa] i HL, [adresa];

- da su HL i ZL imali sinove IL, ĐL, UL i KL i kćerke DL, SL, PL i CL;

- da su rješenjem o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O-210/72-8 od16. travnja 1973. iza pok. HL, [adresa] njegovim nasljednicima proglašeni sin UL iz [adresa] u 5/9 dijela, sin NL iz Rijeke u 1/9 dijela, sin ŠL iz Varaždina u 1/9 dijela, sin RL iz [adresa] u 1/9 dijela i kćerka DL u 1/9 dijela;

- da su rješenjem o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O-276/89-12 od 18. prosinca 1989. iza pok. LL, [adresa] njegovim nasljednicima proglašeni brat IL iz [adresa] u 3/14 dijela, brat RL iz [adresa] u 2/14 dijela, brat ŠL iz [adresa] u 3/14 dijela, sestra CL u 2/14 dijela, sestra PL u 2/14 dijela i sestra ĆL u 2/14 dijela;

- da je na licu mjesta 1. tužitelj RL pokazao sjeverni dio sporne nekretnine kčbr. [katastarska čestica], ali i dio kčbr. [katastarska čestica], zatim u cijelosti kčbr. [katastarska čestica] te dio 2358/1;

- da je identifikacijom od strane stalnog sudskog vještaka geodetske struke utvrđeno da se na dijelu sporne katastarske čestice broj [katastarska čestica] nalazi obiteljska kuća te da se ista dijelom nalazi i na katastarskoj čestici broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

14. Svjedok FL u svom je iskazu naveo da se sjeća ĐL i njegove supruge BL kao i njihove djece Š, ĐL, G, DL, TL, KL, PL i T jer je njegova rodna kuća udaljena svega 200 metara od kuće na prijeporu; da je predmetnu kuću naslijedio ĐL od svojih roditelja; da su ĐL i BL rođeni početkom 1900-ih; da je iza kuće bila štala u kojoj je živio Milanov brat kojeg su zvali K; da su ĐL i BL naslijedili sin Ć i druga djeca koja su otišla živjeti u [adresa] i [adresa]; da je poslije smrti ĐL i BL u kući ostao sin Ć, a nakon njegove smrti sve je ostalo napušteno do današnjih dana; da ĐL i BL nitko nije smetao u posjedu zemlje; da ne može reći da je isključivo Š posjedovao predmetnu kuću jer su ĐL i BL imali više djece i da se nakon smrti ĐL i BL nitko nije brinuo o kući.

15. Svjedok EL u svom iskazu naveo je da saznanja o predmetnoj kući ima od 1980. kada se oženio iz susjedne kuće; da su tada u kući živjeli ĐL i njegova žena BL te njihov sin Ć; da su osim G, ĐL i BL imali sina ĐL u [adresa], sina Š u [adresa] i sina KL u [adresa] te da su imali i ženske djece, ali njih nije upoznao; da je u kući nakon smrti ĐL i BL ostao živjeti samo Ć i da je za vrijeme njegova života u kuću dolazio njegov brat Š iz [adresa]; da je nakon Jukine smrti viđao Š i njegovu suprugu B da dolaze u proljeće i ostaju do jeseni jer su ovdje sadili povrće i krumpir; da ostalu djecu ĐL i BL nije viđao, ali mu je tast pričao da je dolazio i ĐL iz [adresa] te da su kasnije dolazila i njegova djeca; da je posljednjih godina viđao i tuženika ŠL iz [adresa] koji je čistio oko kuće i prije 7 ili 8 godina promijenio salonit na krovu.

16. Svjedok AL u svom je iskazu navela da je njezina roditeljska kuća u blizini prijepora i da zna da su u predmetnoj kući živjeli ĐL i BL te njihov sin Ć, a ostala djeca su samo dolazila u posjetu; da je nakon smrti ĐL i BL u kući ostao samo Ć koji nije bio oženjen niti je imao nasljednika, a nakon njegove smrti dolazili su Š i Đ te ĐL iz [adresa], PL i D, a nekada i KL iz [adresa]; da je dvorište kosio tuženik ŠL iz [adresa] koji je popravio prozor te jednom prilikom uklonio drvo koje je palo na posjed svjedoka; da se poslije Jukine smrti o kući brinuo Š, a poslije njegove smrti dolazile su njegova supruga i kćerka koje su preko ljeta obrađivale zemlju; da joj je poznato da je njezin otac ČL potpisao izjavu, ali ne zna sadržaj te izjave.

17. Svjedok OL, sin 5. tuženika ŠL iz [adresa] u svom je iskazu naveo da se slabo sjeća pradjeda HL, ali da se prabake BL sjeća; da je nakon njihove smrti u kući ostao živjeti Ć koji je umro dok je on bio još dijete; da su povremeno dolazili djed Š i njegova supruga Đ na 15 dana; da je tužitelja RL na prijeporu vidio samo 2004., a tužiteljicu VL još dok je bio dijete; da je njegov otac dolazio iz Njemačke na godišnji odmor i da su uvijek odlazili na prijepor; da otac nije odlazio na prijepor dok je djed Š bio živ osim kad djed Š nije bio u kući; da je njegov otac posljednjih deset godina održavao okućnicu, kosio travu, promijenio salonit na krovu, napravio ogradu na ulazu i izravnao teren oko kuće i da je nakon provale zaključao kuću.

18. Tužitelj RL u svom je iskazu naveo da je sporna nekretnina u naravi stara obiteljska kuća u kojoj je stanovao djed HL s bakom BL i sinom P; da su djed HL i baka BL osim njegovog oca IL (Paje) imali sinove ĐL, Z i I te kćerke PL, CL, TL i VL; da je djed ĐL rođen 1890- ih, a baka BL početkom 1900-ih; da saznanja o predmetnoj kući ima od 1971. kada se s roditeljima i sestrom iz Slavonije preselio u Rijeku jer su tada češće dolazili na predmetnu nekretninu; da su u to vrijeme u kući živjeli djed i baka i stric Ć, a ostali stričevi i tetke otišli su iz kuće; da je djed umro 1972., a baka 1984.; da stric Juko i baka kao i ranije djed HL nisu imali nikakva primanja te su preživljavali od poljoprivrede i stočarstva; da su nakon smrti djeda HL baki i stricu pomagali njegovi roditelji kao i stric ĐL iz [adresa] i njegova supruga; da od 1976. nadalje nitko nije financijski pomagao baku i strica osim njegovih roditelja; da je stric Ć umro 1989.; da su troškove sahrane bake BL i djeda HL snosili njegovi roditelji; da je njegov otac u kuću uveo vodu; da su djeda HL naslijedila njegova djeca; da se u ostavinskom postupku iza djeda HL njegov otac Š pokušavao dogovoriti s braćom i sestrama oko podjele imovine; da njegov otac nije izjavio žalbu protiv rješenja o nasljeđivanju; da je njegov otac znao da su se njegova braća i sestre prihvatili nasljedstva u ostavinskom postupku iza djeda HL; da je sva ulaganja nakon 1976. izvršio njegov otac; da su on i njegova sestra VL od 1976. jedini posjednici predmetne nekretnine; da njegovom ocu nitko nije osporavao posjed i ulaganja niti je tko od očeve braće i sestara polagao pravo na kuću niti je htio ulagati; da su njegovi roditelji baki i djedu plaćali struju i kupovali hranu jer nisu imali nikakvih prihoda i ovisili su o pomoći njegovih roditelja; da su nakon smrti bake i strica G samo njegovi roditelji imali ključ od kuće; da ih nitko od ostalih suvlasnika nije tražio ključ od kuće; da je kuća 1971. bila neprikladna za život te je njegov otac Š tijekom godina uređivao kuću, izradio betonsku podlogu, popravio vanjsku stolariju, napravio stepenice i nadstrešnicu i uveo vodu te sproveo struju u štalu; da su sva ta ulaganja izvršena do 2006. odnosno do Pajine smrti te da nitko od braće i sestara njegovog oca od 1976. pa sve do 2006. nije pokazivao interes za kuću; da je ovaj postupak pokrenuo iz razloga jer se njegov brat po ocu ŠL iz [adresa] prihvatio nasljedstva iza oca Š; da se njegov otac kao najstariji sin prihvatio brige za baku i strica i da se to smatralo njegovom obvezom, a osim toga posjedovao je predmetnu nekretninu više od 40 godina za razliku od 5. tuženika koji nikada nije bio u posjedu predmetne nekretnine; da je njegova majka inicirala nakon smrti njegovog oca da svjedoci ČL iz [adresa] i JL iz [adresa] koji su imali neposredna saznanja o posjedu kuće o tome potpišu izjavu kod javnog bilježnika; da nikada nije čuo baku i djeda da su govorili da žele da kuća pripadne njegovom ocu Š; da se njegov otac i brat ĐL iz [adresa] od 1976. više nisu posjećivali; da su odnosi između njegovih roditelja s jedne strane i djeda i bake i strica G s druge strane bili izuzetno dobri; da ne zna vrijednost ulaganja u predmetnu kuću, ali da je za ono doba to bilo puno; da su nasljednicima njegovog oca Š proglašeni on i sestra VL te 5. tuženik dok je RR, unuka pok. Š (iza kćerke ostavitelja VR) svoj nasljedni dio ustupila Pajinoj supruzi ML.

19. U svom iskazu 2. tužena GL navela je da se sjeća bake i djeda kao i strica G koje su posjećivali, a sjeća se i predmetne kuće, vrta i rijeke; da je njezin otac desetljećima bio u svađi s bratom Š i da je Š kuću smatrao svojom vikendicom gdje su dolazili svojom voljom; da djed i baka nikada nisu govorili da žele da kuća pripadne stricu Š jer bi u tom slučaju njihov otac poštovao njihovu želju; da na predmetnoj kući nema velikih promjena odnosno da je sve isto kao i 1970-ih te da su učinjene samo neke manje preinake; da je na imanje najviše dolazio 5. tuženik ĐL iz [adresa]; da je u predmetnu kuću dolazio i njezin otac dok su bili živi baka i djed i stric, međutim nije imao ključ od kuće niti mu ga je tko dao, a niti je tražio; da je od oca je čula da je stric Š prodavao šumu.

20. Tuženik ŠL u svom je iskazu naveo kako smatra da je cilj ove tužbe izvlastiti ga iz svega jer je prije nego je tužba podnesena obavijestio 1. tužitelja da uređuje oko kuće i održava imanje na što mu je on rekao da sve to ostavi i da nema tu što tražiti; da je vidio da kuća propada i da nedostaje tabla salonita pa ju je postavio; da je netko razbio prozor pa ga je popravio, da je netko provalio u kuću; da je u toj kući proveo pola svog života i da su njegovi roditelji dolazili u posjetu baki i djedu te da je tamo često boravio s majkom kao dijete; da je stara kuća bila pokrivena slamom i da je kasnije bila srušena te su se dijelovi te stare kuće koristili u izgradnji nove; da se sjeća da su u kući živjeli baka i djed i sva njihova djeca; da se njegov otac NL (Pajo) razveo od majke kada je on pohađao treći razred osnovne škole te su on i sestra ostali s majkom u [adresa], a otac je otišao živjeti u [adresa] s drugom ženom; da je otac Š umro 2006. i da je dobio poziv za ostavinsku raspravu; da je radio u Njemačkoj 42 godine, ali je dolazio u Klanac te mu je stric Ć govorio da ima nesuglasica s Pajinom ženom; da baka i djed nikada nisu govorili da će kuća ostati Š; da je nakon smrti bake i djeda u kući ostao živjeti stric Ć kojeg je posjećivao za života; da su nakon Jukine smrti 1989. Š i njegova supruga ML zvana Đ počeli češće dolaziti i tada su preuzeli ključeve od kuće; da za vrijeme rata nitko nije dolazio, a nakon rata Š i Đ su ponovo počeli dolaziti; da je 2019. provaljeno u kuću nakon čega je stavio lokot kojeg je kasnio 1. tužitelj uklonio i stavio svoj; da od 2010. redovito kosi i održava imanje i da nikada nitko nije pokosio okućnicu osim njega; da je popravio krov; da na ostavinskoj raspravi iza oca Š nitko od braće i sestara nije zahtijevao da se kuća izdvoji iz ostavinske mase ni temeljem dosjelosti ni temeljem ulaganja; da za vrijeme života bake i djeda nije imao ključ jer mu nije ni trebao budući da su baka i djed stalno bili u kući; da je s djedom čuvao ovce i krave i kosio; da je nakon vojske otišao raditi u Njemačku; da nije dolazio za vrijeme dok su Š i Đ bili u kući; da je nakon smrti strica G otac Š odmah uzeo ključ i da od tada nije dolazio u kuću niti je tražio ključ od oca jer nije imao kontakt s njim; da djed i baka nisu imali primanja, ali da je djed zarađivao mjereći vodostaj Otešice; da nitko nije financijski pomagao baku i djeda; da mu otac nije zabranio da dolazi u kuću.

21. Sud je izvršio uvid u ovjerenu izjavu ČL i JL od 26. travnja 2007. u kojoj isti navode kako su IL i ML zajedno sa sinom KL i kćerkom GL nesmetano posjedovali i koristili staru seosku kuću i pripadajuću okućnicu u Brezovom polju kbr. 108 iako je ista formalno bila upisana i na drugim suvlasnicima, da su u istu ulagali radi njezinog održavanja i obnove te da tuženik ŠL nikada nije bio u posjedu predmetne nekretnine niti je na bilo koji način pomagao svoje prednike.

22. Reproducirana je snimka s CD-a s izjavom sada pok. ML, majke tužitelja iz ožujka 2013. u kojoj je ista iskazivala o odnosima unutar obitelji ML.

23. Sud je prihvatio i izveo navedene dokazne prijedloge tužitelja, međutim, isti nisu bili od odlučnog utjecaja na odluku u ovoj pravnoj stvari.

24. Radi odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja, u ovom parničnom postupku bilo je potrebno utvrditi da li su se na strani tužitelja ispunile zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na suvlasničkim dijelovima tuženika na predmetnoj nekretnini.

25. Odredba članka 388 stavka 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP) propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

26. U konkretnom slučaju uvjete za dosjedanje odnosno stjecanje prava vlasništva dosjelošću treba razmotriti i ocijeniti najprije prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) koja su se primjenjivala do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91 i 92/94, u daljnjem tekstu: ZOVO) koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., zatim po odredbama ZOVO-a i konačno po sada važećim odredbama ZVDSP.

27. Pravila OGZ-a određuju uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću u paragrafima 1460 - 1477 po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme određeno zakonom. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464 OGZ), da mora biti pošten (paragraf 1463 i 326 OGZ) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461 OGZ).

28. Međutim, onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477 OGZ). Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468 OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472 OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina.

29. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326 OGZ pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje.

30. Prema odredbi članka 28 stavka 2 ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Odredbom stavka 4 istog članka propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi članka 72 stavka 2 ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

31. Odredbom članka 159 stavka 1 ZVDSP propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 2). Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 3).

32. Odredba članka 160 stavka 1 i 2 ZVDSP određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (članak 18. stavak 3 ZVDSP).

33. Dakle, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ, ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

34. U ovoj parnici je pitanje poštenja (savjesnosti) posjeda temeljno pitanje odlučno za ocjenu jesu li tužitelji dosjelošću stekli pravo vlasništva na suvlasničkim udjelima tuženika na spornoj nekretnini.

35. Analizom provedenih dokaza sud je ocijenio da u konkretnom slučaju posjed tužitelja nije bio pošten jer su tužitelji znali da su u ostavinskom postupku iza njihovog pok. djeda HL, [adresa] rješenjem o nasljeđivanju poslovni broj O-210/72-8 od 16. travnja 1973. njegovim nasljednicima proglašeni sin UL (Juko) Rukavina iz [adresa] u 5/9 dijela, sin NL (Pajo) Rukavina iz Rijeke u 1/9 dijela, sin ŠL iz Varaždina u 1/9 dijela, sin RL iz [adresa] u 1/9 dijela i kćerka DL u 1/9 dijela, a u ostavinskom postupku iza pok. Strica LL, [adresa] rješenjem o nasljeđivanju poslovni broj O-276/89- 12 od 18. prosinca 1989. njegovim nasljednicima proglašeni su brat IL iz [adresa] u 3/14 dijela, brat RL iz [adresa] u 2/14 dijela, brat ŠL iz Varaždina u 3/14 dijela, sestra CL u 2/14 dijela, sestra PL u 2/14 dijela i sestra ĆL u 2/14 dijela.

36. Stoga, iako se tužitelji tijekom postupka pozivaju na dosjelost kao pravni temelj stjecanja vlasništva suvlasničkih udjela tuženika na spornoj nekretnini, nesporno je da im nedostaje savjesnost posjeda s obzirom na činjenicu da su znali da je u ostavinskom postupku iza njihovog pravnog prednika HL tuženicima RL iz [adresa] i predniku 1. i 2. tuženika ŠL iz [adresa] pripao odgovarajući nasljedni dio. Također, između stranaka nije bilo sporno da je pok. IL, oca tužitelja i 5. tuženika naslijedila njegova supruga ML te sinovi RL (ovdje tužitelj) i ŠL (ovdje 5. tuženik) i kćerka VL (ovdje tužiteljica). Sve ovo nije im moglo ostati nepoznato budući da su njihovi prednici osobno sudjelovali u ostavinskom postupku iza pok. HL i pok. LL, a tužitelji osobno u ostavinskom postupku iza oca IL (Paje) Rukavine. Važno je naglasiti da su tužitelji tijekom postupka izričito naglasili kako njihov prednik IL nakon donošenja rješenja o nasljeđivanju iza svog oca HL nije izjavio žalbu na rješenje niti su tužitelji tijekom postupka dokazali da je IL u ostavinskom postupku iza svog oca zahtijevao izdvajanje sporne nekretnine iz ostavinske mase niti su isto učinili nasljednici IL u ostavinskom postupku poslije njegove smrti.

37. Dakle, bez obzira što tvrde da su oni i njihovi pravni prednici u neprekinutom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine, kao nepošteni posjednici, bez obzira na vrijeme posjedovanja, nisu mogli dosjelošću steći vlasništvo suvlasničkih udjela tuženika na spornoj nekretnina jer im nesporno nedostaje poštenje.

38. Činjenica što ostali suvlasnici nekretnine, ovdje tuženici nisu tražili predaju nekretnine u posjed ne može se tumačiti u prilog poštenja posjeda tužitelja koji su očito znali da nekretnina koju posjeduju nije samo u njihovom suvlasništvu.

39. Naime, samo pošten posjednik može steći pravo vlasništva dosjelošću, a takvim posjednikom ne može se smatrati nasljednik u čijem posjedu se nakon smrti nalazi nekretnina koja predstavlja ostavinsku imovinu, a znao je da pored njega postoje i drugi nasljednici odnosno njegova braća i sestra i da se oni nisu odrekli nasljedstva niti su mu ustupili svoj nasljedni dio. Stoga, na temelju takvog posjeda ni pravni prednik tužitelja IL ni tužitelji nisu mogli steći pravo vlasništva dosjelošću na nasljednom dijelu drugih nasljednika neovisno o duljini trajanja tog posjeda jer su nesporno znali da im ne pripada pravo na posjed cijele ostavinske imovine.

40. Ovdje valja dodati da po odredbi članka 232 Zakona o nasljeđivanju pravomoćno rješenje o nasljeđivanju zbog svojih pravnih učinaka obvezuje stranke koje su sudjelovale u ostavinskom postupku i proteže se na sve činjenice koje su u tom postupku bile poznate i koje nisu osporene kako u pogledu opsega ostavine tako i nasljednog dijela. To znači da rješenje o nasljeđivanju veže pravnog prednika tužitelja pok. IL budući da je sudjelovao kao stranka u ostavinskom postupku iza smrti oca HL (i kasnije iza smrti brata UL) te nije imao nikakvih primjedbi na sastav ostavinske imovine.

41. Zaključno, tužitelji nisu dokazali niti da je prestalo pravo suvlasništva proglašenih nasljednika na jedan od zakonom propisanih načina i da su istodobno oni stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine osim što su povremeno održavali predmetnu kuću. No, ti navodi tužitelja nisu pravno relevantni za odluku o tužbenom zahtjevu jer isti nemaju učinka na vlasništvo, već to može biti eventualno osnova za obveznopravni zahtjev tužitelja prema drugim suvlasnicima nekretnine.

42. S obzirom na navedeno sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan i odlučio kao u izreci presude.

43. O troškovima postupka sud je odlučio primjenjujući odredbe članka 154 stavka 1 i članka 155 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP).

44. Tužitelji su u cijelosti izgubili parnicu pa su dužni 5. tuženiku nadoknaditi opravdane troškove ovog postupka. Sud je 5. tuženiku priznao trošak zastupanja putem kvalificiranog punomoćnika - odvjetnika sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/2022, 126/2022 i 138/23, dalje: Tarifa) i to: trošak sastava odgovora na tužbu u visini od 250 bodova (Tbr. 8 t. 1 Tarife) s pripadajućim PDV-om od 25% u ukupnom iznosu od 625,00 EUR, trošak zastupanja na pripremnom ročištu održanom 23. svibnja 2023. u visini od 100 bodova (Tbr. 9 t. 2 Tarife) s pripadajućim PDV-om od 25% u ukupnom iznosu od 250,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu održanom na licu mjesta 8. svibnja 2024. u visini od 100 bodova (Tbr. 9 t. 1. i 7 Tarife) s pripadajućim PDV-om od 25% u ukupnom iznosu od 250,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu održanom 7. studenog 2024. u visini od 100 bodova (Tbr. 9 t. 1 Tarife) s pripadajućim PDV-om od 25% u ukupnom iznosu od 250,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu održanom 4. ožujka 2025. u visini od 50 bodova (Tbr. 9 t. 5 Tarife) s pripadajućim PDV- om od 25% u ukupnom iznosu od 125,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu održanom 20. svibnja 2025. u visini od 100 bodova (Tbr. 9 t. 1 Tarife) s pripadajućim PDV-om od 25% u ukupnom iznosu od 250,00 EUR i trošak zastupanja na ročištu održanom 26. kolovoza 2025. u visini od 100 bodova (Tbr. 9 t. 1 Tarife) s pripadajućim PDV-om od 25% u ukupnom iznosu od 250,00 EUR.

45. Dakle, sveukupno 5. tuženiku je priznat trošak parničnog postupka u iznosu od 2.000,00 EUR.

46. Tuženiku nije priznat trošak sastava podnesaka od 15. travnja 2025. jer se ne radi o trošku koji je bio neophodan za vođenje ovog postupka. Isto tako, tuženiku nije priznat trošak zastupanja putem punomoćnice na ročištu održanom 27. veljače 2024. budući da punomoćnica nije pristupila na to ročište.

47. U odnosu na zatraženi trošak sudske pristojbe (za odgovor na tužbu) ističe se da je odredbom članka 4 stavka 1 točke 2 Zakona o sudskim pristojbama propisano da obveza plaćanja pristojbe za odgovor na tužbu nastaje po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici.

48. Ostali tuženici nisu zahtijevali naknadu parničnog troška pa sud o tome nije odlučivao.

49. Slijedom iznesenog odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Gospiću, 18. rujna 2025.

Sudac:

Mirjana Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. Odvjetnica Maja Vukelić Brčić, Rijeka, Žabica 2

2. RL, Varaždin, [adresa]

3. GL, [adresa]

4. Odvjetnik Tihomir Vojvodić, Gospić, Kaniška 15

5. Odvjetnica Đurđa Lipošćak, [adresa]