REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, Split

R1-250/2025-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Mirandi Pelaić-Morić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja pod 1 EG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i pod 2 ZG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv protustranke Grada Splita, OIB 78755598868, iz Splita, Obala kralja Branimira 17, radi utvrđenja naknade za predanu nekretninu, izvanraspravno, dana 17. rujna 2025. godine

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se tržišna vrijednost čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak, površine 1773 m2, upisane u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] sa svim građevinskim poboljšicama na dan 10. rujna 2015., u iznosu od 1.939.712,32 eur.

II. Dužan je predloženik Grad Split, OIB 78755598868, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe predlagatelju pod 1 EG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], isplatiti naknadu za 1/8 suvlasničkog dijela čest. zem. [katastarska čestica], upisana u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] i to iznos od 242.464,04 eur sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana 11. rujna 2017. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodni tekućem polugodištu uvećanoj za 3% poena, a koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, dok se za više zatraženi iznos od 16.046,44 eur te za više zatraženi iznos kamata od 11. rujna 2015. do 10. rujna 2017., zahtjev predlagatelja pod 1 odbija kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev predlagateljice pod 2 ZG u cijelosti kao neosnovan.

IV. Odbijaju se zahtjevi predlagatelja pod 1 EG i predlagateljice pod 2 ZG za naknadu troška postupka, kao neosnovani.

Obrazloženje

1. Dana 1. prosinca 2015.g. kod ovog suda zaprimljen je prijedlog predlagatelja, protiv predloženika, radi utvrđivanja naknade za predano zemljište Gradu Splitu. U prijedlogu je navedeno kako je na ročištu održanom 10. rujna 2015.g. između stranaka u ovom postupku u Službi za imovinsko pravne poslove, Ureda državne uprave u SD Županiji, u postupku predaje zemljišta Gradu Splitu, posl. br. Kl:UP/I-944-05/09- 01/03, Urbr:2181-05-01/020-15-14 sporazumno sklopljena izjava sadržaja kojim EG i ZG predaju Gradu Splitu u vlasništvo za 1/8 dijela zemljište označeno kao čest. zem. [katastarska čestica] upisano u ZU 7482 k. o. [katastarska općina] ukupne površine 1891 m2. Nadalje, da EG i ZG ovlašćuju Grad Split da bez daljnjeg sudjelovanja temeljem te izjave može zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva predmetnog zemljišta na svoje ime u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu. Ta izjava da je izraz prave volje EG i ZG, a što oni potvrđuju svojim potpisom.

Na drugom ročištu održanim pred upravnim tijelom od 19. listopada 2015.g. između stranaka da nije postignut sporazum o naknadi za zemljište koje je citiranom izjavom od 10. rujna 2015.g. predano Gradu Splitu, radi čega je potrebno u izvanparničnom postupku utvrditi tržišnu vrijednost predmetnog zemljišta, a sve sukladno čl. 175. st. 2. Zakona o prostornom uređenju.

Stoga je predloženo da sud u izvanparničnom postupku utvrdi tržišnu vrijednost 1/8dijela zemljišta označeno kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 7482 k. o. [katastarska općina], ukupne površine 1891 m2.

Predlagatelji pod 1 i 2 su više puta tijekom postupka precizirali svoj zahtjev, dok su konačni istakli u žalbama protiv rješenja ovog suda od 26. ožujka 2024.

2. U odgovoru na prijedlog punomoćnik predloženika je naveo kako se protivi prijedlogu predlagatelja da se utvrdi tržišna vrijednost predmetne nekretnine u površini kako je to predloženo i to za 1891 m2 s obzirom da je predlagatelju pod 1 u postupku izvlaštenja isplaćena naknada za dio površine, te da bi predmet ovog postupka bilo utvrđivanje tržišne vrijednosti za 1/8 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine od 1773 m2. U dokaz svojih navoda predloženik je priložio djelomično rješenje o izvlaštenju od 25. veljače 2010., zaključak o ispravci greške od 8. ožujka 2010. te listu analitike prometa o isplati predlagatelju pod 1 na ime izvlaštenog dijela 1/8 od 118 m2 i to na dan 14. rujna 2012. iznos od 90.046,10 kn, te zapisnik Službe za imovinsko pravne poslove Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj Županiji br. Kl:UP/I-944-05/09- 01/03, Urbr:2181-05-01/020-15-14 od 19. listopada 2015.g. Također je predloženo izvesti dokaz vještačenjem po sudskim vještacima koji se inače angažiraju u istovjetnim predmetima. U nastavku postupka punomoćnik predloženika sporio je aktivnu legitimaciju predlagateljice pod 2 te je sporio osnov i visinu zahtjeva u ovom postupku.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom izjave dane pred Uredom državne uprave Splitsko-dalmatinske Županije, Kl:UP/I-944-05/09-01/03, Urbr:2181- 05-01/020-15-14 od 10. rujna 2015.g., zapisnik Službe za imovinsko pravne poslove Ureda državne uprave u SD Županiji od 19. listopada 2015.g., Kl:UP/I-944-05/09- 01/03, Urbr:2181-05-01/020-15-17, djelomičnog rješenja Ureda državne uprave u Splitsko dalmatinskoj Županiji, Služba za imovinsko pravne poslove klasa: UP-I-943- 04/08-01/27, Ur.br. 2181-05-03-10-178/JE od 25. veljače 2010. koje je pravomoćno 12. srpnja 2012., zaključka o ispravci greške od 8. ožujka 2010. koji je pravomoćan 7. travnja 2010., rješenja Ministarstva pravosuđa RH Klasa: UP-II-943-04/10-01/81 Urbr. 514-03-02-03/8-11-3 od 17. listopada 2011., izvatka iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica] ZU 7482 k. o. [katastarska općina], sa povijesnim izvatkom za navedenu čest. zem., obavljeni su očevidi dana 5. svibnja 2017. i 26. veljače 2021., vještvo sudskog vještaka za geodeziju Petra Čorića, vještva i dopuna sudskih vještaka za graditeljstvo Nikše Krstulovića i Mije Tadinca, te je izvršen i pregled spisa Općinskog suda u Splitu broj R1-453/13 koji prileži spisu, kao i ostala priležeća dokumentacija.

4. Predmet ovog izvanparničnog postupka je zahtjev predlagatelja pod 1 i 2 za određivanjem naknade povodom predaje zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, sve temeljem odredbi čl. 175. Zakona o prostornom uređenju (NN broj 3/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, dalje: ZPU).

5. U tijeku ovog postupka bila je sporna aktivna legitimacija predlagateljice pod 2, sam osnov i visina zahtjeva kao i površina predmetne nekretnine za koju je potrebno odrediti naknadu za predano zemljište.

6. Nakon provedenog postupka sud prvog stupnja pod brojem R1-1335/15 donio je rješenje kojim je utvrdio tržišnu vrijednost za čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na dan 10. rujna 2015. u iznosu od 13.955.917,88 kn te je obvezao protustranku da predlagateljima kao solidarnim vjerovnicima isplati naknadu za 1/8 suvlasničkog dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] iznos od 1.744.489,73 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 11. rujna 2017. te je obvezao protustranku na isplatu naknade troška predlagateljima pod 1 i 2.

7. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavila protustranka zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava.

8. Ispitujući pobijanu odluku drugostupanjski sud je utvrdio da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a te da je pogrešno primijenio materijalno pravo. Bitna povreda da se očituje u tome što odluka suda nema potrebne razloge da bi se mogla ispitati. Naime, protustranka da je tijekom postupka osporila pravo predlagateljima da traže naknadu za čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 1891 m2 navodeći da je za dio te nekretnine u površini od 118 m2 predlagatelju pod 1 isplaćena naknada pri čemu je dostavljena i relevantna dokumentacija, a pri čemu sud u pobijanoj odluci nije ocijenio navedeni prigovor zbog čega je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno. Isto tako da sud nije naveo razloge zašto je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka za graditeljstvo kojim je povišena cijena predmetnog zemljišta te da je sud i pogrešno primijenio materijalno pravo kada je dosudio zatezne kamate po stopi uvećanoj za 5% poena, umjesto za 3% poena, sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima. Drugostupanjski sud također je bio stava da je sud pogrešno primijenio materijalno pravo prilikom donošenja odluke o trošku postupka odnosno odredbe Zakona o sudskom vanparničnom postupku (SL. list FNRJ-175/34) a koji se primjenjuje temeljem Zakona o primjeni pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine, kada je ocijenio da su troškovi zastupanja nužni troškovi postupka budući da iz paragrafa 20. ZVP proizlazi da trošak zastupanja snosi zastupana osoba, pri čemu da je sud pogrešno ocijenio da su troškovi nastali skrivljenim ponašanjem protustranke jer je predmetni postupak pokrenut s obzirom da stranke nisu postigle sporazum o visini naknade, a za što nije odgovorna sama protustranka već i predlagatelj, dok je pravo svih stranaka u postupku da iznose prigovore na nalaz i mišljenje vještaka.

9. Nakon nastavljenog postupka i dopune dokaznog postupka Općinski sud u Splitu je pod brojem R1-99/2019 dana 26. ožujka 2024. donio rješenje kojim je utvrdio da je tržišna vrijednost čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na dan 10. rujna 2015. iznosila 15.581.977,90 kn/2.068.083,87 eur te je obvezao protustranku da isplati predlagateljima pod 1 i 2 kao solidarnim vjerovnicima naknadu za 1/8 suvlasničkog dijela predmetne čest. zem. i to iznos od 245.258,63 eur sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana 11. rujna 2017., te je obvezao protustranku da predlagateljici pod 2 naknadi trošak postupka od 567,40 eur, dok je za više traženo zahtjev predlagateljice pod 2 odbijen, te je u cijelosti odbijen zahtjev predlagatelja pod 1 za naknadom troška postupka.

10. Protiv citiranog rješenja pravodobnu žalbu izjavili su predlagatelji pod 1 i 2 kao i protustranka, i to predlagatelj pod 1 zbog svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. toč. 1-3 ZPP-a, prijedlogom da drugostupanjski sud usvoji žalbu i preinači pobijano rješenje na način da utvrdi tržišnu vrijednost predmetne nekretnine na dan 10. rujna 2015. u iznosu 15.581.977,90 kn/2.068.083,87 eur te da naloži protustranci isplatu predlagateljima pod 1 i 2 iznos od 1.947.747,24 kn/258.510,48 eur i to sa zateznim kamatama od 11. rujna 2015. te da se predlagatelju pod 1 naknadi trošak postupka u iznosu od 92.340,00 eur sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja rješenja pa do isplate. I predlagateljica pod 2 protiv navedenog rješenja izjavila je žalbu iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. toč. 1-3 ZPP-a s prijedlogom da drugostupanjski usvoji žalbu i preinači pobijano rješenje na način kako je to zatražio i predlagatelj pod 1, te je i zatražila naknadu troška od 71.750,00 eur sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja rješenja do isplate.

11. Protustranka je podnijela žalbu zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Bitna povreda odredaba parničnog postupka da proizlazi iz izostavljenih razloga o odlučnim činjenicama te da postoji proturječnost između razloga za donošenjem rješenja u odnosu na sadržaj isprava o odlučnim činjenicama, te je predloženo rješenje ukinuti i odbiti zahtjev za određivanjem naknade zbog nepostojanja uvjeta za predaju zemljišta sukladno ZPU, a podredno pobijano rješenje ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

12. Predlagatelji pod 1 i 2 u svom odgovoru na žalbu predložili su žalbu protustranke u cijelosti odbiti kao neosnovanu, a u cijelosti usvojiti žalbu predlagatelja.

13. Smatrajući žalbe stranaka u ovom postupku osnovane, Županijski sud u Zagrebu pod brojem Gž-4795/24 dana 4. travnja 2025. donio je rješenje kojim je ukinuo rješenje ovog suda broj R1-99/2019 od 26. ožujka 2024. te je predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovni postupak te odredio da će se isti provesti pred drugim sucem pojedincem.

14. Ispitujući pobijano rješenje u okviru žalbenih navoda stranaka, kao i po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavak 2. ZPP-a, utvrđeno je da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. toč. 11. ZPP-a, jer prvostupanjsko rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer su razlozi o odlučnim činjenicama nejasni odnosno jer o odlučnim činjenicama sud prvog stupnja nije dao nikakve razloge.

15. Nadalje, drugostupanjski sud zaključuje da je sud prvog stupnja uzeo u obzir da je predlagatelju pod 1 isplaćen iznos za 118 m2 zemljišta, iako iz obrazloženja pobijane odluke nije moguće utvrditi kako je to sud uzeo u obzir, odnosno kako je obračunao naknadu, koju je nesporno umanjio jer ne odgovora 1/8 one tržišne vrijednosti utvrđene vještačenjem u postupku. Također se ističe da je sud prvog stupnja pravilno zaključio da u sudskoj nadležnosti nije samo utvrđivanje visine naknade za predano zemljište, kako to neosnovno ističu predlagatelji tijekom cijelog postupka, nego da je u sudskoj nadležnosti i ispitivanje i ocjenjivanje temeljnih pretpostavki za predaju zemljišta u vlasništvo jedinici lokalne samouprave (a što je u skladu sa odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1026/15-3 od 19 listopada 2016.g.), te da je dakle sud prvog stupnja nadležan odlučivati o postojanju pretpostavki za predaju zemljišta u vlasništvo jedinica lokalne samouprave u ovom postupku koji se vodi radi dosude naknade.

16. U odnosu na žalbene navode u pogledu sporne površine predmetne nekretnine drugostupanjski sud ističe da iz zemljišno knjižnog izvatka koji prileži spisu proizlazi da je predmetna čest. zem. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao pašnjak površine 1891 m2, i da je predlagatelj pod 1 suvlasnik u 1/8 dijela, a ovdje protustranka u 7/8 dijela. Da iz zapisnika sastavljenog dana 19. listopada 2015. u Službi za imovinsko – pravne poslove, Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji u postupku sporazumnog određivanja naknade za zemljište predano u vlasništvo Gradu Splitu proizlazi da je još u tom postupku protustranka isticala da je od predmetne čestice površine 1891 m2 izvlašteno 118 m2 i da bi stoga predmet naknade bila 1/8 predmetne čest. zem. u ukupnoj površini od 1773 m2, a kod kojih navoda je ustrajao i tijekom ovog postupku. S time u vezi u pobijanom rješenju da nedostaju jasni razlozi o tome koje je činjenice sud utvrdio uvidom u djelomično rješenje Ureda državne uprave u Splitsko dalmatinskoj Županiji i odgovarajući predmet u pogledu plaćanja novčanog iznosa predlagatelju pod 1, što mu je plaćeno (a budući on to u ovom postupku osporava), kao i razlozi o tome je li osnovna čest. zem. [katastarska čestica] od koje je nastala čest. zem. [katastarska čestica] nakon cijepanja ima površinu od 1891 m2 ili je ta površina umanjena za 118 m2.

17. Nadalje da u pobijanom rješenju nedostaju razlozi o tome kako je sud obračunao u vještačenjem utvrđenu vrijednost predanog zemljišta tih spomenutih 118 m2, jer sud u obrazloženju navodi da je iznos od 90.046,10 kn valjalo obračunati, no da nije moguće provjeriti kako, a što je žalbom predlagatelja osporeno.

18. Nadalje uvidom u nalaz i mišljenje vještaka za geodeziju Petra Čorića od 16. svibnja 2017. je utvrđeno da predmetna nekretnina u naravi predstavlja dio nekadašnjeg uređenog kampa, danas u zapuštenom i ruševnom stanju, dok iz nalaza vještaka Mije Tadinca dipl. inž. građ. od 1. lipnja 2021., između ostalog, proizlazi da se na sjevernom dijelu predmetnog zemljišta nalazi izgrađeni ugostiteljski objekt s izgrađenom okućnicom i temeljem čega se predmetno zemljište može smatrati izgrađenim građevinskim zemljištem, a o navedenom su izostali razlozi u pobijanom rješenju.

19. Također da su izostali razlozi o tome temeljem čega je sud utvrdio da je predlagateljica pod 2 suvlasnica predmetnog zemljišta i ovlaštenik prava na isplatu naknade za predano zemljište, kao i razlozi o solidaritetu na strani predlagatelja.

20. Potom je sud drugog stupnja dao uputu sudu prvog stupnja da otkloni postupovne povrede na koje mu je ukazano ovim rješenjem, raspravi navedene odlučne okolnosti na koje mu je ukazano rješenjem te utvrdi jesu li ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 170. ZPU za obvezivanjem protustranke na isplatu naknade za preneseno zemljište iz čl. 175. ZPU i u kojem novčanom iznosu, te navede razloge o svim činjenicama na koje je ukazano drugostupanjskom odlukom, a koje su pravno relevantne za odlučivanje u ovom predmetu pri čemu je potrebno donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku nakon ocjene izvedenih dokaze u smislu odredbe čl. 8. ZPP- a.

21. U nastavljenom tijeku postupka, uvažavajući uputu suda drugog stupnja u pogledu utvrđivanja jesu li ispunjene pretpostavke iz čl. 170.-175. Zakona o prostornom uređenju, a i u skladu s prijedlogom predlagatelja za pribavom i pregledom spisa Općinskog suda u Splitu broj R1-453/13, sud je isti spis pribavio i pregledao. Na okolnost prigovora protustranke u pogledu aktivne legitimacije predlagateljice pod 2 sud je zatražio povijesni izvadak za čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] koji prileže spisu te je pregledao izvadak iz zemljišne knjige sa povijesnim prikazom za nekretnine upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na dan 31. srpnja 2025. te su stranke na ročištima od 4. srpnja 2025., 25. srpnja 2025. i 2. rujna 2025. ustrajali u svim svojim dosadašnjim navodima istaknutim u svojim podnescima i žalbama.

22. Odredbom čl. 170. st. 1. ZPU je propisano da vlasnik neizgrađenog i neopterećenog zemljišta na kojemu je urbanističkim planom uređenja planirano građenje infrastrukture ili građevine javne namjene koje ne može biti vlasnik, može to zemljište prenijeti u vlasništvo jedinice lokalne samouprave. U st. 2. istog članka propisano je da na prethodno opisani način iz st. 1. može postupiti i vlasnik neizgrađenog zemljišta na kojemu ne može graditi jer se ne može formirati građevna čestica u skladu s detaljnim planom uređenja.

23. Sukladno odredbi čl. 172. st. 1. ZPU za preneseno zemljište iz članka 170. vlasniku pripada naknada u visini tržišne vrijednosti prenesenog zemljišta u vrijeme prijenosa, koju naknadu iz stavka 1. dužna je isplatiti jedinica lokalne samouprave, odnosno osoba s kojom je sklopljen ugovor, najkasnije u roku od dvije godine od dana prijenosa zemljišta, odnosno sklapanja ugovora.

24. Nadalje odredbom čl. 173. st. 1. i 2. ZPU propisno je da zemljište iz čl. 170. i čl.171. st. 1. ovoga Zakona vlasnik prenosi izjavom o prijenosu zemljišta koju daje na zapisnik uredu državne uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu., koji je dužan pozvati jedinicu lokalne samouprave da prisustvuje davanju izjave iz st. 1. ovoga članka najmanje četrnaest dana prije davanja izjave. O prijenosu zemljišta se ne donosi upravni akt. St. 3. propisano je da pristanak, odnosno protivljenje jedinice lokalne samouprave prijenosu zemljišta nije od utjecaja na prijenos, odnosno na stjecanje prava vlasništva zemljišta koje se prenosi.

25. Sukladno odredbi čl. 174. st. 2. ZPU zapisnik o prijenosu zemljišta koji je potpisao vlasnik zemljišta i službena osoba, ovjeren pečatom ureda državne uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu je pravna osnova za stjecanje vlasništva prenesenog zemljišta od strane jedinice lokalne samouprave.

26. Nadalje prema odredbi čl. 175. ZPU Ured državne uprave, odnosno Grada Zagreba na prijedlog vlasnika saziva raspravu u svrhu sporazumnog utvrđivanja naknade za preneseno zemljište te ako vlasnik i jedinica lokalne samouprave ne postignu sporazum u pogledu naknade za preneseno zemljište, nadležni sud ovu naknadu po zahtjevu vlasnika određuje u izvanparničnom postupku.

27. Kako je odredbom čl. 173. st. 1. ZPU izričito propisano da se o prijenosu zemljišta ne donosi upravni akt to ispitivanje postojanje pretpostavki za predaju zemljišta u vlasništvo jedinica lokalne samouprave je u sudskoj nadležnosti.

28. Sud je tijekom postupka izveo dokaze vještačenjem po sudskom vještaku geodetu Petru Čoriću od 16. svibnja 2017. a kojim vještvom je utvrđeno da predmetna nekretnina u naravi predstavlja dio nekadašnjeg uređenog kampa koji je u zapuštenom i ruševnom stanju. Sud je izveo i dokaz vještačenjem po vještacima građevinske struke, a i stanje same nekretnine je fotografirano i opisano u zapisnicima s očevida. Također i pregledom spisa ovog suda broj R1-453/13 koji je vođen pred ovim sudom radi utvrđenja naknade za predanu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] vođenim po predlagateljima – ostalim suvlasnicima predmetne nekretnine, su izvedeni dokazi očevidom na licu mjesta te vještačenje po sudskom vještaku građevinske struke u kojima je utvrđeno da se na istovjetnoj predmetnoj parceli još uvijek nalaze ostaci ruševine koja je vidljiva i na fotografijama koje prileže spisu. Takve nalaze vještaka sud drži u cijelosti stručnim i napravljenim u skladu s pravilima struke pri čemu ovaj sud drži da se zbog postojanja zemljišta u zapuštenom i ruševnom stanju, predmetno zemljište ne može podvesti pod izgrađeno građevinsko zemljište. Prema priležećim vještvima i detaljnom urbanističkom planu na predmetnoj parceli nije predviđena gradnja iako se parcela nalazi u građevinskom području. Da je tome tako te da se radi o podesnoj nekretnini za predaju u vlasništvo lokalne samouprave proizlazi i iz rješenja ovog suda broj R1-453/13 kojim je utvrđena tržišna vrijednost predmetne čest. zem. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] te naloženo predloženiku Gradu Splitu isplatiti naknadu preostalim suvlasnicima svakome u omjeru prema suvlasničkom dijelu, pri čemu je predloženik nesporno i upisan u zemljišnoj knjizi za 7/8 u pogledu predmetne čest. zem. Opisujući tzv. građevinu koja se nalazi na predmetnoj čest. zem. sudski vještaci ističu da se praktički radi o ruševini, dakle, porušenom objektu koji je bio u funkciji kampa pri čemu se zatiču samo ostaci zidova, dok jedino sudski vještak Mijo Tadinac ističe da se na sjeverom dijelu predmetnog zemljišta nalazi izgrađen ugostiteljski objekt s izgrađenom okućnicom te da se temeljem toga predmetno zemljište "može" smatrati izgrađenim građevinskim zemljištem. Međutim po definiciji građevina je objekt na zemlji određene lokacije koji se sastoji od građevinskog dijela ali i ugrađene opreme a pod čim se po stavu ovog suda ne može podvesti navedena ruševina zbog koje se onda može smatrati predmetno zemljište izgrađenim građevinskim zemljištem.

29. Slijedom gornjih utvrđenja ovaj sud drži da je osnovan zahtjev predlagatelja pod 1 te da je predmetna nekretnina podesna za predaju u vlasništvo jedinice lokalne samouprave jer se radi o neizgrađenom zemljištu koje se nalazi unutar granica građevnog područja naselja na kojem se u skladu sa prostornim planom mogu graditi građevine za stambene, poslovne i druge namjene (u konkretnom slučaju javni park) i na kojem nije izgrađena građevina u smislu kako to proizlazi iz definicije građevine. Također radi se o neopterećenom zemljištu jer zemljište koje unutar vlastitog zemljišnoknjižnog izvatka – teretovnice – C list nema uknjižen stvarni teret u korist druge stvari ili osobe tj. služnost ili hipoteku.

30. U odnosu na spornu površinu predane predmetne nekretnine, a koja nekretnina je predana zapisnikom kod upravnog tijela 10. rujna 2015. godine, za istaknuti je da se doista u predmetnom zapisniku navodi da je predmet rasprave utvrđivanje činjeničnog stanja sukladno čl. 170. Zakona o prostornom uređenju po zahtjevu predlagatelja pod 1 EG i to baš za 1/8 dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] ukupne površine 1891 m2 gdje je punomoćnik ovdje protustranke izjavio da se slaže sa ponudom da se Gradu Splitu preda u vlasništvo 1/8 dijela predmetne čestice. Ujedno je punomoćnik Grada Splita zatražio da se i nazočna predlagateljica pod 2 izjasni da je suglasna da se zemljište preda Gradu Splitu, što je na zapisniku i konstatirano. Također iz zapisnika stavljenog 19. listopada 2015. sastavljenog pred upravnim tijelom proizišlo je da je protustranka istaknula da je od predmetne čestice površine 1891 m2 izvlašteno 118 m2 te da bi predmet naknade bila 1/8 predmetne čest. zem. u ukupnoj površini od 1773 m2, a kod kojih navoda je ustrajala i tijekom ovog postupka.

31. Na navedene okolnosti sud je izveo dokaz pregledom djelomičnog rješenja Ureda državne uprave Splitsko-dalmatinske županije, Službe za imovinskopravne poslove od 25. veljače 2010. godine kojim je prihvaćen prijedlog da se u korist Grada Splita radi izgradnje ulice Put Radoševca u Splitu potpuno izvlašćuje zemljište označeno kao čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 118 m2, koja je nastala od osnovne čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a uknjiženog vlasništva između ostalih suvlasnika i suvlasničkog dijela predlagatelja pod 1 EG od 1/8 dijela, a po kojem djelomičnom rješenju je i određena naknada za izvlašteni dio nekretnine svim suvlasnicima pa tako i EG iznos od 67.573,90 kn. Nadalje, sud je izveo dokaz pregledom zaključka o ispravci greške istog ureda donijetog 8. ožujka 2010. kojim se ispravljaju pojedine greške u pogledu iznosa pri čemu je utvrđeno da je EG određena naknada za izvlašteni dio predmetne nekretnine u iznosu od 90.046,10 kn. Sud je također izvršio i pregled rješenja Ministarstva pravosuđa, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo od 17. listopada 2011. kojim su odbijene žalbe suvlasnika predmetne čest. zem. između kojih i žalba EG protiv djelomičnog rješenja od 25. veljače 2010. kao i žalba EG protiv zaključka od 8. ožujka 2010. pri čemu su predmetno rješenje i zaključak postali pravomoćni.

32. Sud je također izveo dokaz pregledom prometa partnera na odabranom kontu za period od 2. siječnja 2012. do 15. veljače 2013. proračuna Grada Splita iz kojeg je razvidno da je predlagatelju pod 1 EG dana 14. rujna 2012. izvršena isplata naknade za zemljište u iznosu od 90.046,10 kn.

33. Slijedom gornjih utvrđenja ovaj sud zaključuje da je temeljem gore navedenih priležećih dokaza izvlašteno zemljište koje je označeno kao čest. zem. [katastarska čestica], u površini od 118 m2 a koja čestica je nastala od osnovne čestice 555/1 te da je za izvlašteni dio nekretnine i to za suvlasnički dio od 1/8 predlagatelju pod 1 isplaćen iznos od 90.046,10 kn dana 14. rujna 2012. Dakle, još i prije pokretanja ovog postupka a i date izjave na zapisniku kod upravnog tijela od 10. rujna 2015.

34. Slijedom navedenog, u ovom postupku trebalo je utvrditi naknadu za predano zemljište i to baš čest. zem. [katastarska čestica] upisano u Z. U. [broj ZK uloška], u površini od 1773 m2.

35. Na okolnost visine naknade za preneseno zemljište, sud je proveo dokaz vještačenjem po sudskim vještacima Nikši Krstuloviću i Miji Tadincu koji su se u konačnici u procjeni te visine i suglasili, a iz istog vještva je proizišlo da je vrijednost predmetne čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 1773 m2 14.532.784,56 kn što preračunato u eur predstavlja 1.928.831,98 eur, dok ukupna vrijednost poboljšica na dan 10. rujna 2015. godine iznosi 81.977,90 kn što preračunato u eur predstavlja 10.880,34 eur, dakle ukupna vrijednost s poboljšicom predmetnog zemljišta površine 1773 m2 predstavlja iznos od 1.939.712,32 eur.

36. Dakle, vrijednost 1/8 dijela koja je u suvlasništvu predlagatelja pod 1 predmetnog zemljišta iznosi 1.816.598,07 kn što preračunato u eur iznosi 241.104,00 eur, dok 1/8 poboljšica je iznosila 10.247,24 kn, što preračunato u eur iznosi 1.360,04 eur, pa je ukupna vrijednost 1/8 zemljišta i poboljšica iznosila 1.826.845,31 kn ili preračunato u eur 242.464,04 eur, a sve na dan 10. rujna 2015.

37. U odnosu na istaknuti prigovor protustranke u pogledu nedostatka aktivne legitimacije predlagateljice pod 2 za navesti je da nije sporno da je u konkretnom slučaju došlo do prijenosa prava vlasništva – suvlasništva za 1/8 dijela predmetne nekretnine u svrhu osiguranja, dakle da se radi o tzv. fiducijarnom pravu prijenosa vlasništva u svrhu osiguranja, time da je suvlasništvo od 1/8 dijela na predmetnoj nekretnini prešlo s predlagateljice pod 2 na predlagatelja pod 1, što proizlazi iz izvatka iz zemljišne knjige te da je do prijenosa prava vlasništva s imena predlagateljice pod 2 na predlagatelja pod 1 došlo do prijenosa temeljem ugovora o zajmu i sporazuma o prijenosu vlasništva od 31. prosinca 1997. godine. Dakle, kod fiducijarnog prijenosa prava vlasništva dolazi do bezuvjetnog prijenosa prava vlasništva na način da raniji vlasnik prestaje biti vlasnikom, a novi vlasnik, fiducijarni vlasnik stječe vlasništvo i to upisom u zemljišnu knjigu jer se radi o stjecanju prava vlasništva na temelju pravnog posla.

38. Činjenica da je predlagatelj pod 1, a ne predlagateljica pod 2 suvlasnik predmetne nekretnine je vidljiva iz zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu i na kojem je jasno navedeno da je suvlasnik za 1/8 predlagatelj pod 1, a ne predlagateljica pod 2, slijedom čega ne postoji solidaritet predlagatelja pod 1 i predlagateljice pod 2 jer je odredbama zakona propisano da je isključivo vlasnik – suvlasnik ovlaštenik prava na naknadu za preneseno zemljište.

39. Slijedom navedenog, ovaj sud prigovor protustranke u pogledu nedostatka aktivne legitimacije predlagateljice pod 2 drži osnovanim, slijedom čega je zahtjev predlagateljice pod 2 odbio u cijelosti.

40. Kako je sud smatrao osnovanim zahtjev predlagatelja pod 1 iz razloga navedenih u obrazloženju a i dodatno iz razloga što isti ne može biti doveden u nepovoljniji položaj od ostalih suvlasnika koji su već ranije svoje suvlasničke dijelove na predmetnoj nekretnini predali u vlasništvo lokalne samouprave pri čemu im je i isplaćena naknada temeljem pravomoćnog rješenja u postupku koji je bio vođen pred ovim sudom pod brojem R1-453/13 to je ovaj sud i odredio naknadu po izračunu sudskog vještaka Mije Tadinca, a kako je to navedeno u izreci rješenja dok je predlagatelj pod 1 za više zatraženi iznos odbijen u svom zahtjevu.

41. Kako je sukladno odredbi čl. 172. st. 1. ZPU određeno da vlasniku pripada naknada u vrijeme prijenosa dakle na dan 10. rujna 2015. i koju naknadu je jedinica lokalne samouprave dužna isplatiti vlasniku najkasnije u roku od 2 godine od dana prijenosa zemljišta koji rok je istekao 10. rujna 2017. to je sud odlučio kako je navedeno u izreci a sve u pogledu zakonskih zateznih kamata koje počinju teći prvog sljedećeg dana nakon isteka roka dakle od dana 11. rujna 2017. dok je predlagatelj pod 1 odbijen sa zahtjevom u pogledu kamata za razdoblje od 11. rujna 2015. do 10. rujna 2017.

42. Prilikom donošenja odluke o trošku postupka sud je primijenio odredbu Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Sl list FNRJ – 175/34), a koji se primjenjuje na temelju Zakona o primjeni pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine jer iz paragrafa 20. Zakona o vanparničnom postupku proizlazi da trošak zastupanja snosi zastupana osoba. Kako je ovaj postupak pokrenut s obzirom da stranke nisu postigle sporazum o visini naknade, a za što nisu odgovorne ni jedna ni druga stranka a u samom postupku obje stranke imaju pravo iznositi prijedloge i prigovore, to ne postoji samo krivnja protustranke kako to ističe predlagatelj pod 1, te je predlagatelja pod 1 valjalo odbiti sa zahtjevom za naknadu troškova ovog postupka. Ujedno ovaj stav izražen je kako u drugostupanjskoj odluci od 8. veljače 2019. tako i u drugostupanjskoj odluci od 4. travnja 2025. Predlagateljica pod 2 uz prethodno obrazloženje je ujedno odbijena i iz razloga što je u odnosu na istu zahtjev u cijelosti odbijen zbog nedostatka aktivne legitimacije.

U Splitu, 17. rujna 2025. godine

SUDAC

Miranda Pelaić-Morić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU. Protiv ovog rješenja nezadovoljna strana može podnijeti u roku 15 dana od uručenja prijepisa žalbu Županijskom sudu. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda u tri istovjetna primjerka.

DNA:

- predlagatelju pod 1

- predlagateljici pod 2

- predloženiku