Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž-386/2023-3

R E P U B L I K A  H R V AT S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinje Sanje Bađun kao predsjednice vijeća, te Tatjane Ledinšćak-Babić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i suca Milka Samboleka, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŽD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Pavićić & Partneri iz Zagreba, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB:94472454976, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, povodom žalbe tuženika izjavljene protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2210/2017-48 od 1. prosinca 2021., ispravljene rješenjem istog suda broj Pn-2210/2017-49 od 2. prosinca 2021. i rješenjem broj Pn-2210/2017-53 od 28. siječnja 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 18. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Usvaja se žalba tuženika, ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2210/2017-48 od 1. prosinca 2021. koja je ispravljena rješenjem istog suda broj Pn-2210/2017-49 od 2. prosinca 2021. i rješenjem broj Pn-2210/2017-53 od 28. siječnja 2022. u točki I. i III. izreke i predmet u tom dijelu vraća istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se novom odlukom.

III. U nepobijanom odbijajućem dijelu pod točkom II. i IV. izreke presude te u odnosu na rješenje kojim je dozvoljena tužiteljici objektivna preinaka tužbe, navedene odluke ostaju neizmijenjene.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom pod točkom I. izreke naloženo je tuženiku da isplati tužiteljici iznos od 51.100,00 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama preciziranim kao u izreci kao i zakonske zatezne kamate na nesporno isplaćeni iznos od 15.000,00 kn od 16. lipnja 2016. do 28. siječnja 2020., dok je pod točkom II. izreke u preostalom dijelu tužbeni zahtjev tužiteljice u iznosu 7.500,00 kn sa zateznim kamatama od 16. lipnja 2016. do isplate, zahtjev za isplatom zateznih kamatama na dosuđeni iznos od 50.600,00 kn od 16. lipnja 2016. do . lipnja 2017., zahtjev za isplatom zateznih kamata na dosuđeni iznos od 500,00 kn od 16. lipnja 2016. do 1 prosinca 2021. te zahtjev za isplatom zateznih kamata na nesporno plaćeni iznos od 5.000,00 kn od 16. lipnja 2016. do 5. lipnja 2017. odbijen kao neosnovan. Osim toga pod točkom III. izreke naloženo je tuženiku da isplati tužiteljici prouzročeni parnični trošak u iznosu od 19.933,54 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 1. prosinca 2021. do isplate, a pod točkom IV. izreke odbijen je kao neosnovan preostali dio zahtjeva tužitelja za naknadom parničnog troška u iznosu od 3.437,50 kn. Rješenjem istog suda dozvoljena je tužiteljici objektivna preinaka tužbe povišenjem tužbenog zahtjeva kao u podnesku od 28. prosinca 2020.

2. Rješenjima istoga suda od 2. prosinca 2021. i 28. siječnja 2022. ispravljena je i dopunjena navedena presuda u obrazloženju na stranici 4. odlomak 7. i u odnosu na OIB tuženika, dok je u ostalom dijelu ista presuda ostala neizmijenjena.

3. Navedenu presudu pravodobno podnesenom žalbom pobija tuženik iz svih zakonom dozvoljenih žalbenih razloga s prijedlogom da ovaj sud istu uvaži i pobijanu presudu preinači na način kako se to ističe u istoj, odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

4. U odgovoru na žalbu tužiteljica smatra da su neosnovani žalbeni razlozi tuženika pa predlaže istu odbiti kao neosnovanu uz naknadu troškova odgovora na žalbu.

5 Žalba tuženika je osnovana.

6. Odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva, a analizom provedenih dokaza utvrđeno je da se tužiteljica vozeći bicikl kretala [adresa] Ž u [adresa] iz smjera sjevera u smjeru juga, dok je osiguranica tuženika upravljala osobnim vozilom sporednom Lomničkom ulicom iz smjera zapada te se imala namjeru uključiti na kolnik Ulice Stjepana Fabijančića Jape skretanjem u lijevo, da je u sudaru došlo do kontakta prednjeg lijevog dijela vozila i desne strane prednjeg kotača bicikla.

7. Nadalje, prihvaćajući nalaz i mišljenje prometno tehničkog vještaka sud zaključuje da nije životno niti logično da bi, s obzirom na zaustavni položaj osobnog vozila osiguranice tuženika, do sudara došlo na srediti pješačkog prijelaza, pa da je do štetnog događaja došlo dinamikom kako opisuje tužiteljica, odnosno da se ista prije štetnog događaja kretala vozeći bicikl kolnikom Ulice Stjepana Fabijančića Jape uz desni rub, dok je osobno vozilo došlo do njene desne strane iz Lomničke ulice, pri čemu je dolaskom od zapada skretanjem ulijevo prešlo na suprotan sjeverni dio ušća Lomničke ulice i Ulice Stjepana Fabijančića Jape, tako da je do sudara došlo na sjeverozapadnom uglu križanja.

8. S obzirom da bicikl kao vozilo koje se ne kreće snagom vlastitog motora po definiciji ne predstavlja motorno vozilo, dok osobni automobil u pokretu predstavlja opasnu stvar, sud tvrdi da se odgovornost sudionika ove prometne nezgode ocjenjuje primjenom odredbe čl. 1063., 1067. i 1069. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15 – dalje: ZOO) te da za štetu koje pretrpe treće osobe odgovara njegov vlasnik prema načelima objektivne odgovornosti, a da se subjekti objektivne odgovornosti mogu u cijelosti ili djelomično osloboditi odgovornosti samo pod uvjetima iz čl. 1067. ZOO-a.

9. Pozivom na odredbu čl. 43. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj: 67/08, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20) u svezi s čl. 47., 58. st. 1. i 112. st. 1. istog Zakona sud zaključuje kako tuženik nije dokazao postojanje okolnosti koje ga oslobađaju od odgovornosti u cijelosti ili djelomično te da je u obvezi tužiteljici nadoknaditi nastalu štetu.

10. U postupku je utvrđeno da je tužiteljica u štetnom događaju zbog zadobivenih ozljeda traumatskog subarahnoidalnog krvarenja (neovisno od puknuća aneurizme) i natečenija mozga temporalno desno trpjela fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju 1 dana, srednjeg intenziteta 20 dana i manju bol još 60 dana, kao i primarni strah 2 sata koji je bio kratkotrajan i intenzivan, te sekundarni strah u jačem intenzitetu 2 dana, u srednjem intenzitetu 20 dana i u manjem intenzitetu još 60 dana, dok se tercijalni strah u trajanju od 60 dana javljao u situacijama koje podsjećaju na štetni događaj. Osim toga posljedice ozljeda koje je tužiteljica zadobila u štetnom događaju uzrokovale su smanjenje životne aktivnosti tužiteljice za 20%, a nisu nađeni znakovi naruženosti, dok je sud utvrdio da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć tijekom 30 dana za potrebe izvođenja težih fizičkih poslova te pripremu i nabavu hrane po 4 sata dnevno i još 30 dana po 2 sata dnevno.

11. Stoga uzevši u obzir sve navedeno, posebno trajanje i intenzitet fizičkih boli, straha, vrstu ozljede i činjenicu da je tužiteljica zbog zadobivenih ozljeda bila podvrgnuta dijagnostičkim pretragama, da je bila hospitalizirana 10 dana te morala mirovati i uzimati propisanu terapiju, da joj je povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, pa joj je na ime fizičkih bolova odmjerio pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 18.000,00 kn, s osnova straha u iznosu od 15.000,00 kn te s osnova umanjenje životne aktivnosti 29.000,00 kn i sukladno čl. 1100. st. 1. ZOO-a na ime pravične novčane naknade zbog prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje dosudio ukupan iznos od 62.000,00 kn. Nadalje, naknada štete s osnova tuđe pomoći i njege dosuđena je tužiteljici u iznosu od 3.600,00 kn primjenom odredbe čl. 223. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013 i 89/2014 - dalje: ZPP koji se na ovaj predmet primjenjuje u skladu s člankom 117. stavkom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, “Narodne novine” br. 70/2019, s izuzecima iz članka 117. stavka 2. i 3. tog Zakona), a kako je tuženik u mirnom postupku isplatio tužiteljici 15.000,00 kn tuženik je ovom presudom obvezan na naknadu preostalog dijela štete u iznosu od 50.600,00 kn.

12. Osim toga odredbom čl. 1085. st. 1. ZOO-a u svezi s čl. 1090. istog Zakona tužiteljici je dosuđena šteta u visini od 500,00 kn uz primjenu odredbe čl. 223. st. 3. ZPP-a zbog uništenog bicikla.

13. Odluka o kamatama temeljena je na odredbi čl. 1103. ZOO-a uz obrazloženja da tužiteljica ima pravo na zateznu kamatu od prvog slijedećeg dana nakon što je okončano liječenje, dakle od 6. lipnja 2017., dok je odluka o kamatama na dosuđeni iznos imovinske štete temeljena na čl. 1089. st. 2. ZOO-a.

14. U žalbi tuženik ističe da je nezakonito odlučeno o istaknutom prigovoru zastare kao i o isključivoj odgovornosti osiguranice tuženika za predmetnu prometnu nesreću, da je pogrešno utvrđen opseg štete koju je tužiteljica pretrpjela te da je previsoko dosuđena naknada neimovinske štete, sve i da je opseg štete pravilno utvrđen, kao i da je nezakonito odlučeno o početku tijeka zateznih kamata kako na dosuđenu naknadu tako i na naknadu koju je tuženik prije donošenja presude isplatio tužiteljici.

15. Ispitujući pobijanu odluku sukladno žalbenim navodima pravilno sadržajno ukazuje tuženik da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a, te povredu parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 260. ZPP-a jer je propustom suda koji nije omogućio sudskom vještaku za cestovni i zračni promet LD da usmeno izloži svoj nalaz i mišljenje i razjasni primjedbe tuženika, na koji način bi strankama bilo omogućeno da sudjeluju u postupku, tuženik onemogućen u raspravljanju pred sudom.

16. Naime, kako je odredbom čl. 260. ZPP-a propisano da će sud odrediti hoće li vještak iznijeti svoj nalaz i mišljenje samo usmeno na raspravi ili će ga podnijeti i pismeno prije rasprave, a usmeni način izlaganja nalaza i mišljenja na raspravi omogućuje strankama da sudjeluju u raspravljanju u postupku, dok je prema sadržaju spisa vidljivo da je vještak svoj pismeni nalaz i mišljenje dostavio sudu 17. siječnja 2019. te da nije tijekom postupka svoj nalaz iznio usmeno na raspravi, a da je tuženik u podnesku od 25. ožujka 2019. predlagao provesti kombinirano prometno i sudsko medicinsko vještačenje sa zadatkom da vještaci utvrde dinamiku štetnog događaja, položaj tijela tužiteljice u odnosu na bicikl (je li isti upravljala ili ga gurala) u trenutku naleta, kao i mogućnost izbjegavanja sudara od strane obiju sudionica nesreće koje je određeno rješenjem prvostupanjskog suda od 2. travnja 2019., te je samo medicinski vještak svoj nalaz dostavio sudu 15. listopada 2019., da bi tuženik tražio da se pozove na raspravu prometno tehnički vještak radi očitovanja istog na zaključke vještačkog nalaza u svezi okolnosti dinamike prometne nesreće, obzirom da je tuženik prigovarao utvrđenom mišljenju prometno tehničkog vještaka, koji prijedlog je prvostupanjski sud nezakonito odbio, pa je navedeni propust prvostupanjskog suda bio od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude, jer je isti sud na nalazu i mišljenju navedenog vještaka temeljio svoju odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva, odnosno isključive odgovornosti osiguranice tuženika za nastanak prometne nesreće.

17. Slijedom navedenoga, a cijeneći da ostali žalbeni razlozi u ovoj fazi postupka nisu odlučni za ocjenu zakonitosti pobijane odluke valjalo je na temelju čl. 369. st. 1. ZPP- a žalbu tuženika prihvatiti, ukinuti pobijanu presudu pod točkom I. izreke, a posljedično i u odluci o troškovima postupka pod točkom III. izreke i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

18. U nastavku ovog postupka sud je dužan otkloniti navedenu bitnu povredu na način da usmeno sasluša vještaka koji će iznijeti na raspravi svoj nalaz i mišljenje te usmeno odgovoriti na navode prigovora tuženika na navedeni vještački nalaz, pa će prvostupanjski sud ocjenjujući provedene dokaze ponovno odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva i troškovima postupka uključujući i trošak u žalbenoj fazi.

19. U nepobijanom odbijajućem dijelu pod točkom II. i IV. izreke presude te u odnosu na rješenje kojim je dozvoljena tužiteljici objektivna preinaka tužbe, navedene odluke ostaju neizmijenjene.

U Varaždinu 18. rujna 2025.

Predsjednica vijeća

Sanja Bađun