Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-641/2025-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. IĆ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. AĆ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 3. NĆ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Goran Marjanović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Marjanović, Perčić i Bilandžija j.t.d., Rijeka protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, radi naknade štete, odlučujući o reviziji 1. – 3. tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-797/2023-2 od 11. rujna 2024., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pn-225/2018- 77 od 28. lipnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 17. rujna 2025.,

r i j e š i o j e :

I. Ukida se presuda Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-797/2023-2 od 11. rujna 2024. te se predmet vraća na ponovno odlučivanje drugostupanjskom sudu.

II. O troškovima nastalima u povodu revizije odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pn-225/2018-77 od 28. lipnja 2023., suđeno je:

"I. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj da 1. tužitelju EĆ na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti isplati iznos od 2.000,00 eura (15.069,00 kn) zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od dana podnošenja zahtjeva 17. srpnja 2017.g. pa do 31. prosinca 2022.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023.g. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena u roku od 15 dana.

II. Odbija se 1. tužitelj HĆ sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 5.963,37 eura (44.931,01 kn) zajedno sa zateznim kamatom.

III. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj da 2. tužitelju AĆ na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti isplati iznos od 3.000,00 eura (22.603,50 kn) zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od dana podnošenja zahtjeva 17. srpnja 2017.g. pa do 31. prosinca 2022.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023.g. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se 2. tužitelj AĆ sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 4.963,37 eura (37.396,51 kn) zajedno sa zateznim kamatom.

V. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj da 3. tužiteljici NĆ na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti isplati iznos od 5.000,00 eura (37.672,50 kn) zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od dana podnošenja zahtjeva 17. srpnja 2017.g. pa do 31. prosinca 2022.g po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023.g. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

VI. Odbija se 3. tužiteljica NĆ sa preostalim dijelom tužbenog

zahtjeva u iznosu od 1.636,14 eura (12.327,50 kn) zajedno sa zateznim kamatom.

VII. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj da 1. tužitelju EĆ na ime naknade imovinske štete isplati iznos od 1.381,98 eura/10.412,50 kn (4.787,50 kn + 5.625,00 kn) zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 28. lipnja 2023.g. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

VIII. Odbija se 1. tužitelj HĆ sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva na ime naknade imovinske štete u odnosu na zatraženu zakonsku zateznu kamatu za razdoblje od 27.07.2017.g. do 27.06.2023.g.

IX. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj da 2. tužitelju AĆ na ime naknade imovinske štete isplati iznos od 1.024,64 eura (7.720,14 kn) zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku kako slijedi:

-na iznos od 196,78 eura (1.482,64 kn) od 06.07.2017.g. pa do isplate

-na iznos od 827,86 eura (6.237,50 kn) od 04.08.2017.g. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do dana 31. prosinca 2022.g., a od 01. siječnja 2023.g. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

X. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj da 1. tužitelju EĆ isplati iznos od 5.593,61 eura (42.145,05 kn) zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku kako slijedi:

- na iznos od 5.577,17 eura (42.021,19 kn) od 01.07.2022.g. do isplate

- na iznos od 16,44 eura (123,89 kn) od 01.07.2022.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do dana 31. prosinca 2022.g., a od 01. siječnja 2023.g. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

XI. Odbija se 1. tužitelj HĆ sa preostalim dijelom tužbenog

zahtjeva s osnova zatraženih obračunatih zakonskih zateznih kamata u iznosu od 20.647,01 euro (155.564,90 kn) zajedno sa zateznim kamatom.

XII. Nalaže se tuženoj da tužiteljima nadoknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 6.619,57 eura (49.875,15 kn) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 28.06.2023.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana.“.

2. Presudom Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-797/2023-2 od 11. rujna 2024. odlučeno je:

„I Odbija se žalba tužitelja pod 1) IĆ, 2) AĆ i 3) NĆ kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pn-225/2018-77 od 28. lipnja 2023. u dijelu pod točkom II., IV., VI., VIII. i XI.

II Preinačuje se djelomično ista presuda u dijelu pod točkom. I., III., V., VII., IX. te X. i sudi:

Odbijaju se tužbeni zahtjevi tužitelja kao neosnovani, a koji glase: "I. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj da 1. tužitelju EĆ na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti isplati iznos od 2.000,00 eura (15.069,00 kn) zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od dana podnošenja zahtjeva 17. srpnja 2017.g. pa do 31. prosinca 2022.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023.g. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena u roku od 15 dana.

-na iznos od 196,78 eura (1.482,64 kn) od 06.07.2017.g. pa do isplate

X. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj da 1. tužitelju EĆ isplati iznos od 5.593,61 eura (42.145,05 kn) zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku kako slijedi:

- na iznos od 5.577,17 eura (42.021,19 kn) od 01.07.2022.g. do isplate

III Preinačuje se djelomično ista odluka (o trošku) u dijelu pod točkom. XII. Izreke i odlučuje:

Nalaže se tužiteljima pod 1) EĆ, 2) AĆ i 3) NĆ nadoknadi prouzročeni parnični trošak tuženici Republici Hrvatskoj u iznosu od 10.000,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 11. rujna 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana.“

3. Protiv drugostupanjske presude reviziju, dopuštenu rješenjem ovog suda poslovni broj Revd-175/2025-2 od 18. ožujka 2025., podnose 1. – 3. tužitelji (dalje: tužitelji) zbog pravnog pitanja:

„Je li pravo oštećenika na dosudu pravične naknade materijalne i nematerijalne štete nastale kao posljedica neosnovanog uhićenja uvjetovano ocjenom protupravnosti u postupanju/ponašanju policijskih službenika koji su proveli nasilnu pretragu doma, lišenje slobode i pritvaranje?“.

4. Na reviziju nije odgovoreno.

5. Revizija je osnovana.

6. U skladu s odredbom čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011 - službeni pročišćeni tekst, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023, dalje: ZPP) ovaj sud pobijanu odluku ispitao je samo u onom dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete nastale zbog neosnovanog uhićenja i lišenja slobode 1. tužitelja i 2. tužitelja, kao i štete koju su svi tužitelji pretrpjeli tijekom nasilne pretrage doma 28. lipnja 2017. te uhićenja 1. i 2. tužitelja.

8. U obrazloženju drugostupanjske presude navedena su činjenična utvrđenja na kojima je utemeljena pobijana presuda:

- nalogom Županijskog suda u Rijeci br. Kir-t-198/17 od 27. lipnja 2017. naložena je pretraga 1. tužitelja te doma i drugih prostorija koje koristi u svrhu pronalaska predmeta ili tragova povezanih s počinjenjem kaznenog dijela iz čl. 190. st. 2. Kaznenog zakona, a izvršenje pretrage je povjereno službenicima PU PG Rijeka, Sektor kriminalističke policije, Služba kriminaliteta droga;

- nalogom Županijskog suda u Rijeci br. Kir-t-199/17 od 27. lipnja 2017. naložena je pretraga 2. tužitelja te doma i drugih prostorija koje koristi u svrhu pronalaska predmeta ili tragova povezanih s počinjenjem kaznenog dijela iz čl. 190. st. 2. Kaznenog zakona, a izvršenje pretrage je također povjereno službenicima PU PG Rijeka, Sektor kriminalističke policije, Služba kriminaliteta droga;

- 28. lipnja 2017. izvršena je pretraga 1. i 2. tužitelja, kao i njihova doma i drugih prostorija na adresi [adresa] u [adresa], u svezi čega su sačinjeni zapisnici o pretrazi osobe, kao i Zapisnik o pretrazi doma i drugih prostorija;

- prilikom pretrage pronađen je pištolj marke Ruger P 91DC sa 5 komada pripadajućeg streljiva u ladici noćnog ormarića, te je isti privremeno oduzet 1. tužitelju, novčani iznos od 84.300,00 eura i 2.000,00 kn, također privremeno oduzet 1. tužitelju;

- pretrazi je prisustvovala i 3. tužiteljica kao supruga 1. tužitelja i majka 2. tužitelja;

- tijekom pretrage 1. i 2. tužitelji su uhićeni u svezi čega su sačinjena Izvješća o uhićenju i dovođenju u pritvorsku policijsku jedinicu, s time da je prilikom uhićenja nad 2. tužiteljem primijenjena tjelesna snaga–sredstva vezivanja;

- policijski službenici su u kuću tužitelja na adresi [adresa] u [adresa] nasilno ušli kojom prilikom su nastala oštećenja na balkonskom vratima u prizemlju, na ulaznim vratima spavaće sobe, na ulaznim vratima u gostinjske sobe, na ulaznim vratima dječje sobe i na ulaznim vratima kupaone;

- 1. tužitelj pravomoćnim Prekršajnim nalogom Prekršajnog suda u Rijeci br. Pp-J-2311/17 od 5. listopada 2017. (list 209-2011 spisa) proglašen je krivim što je 28. lipnja 2017. dragovoljno izručio pištolj marke Ruger P 91DC sa pripadajućim spremnikom u kojem se nalazilo 5 kom streljiva te 50 kom streljiva marke Geco cal 45 i 48 komada streljiva cal. 40, a koje oružje da je nabavio i držao bez odobrenja nadležnog tijela, čime je počinio prekršaj iz čl. 10. st. 1. Zakona o oružju te mu je izrečena novčana kazana u iznosu od 5.000,00 kn,

- 1. i 2. tužitelji su nakon uhićenja ispitani radi osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama iz čl. 190. st. 2. Kaznenog zakona zajedno sa RĆ, ŽĆ, ČĆ, LĆ i CĆ;

- rješenjem Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci br. K-DO-36/17 od 30. lipnja 2017. nije određeno provođenje istrage protiv 1. i 2. tužitelja već protiv ostalih okrivljenika (RĆ i dr.);

- 1. tužitelju kao poreznom obvezniku rješenjem Ministarstva financija, Porezna uprava Rijeka od 13. srpnja 2017. zabranjeno je raspolaganje tražbinama prema Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci u iznosu od 2.000,00 kn i 84.300,00 eura do okončanja postupka poreznog nadzora započetog na temelju Obavijesti o poreznom nadzoru od 7. srpnja 2017., odnosno do isteka roka od 15 dana od izvršnosti poreznog rješenja koje će se donijeti u postupku poreznog nadzora,

- 1. tužitelj je pred Upravnim sudom u Rijeci pokrenuo upravni spor radi poništenja navedenog rješenja Porezne uprave Rijeka od 13. srpnja 2017. i drugostupanjskog rješenja Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak od 13. travnja 2017., međutim njegov tužbeni zahtjev je pravomoćno odbijen;

- 1. tužitelju je nakon okončanja postupka poreznog nadzora i nakon odustajanja Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci od kaznenog progona izvršen povrat privremeno oduzetih sredstva u iznosu od 2.000,00 kn 27. travnja 2022. i iznos od 84.300,00 eura 25. svibnja 2022.;

- iz nalaza i mišljenja vještakinje financijske struke Dijane Tomljanović- Butković utvrđeno je da obračunata kamata na iznos od 84.300,00 eura za razdoblje od 21. ožujka 2021. do 25. svibnja 2022. iznosi 5.577,17 eura, dok da na iznos od 2.000,00 kn za razdoblje od 21. ožujka 2021. do 27. travnja 2022. iznosi 16,44 eura.

9. Prvostupanjski sud je utvrdio da su 1. i 2. tužitelji neosnovano uhićeni jer protiv njih nije pokrenut kazneni postupak. Također je zaključio da u utvrđenim okolnostima slučaja (nasilan ulazak i pretraga doma tužitelja te uhićenje 1. i 2. tužitelja) osnovano svi tužitelji potražuju naknadu zbog povrede prava osobnosti na nepovredivost doma, osobni i obiteljski život, ugled, čast, dostojanstvo i slobodu, a za koju štetu tuženica odgovara po načelu objektivne odgovornosti.

10. Drugostupanjski sud je preinačio odluku prvostupanjskog suda kojom je dosuđena naknada te štete jer je utvrdio da tužitelji nemaju pravo na naknadu štete iz razloga što nije bilo protupravnosti ili protuzakonitosti prilikom pretrage jer je izvršena na temelju naloga, a odluka o nasilnom ulasku u objekt je sačinjena na temelju procjene rizika. Nadalje, drugostupanjski sud ocjenjuje da su svi tužitelji pretrpjeli povredu prava osobnosti, međutim da okolnosti slučaja ne opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade pretrpljene štete niti jednom od tužitelja.

11. Pravna shvaćanja izražena u pobijanoj odluci ne mogu se prihvatiti kao pravilna.

12. Odredbom čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/2005, 41/2008, 125/2011 i 78/2015, dalje: ZOO) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

13. Odredbom čl. 14. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/2008, 76/2009, 80/2011, 91/2012, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014 i 70/2017, dalje: ZKP) propisano je da osoba koja je neopravdano osuđena za kazneno djelo ili je neosnovano uhićena ima pravo na svekoliku rehabilitaciju, pravo na naknadu štete iz sredstava državnog proračuna te druga prava utvrđena zakonom.

14. Odredbom čl. 115. Zakona o policiji ("Narodne novine", broj 34/2011, 130/2012, 89/2014, 151/2014, 33/2015, 121/2016, dalje: Zakon o policiji) propisano je da za štetu koju policijski službenik počini trećim osobama u službi ili u svezi sa službom odgovara Republika Hrvatska, osim ako se dokaže da je šteta posljedica zakonite primjene policijskih ovlasti.

15. Odredbom čl. 112. st. 3. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika ("Narodne novine", broj 89/2010 i 76/2015) propisano je da ako postoje razlozi za ulazak u tuđi dom i s njime povezan prostor, policijski službenik može nasilno ući u dom ili zatvorene prostorije doma kada se na drugi način ne može izvršiti nalog o uhićenju ili uhititi počinitelja kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od najmanje tri godine ili otkloniti izravna opasnost. Policijski službenik će prilikom nasilnog ulaska u tuđi dom postupati na način da uzrokuje najmanju moguću štetu. Kada to okolnosti dozvoljavaju za nasilni ulazak može koristiti pomoć stručne osobe koja će otvoriti vrata (bravara) ili posebnih sredstava (vatrogasnih postrojbi, specijalne i interventne policije).

16. U skladu s odredbom čl. 1045. ZOO, opće pretpostavke izvanugovorne odgovornosti za štetu koje moraju biti kumulativno ispunjenje da se šteta naknadi oštećeniku su: 1) subjekti odgovornosti za štetu, 2) štetna radnja štetnika, 3) šteta, 4) uzročna veza između štetne radnje i štete i 5) protupravnost.

17. Ističe se da sama činjenica da je šteta prouzročena nečijom radnjom nije dovoljna za nametanje odgovornosti za štetu, već se osim nastale štete posebno traži da štetnikova radnja kojom je šteta prouzročena bude ujedno protivna nekom pravnom pravilu, odnosno da je protupravna. Smatra se da je određena osoba postupala protupravno ako se utvrdi da je svojim postupanjem povrijedila određenu dužnost.

18. Iz navedenog proizlazi da je prilikom odlučivanja o osnovanosti zahtjeva tužitelja za naknadu štete potrebno utvrditi je li uhićenje osnovano (čl. 14. ZKP), odnosno je li bilo protupravno. Kako bi se utvrdila protupravnost uhićenja, a s tim u vezi i nasilan ulazak u dom tužitelja, potrebno je uzeti u obzir postojanje objektivne odgovornosti države za štetu, ali i cjelokupno postupanje policijskih službenika koji su proveli pretragu doma i lišenje slobode te utvrditi je li nastala šteta posljedica zakonite i pravilne primjene policijskih ovlasti u smislu odredbe čl. 115. Zakona o policiji. Dakle, nije dovoljno utvrditi je li postojao valjani nalog za pretragu te je li ispravno donesena odluka o nasilnom ulasku policijskih službenika radi provedbe navedenog naloga, već je potrebno, imajući na umu sve utvrđene okolnosti u konkretnom slučaju, ocijeniti je li postupanje policijskih službenika prilikom provedbe naloga bilo eventulano nepravilno, odnosno je li postupanje policijskih službenika bilo u svemu u skladu s odredbama Zakona o policiji i Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika, imajući na umu prava osobnosti svih tužitelja za koja tvrde da su im povrijeđena.

19. Nadalje, a imajući na umu okolnosti konkretnog slučaja, valja reći da u rizičnim situacijama (kao što su primjerice uspostava javnog reda, sprječavanje kažnjivih djela, hvatanje navodnih kriminalaca i vlastita zaštita odnosno zaštita drugih pojedinaca i sl.), policijski službenici imaju pravo na uporabu odgovarajućih mjera, uključujući i uporabu sile prilikom ulaska i pretrage doma te uhićenja. Ipak, takva se sila smije upotrijebiti samo ako je neophodna i ne smije biti prekomjerna. Pribjegavanje fizičkoj sili koja nije bila strogo potrebna zbog ponašanja same osobe prema kojoj je primijenjena umanjuje njezino dostojanstvo i u načelu predstavlja povredu prava zajamčenog čl. 23. st. 1. zasebno i u vezi s čl. 25. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14., dalje: Ustav) i člankom 3. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda "Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02., 1/06. i 13/17.). Pritom, da bi potpalo pod domašaj čl. 23. st. 1. Ustava i čl. 3. Konvencije, postupanje policijskih službenika mora doseći minimalni stupanj težine. Ocjena tog minimalnog stupnja težine uvijek ovisi o okolnostima konkretnog slučaja, kao što su način postupanja, trajanje postupanja, njegove posljedice za žrtvu, a u pojedinim slučajevima i spol, dob i zdravstveno stanje žrtve.

20. Uz prethodno navedeno, ukazuje se i da je ovaj sud u presudi poslovni broj Rev- 1213/2020-2 od 20. rujna 2022., u činjenično i pravno podudarnom slučaju, izrazio pravno shvaćanje da Republika Hrvatska za štetu koju policijski službenik počini trećim osobama u službi ili u vezi sa službom odgovara po principu uzročnosti (objektivna odgovornost), ali ona se te odgovornosti može osloboditi ako dokaže da je šteta posljedica zakonite primjene policijskih ovlasti. Pri tom se ukazuje da se ne zabranjuje uporabu sile od strane policijskih službenika tijekom uhićenja ali to pribjegavanje sili mora biti razmjerno i neophodno, što se ocjenjuje s obzirom na okolnosti svakog konkretnog slučaja i treba biti obrazloženo u presudi.

21. Slijedom svega navedenog, odgovor na postavljeno revizijsko pitanje glasi:

„Pravo oštećenika na dosudu pravične naknade imovinske i neimovinske štete nastale kao posljedica neosnovanog uhićenja ocjenjuje se imajući na umu da Republika Hrvatske za nastalu štetu odgovara po načelu objektivne odgovornosti, no da se te odgovornosti ona može osloboditi ako dokaže da je šteta posljedica zakonite i pravilne primjene policijskih ovlasti, što sud utvrđuje ocjenjivanjem zakonitosti i pravilnosti u postupanju/ponašanju policijskih službenika koji su proveli nasilnu pretragu doma, lišenje slobode i pritvaranje, te je li pribjegavanje sili bilo neophodno i razmjerno okolnostima konkretnog slučaja“.

22. Kako drugostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog pristupa nije razmotrio sve činjenice odlučne za odluku o predmetu spora za svakog pojedinog tužitelja i za svaku od utuženih osnova naknade, kako imovinske tako i neimovinske štete, niti su o tome izloženi dostatni razlozi u obrazloženju presude, valjalo je ukinuti drugostupanjsku presudu te odlučiti kao u toč. I. izreke ovog rješenja, a na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP.

23. U ponovljenom postupku, imajući na umu pravno shvaćanje izraženo u ovom rješenju, drugostupanjski će sud ponovno ocijeniti sve činjenice odlučne za rješenje spora među strankama i ponovno odlučiti o žalbi.

24. Odluka o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka ostavljena je za konačnu odluku u skladu s odredbom čl. 166. st. 3. ZPP. Stoga je odlučeno kao u toč. II. izreke ovog rješenja.

Zagreb, 17. rujna 2025.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Ante Perkušić

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte