Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. FČ, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine", broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), odlučujući o žalbi okr. FČ, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku od 14. lipnja 2025., broj: Pp-2288/2025-10, u sjednici vijeća održanoj 18. rujna 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaćanjem žalbe okr. FČ, a u povodu žalbe i po službenoj dužnosti ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Osijeku od 14. lipnja 2025., broj: Pp-2288/2025-10 proglašen je krivim okr. FČ da je, na način činjenično opisan u izreci presude počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je izrečena novčana kazna 300,00 eura, u koju je uračunato vrijeme oduzimanja slobode okrivljenika 14. lipnja 2025. u 02:02 sati do 16:00 sati kao 39,82 eura novčane kazne, tako da mu preostaje 260,18 eura novčane kazne, koju je dužan platiti u roku 2 mjeseca po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostale novčane kazne.
1.1. Na temelju čl. 13. t. 2. i čl.16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u vezi čl. 50. st. 2. Prekršajnog zakona okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja žrtvi nasilja ZČ iz [adresa] na bilo kojem mjestu na području Republike Hrvatske na udaljenosti manjoj od 100 metara, kao i uznemiravanja i uhođenja imenovane u trajanju jednog mjeseca, u koju će se uračunati mjera opreza određena naredbom PP Belišće od 14. lipnja 2025. i produljena rješenjem suda od 14. lipnja 2025.
1.2. Na temelju čl. 17. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u vezi čl. 50. st. 2. Prekršajnog zakona okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera udaljenja iz kućanstva na adresi u [adresa] u trajanju jednog mjeseca, u koju će se uračunati mjera opreza određena rješenjem suda od 14. lipnja 2025.
1.3. Okrivljenik je obvezan naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka 30,00 eura.
2. Protiv te presude okr. FČ osobno je podnio žalbu iz svih žalbenih razloga, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti.
5. Tako je ovaj drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6. Prekršajnog zakona, jer je prekoračio optužni prijedlog.
5.1. Naime, prema činjeničnom opisu radnji optužnog prijedloga Policijske postaje Belišće od 14. lipnja 2025. broj:511-07-28-25-1 okr. FČ stavljeno je na teret da je kritične prigode primijenio fizičku silu …….. svojom desnom rukom suprugu ZČ više puta udario po njezinoj lijevoj ruci kojom prilikom kod ZČ nije nastupila tjelesna ozljeda, već je ista zadobila tragove „blaže“ naravi u vidu oteklina, crvenila i „plavih“ modrica, a što je opisano u nalazu br. ………
5.2. Kako to proizlazi iz stanja spisa, ovlašteni tužitelj tijekom prvostupanjskog postupka nije proširivao optužbu.
5.3. Prvostupanjski sud je okrivljenika proglasio krivim da je „počinio nasilje u obitelji prema supruzi u vidu primjene fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda na način da ju je ………više puta rukom udario po njezinoj lijevoj ruci, uslijed čega je ista zadobila laku tjelesnu ozljedu u vidu kontuzijskog otiska, otekline i modrice.“
5.4. Takva izmjena, po ocjeni ovog suda, predstavlja prekoračenje optužbe bez obzira što sud okrivljenika nije proglasio krivim za neko drugo djelo u odnosu na djelo za koje je optužen. Prvostupanjski sud je u ponašanje okrivljenika, sam, bez intervencije ovlaštenog tužitelja, dodao značajnu količinu protupravnog ponašanja i to dodavanjem težeg oblika počinjenja prekršaja nasilja u obitelji („ista zadobila laku tjelesnu ozljedu“), čime nije ostao u zadanom okviru optužbe. Prvostupanjski sud može, ovisno o rezultatu dokaznog postupka, u izreku presude unijeti utvrđenja koja se mogu razlikovati u odnosu na tvrdnje iz optužbe, ali pod uvjetom da se time okrivljenik ne proglašava krivim za neki drugi prekršaj od onog koji mu je stavljen na teret ili da se ne proglašava krivim za nešto više od onoga što mu je optužbom stavljeno na teret, a upravo se o tome ovdje radi da je prvostupanjski sud, dodajući u ponašanje okr. FČ posljedicu koja nije navedena u optužnom prijedlogu, proglasio ga krivim za više od onoga što mu je optužbom bilo stavljeno na teret. Navedena izmjena predstavlja preinačenje na gore za okrivljenika, jer je dodan još jedan i to teži oblik počinjenja prekršaja nasilja u obitelji, a što sud nije bio ovlašten učiniti sam, bez intervencije tužitelja.
6. Ovdje treba naglasiti da je, čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koji propisuje pojmovne oblike nasilja, t. 1. propisano da je nasilje u obitelji, „primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda“. Dakle, tjelesno nasilje obuhvaća bilo koji oblik tjelesnog nasilja uslijed kojeg nije nastala posljedica u vidu ozljede u sudskomedicinskom smislu, jer će se u tom slučaju raditi o nekom obliku tjelesne ozljede koje su propisane Kaznenim zakonom kao kazneno djelo.
6.1. Iz navedenih razloga, niti tužitelj u optužnom prijedlogu nije bio ovlašten posljedice okrivljenikovog postupanja navesti kao „tragove blaže naravi“, niti ih je sud u presudi bio ovlašten okarakterizirati kao lake tjelesne ozljede, budući da nije provedeno sudskomedicinsko vještačenje nastalih posljedica na ruci žrtve.
7. Prvostupanjski sud obvezan je postupati u skladu s odredbom čl. 179. st. 3. Prekršajnog zakona koja propisuje da se presuda može odnositi samo na osobu protiv koje je podnesen optužni prijedlog i proveden postupak i samo na djelo iz podnesenog ili na raspravi izmijenjenog ili proširenog optužnog prijedloga. U protivnom, ostvarena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6. Prekršajnog zakona, što je konkretni slučaj, a na koju povredu ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
8. Prekoračenje optužbe dovelo je do nerazumljivosti i proturječnosti izreke samoj sebi, čime je počinjena i bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, na koju osnovano ukazuje žalitelj.
8.1. Naime, u pravu je okrivljenik da prvostupanjski sud u izreci pobijane presude navodi da je počinio nasilje u obitelji prema supruzi u vidu primjene fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, da bi potom, obrazlažući način na koji je počinio predmetno nasilje, u izreci naveo nešto sasvim suprotno – da je njegova supruga zadobila laku tjelesnu ozljedu te u zakonskom opisu prekršaja ponovno naveo da je počinio tjelesno nasilje u obitelji prema supruzi u vidu primjene fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda.
9. Prema tome, na opisani način su ostvarene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. st. 1. t. 6. i čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
9.1. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknute bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene dokaze kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama. Pritom će, iz izreke možebitne osuđujuće presude izostaviti nepotrebne činjenice koje opterećuju optužni prijedlog tužitelja, u vidu nastalih posljedica na ruci žrtve nasilja.
10. Stoga je, na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 18. rujna 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Luketić, v. r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
