Poslovni broj: UsII-110/2025-7
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Snježane Horvat - Paliska predsjednice vijeća, Gordane Marušić Babić i Mire Kovačić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Glorjane Čičak zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice EŽH, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Domagoj Miličević, odvjetnik iz Požege, protiv tuženika Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske, Zagreb, Trg žrtava fašizma 3, radi prava na pristup informacijama, na sjednici vijeća održanoj dana 17. rujna 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika KLASA UP/II-008-07/24-01/615, URBROJ 401-01/03-25-7 24. travnja 2025.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika Povjerenika za informiranje, KLASA UP/II- 008-07/24-01/615, URBROJ 401-01/03-25-7 24. travnja 2025. poništeno je rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad od 13. lipnja 2024. (KLASA: UP/I-011-02/24-02/3, URBROJ: 139-100-02-25-24-2) (točka 1. izreke), obavijest Hrvatskog zavoda za socijalni rad KLASA: 011-02/24-02/15, URBROJ: 139-100-02-25-24-2 od 16. travnja 2024. i KLASA: 011-02/24-02/15, URBROJ: 139-100-02-25-24-4 od 23. travnja 2024. (točka 2. izreke) te su odbačeni zahtjevi za pristup informacijama podneseni 8. i 19. travnja 2024. (točka 3. izreke), pozivom na članak 23. stavak 5. Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ broj 25/13, 85/15 i 69/22 dalje ZPPI), a iz razloga što tražene informacije nisu u posjedu tijela javne vlasti.
2. Tužiteljica u tužbi navodi da tuženik zanemaruje činjenicu da se tražena informacija može rekonstruirati iz dvaju međusobno komplementarnih izvora koje javnopravno tijelo drži u svom posjedu i to evidencije ulazaka stranaka u Područni ured Požega (s točnim datumom i vremenom ulaska EŽ) koja je dostavljena Povjereniku i potvrđuje fizički dolazak te obveznog savjetovanja KLASA 552-05/24-07/11, ili drugi u kojemu je ŠŽ stranka koji sadrži sve pozive koje je Zavod uputio strankama u istom razdoblju te da jednostavnim koreliranjem datuma iz knjige ulazaka s datumima i vremenima uručenja/otpreme službenih poziva iz spisa, Zavod može jednoznačno odgovoriti na pitanje je li konkretni dolazak bio na temelju formalnog poziva ili bez poziva. Smatra da je riječ tek o mehaničkoj provjeri dvaju internih registra pa je tuženik pogrešno zaključio da informacija “ne postoji”, s obzirom na to da ona samo nije objedinjena u jedinstvenom dokumentu. Smatra da obveza tijela javne vlasti nije ograničena na puko kopiranje postojećih zapisa, nego obuhvaća i izradu odgovora koji proizlazi iz podataka kojima tijelo raspolaže, pa ako je to potrebno mora se provesti i spajanje podataka iz više evidencija. Predlaže da Sud poništi osporeno rješenje te traži naknadu troškova upravnog spora.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod pobijanog rješenja te ističe kako je predmetnim zahtjevom traženo, kako navodi i sama tužiteljica u tužbi, je li ŠŽ pristupio u prostorije Područnog ureda u Požegi, u traženom periodu, bez prethodnog poziva Zavoda radi formalnog sudjelovanja u postupku te da tražena informacija ne proizlazi iz upravnog spisa, već da se traži uvid u evidenciju fizičkog pristupa u prostorije Područnog ureda Požega temeljem Zakona o privatnoj zaštiti. Pojašnjava da je u drugostupanjskom postupku izvršen uvid u evidenciju ulazaka stranaka u Područni ured Požega te je utvrđeno da ista ne sadrži podatak je li stranka došla s pozivom ili bez poziva, već da je iz evidencije vidljiv broj sobe ili ime službenika kod kojeg stranka dolazi iz čega je zaključeno da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje informaciju zatraženu predmetnim zahtjevom tužiteljice pa je zahtjev odbačen. Vezano za navod tužiteljice da se tražena informacije može rekonstruirati iz dva izvora koje prvostupanjsko tijelo posjeduje, tuženik napominje da to nije bilo predmet zahtjeva tužiteljice. Smatra neosnovanim navod tužiteljice da je obveza tijela javne vlasti izraditi odgovor koji proizlazi iz podataka kojima tijelo raspolaže te da tijelo javne vlasti mora provesti i spajanje podataka iz više evidencija. Nasuprot tome, smatra da, s obzirom na to da pristup informaciji u smislu ZPPI-a pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, dok zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijelu javne vlasti da izrađuje popise, analize, izvješća, sastavlja odgovore na pitanja i izjave, pokreće postupke ili da stvara novu informaciju. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.
4. U podnesku od 20. srpnja 2025. tužiteljica navodi da tuženik pogrešno tumači pojam „postojanja informacije” u smislu članka 5. stavka 1. ZPPI jer to nije isključivo onaj sadržaj koji je već formalno oblikovan u jedinstveni dokument i smatra da je tuženikovo tumačenje restriktivno, a s obzirom na široku formulaciju definicije informacije prema članku 5. stavku 1. ZPPI. Ukazuje da je sudskom praksom izraženo stajalište da informacija, u smislu ZPPI, ne mora biti sadržana u jedinstvenom dokumentu, već može biti raspoređena kroz više zapisa ili evidencija, ako se ti zapisi nalaze u faktičkom posjedu tijela javne vlasti te da je odlučujuće postoji li podatak, a ne u kakvom je formalnom obliku pohranjen. Smatra da bi suprotno tumačenje vodilo do zaključka da tijela mogu izbjeći primjenu ZPPI-a time što podatke neće povezati u jedinstvenu cjelinu, što je očito suprotno svrsi i cilju zakona. Navodi da, u konkretnom slučaju, tijelo javne vlasti – Hrvatski zavod za socijalni rad – posjeduje dva skupa podataka: evidenciju fizičkih ulazaka u prostorije Zavoda, (koja je vođena sukladno Zakonu o privatnoj zaštiti i koja bilježi vrijeme i identitet osobe koja je pristupila zgradi) te upravni spis (koji sadrži pozive za sudjelovanje u postupku obveznog savjetovanja). Smatra neosnovanom i pravno neutemeljenom tvrdnju tuženika da tražena informacija ne postoji samo zato što ne postoji dokument koji bi eksplicitno sadržavao odgovor na pitanje postavljeno u zahtjevu za pristup informacijama. Smatra i da nije relevantno što se radi o dvije evidencije pri čemu je tijelo javne vlasti u mogućnosti utvrditi radi li se o dolasku na temelju formalnog poziva ili o dolasku bez poziva. Nadalje smatra da se ovime ne bi stvarala nova informacija, već povezivanje postojeće informacije, a u protivnom vrijeđa se svrha i temeljno načelo prava na pristup informacijama, a formalizmom se izbjegava obveza odgovora. Nadalje, smatra da je pogrešno primijenjena odredba članka 23. stavak 5. ZPPI-a jer je trebalo, primjenom odredbe članka 23. stavak 6. ZPPI-a donijeti meritorno rješenje o pravu na pristup traženoj informaciji. Ustraje kod tužbenog zahtjeva i zahtjeva za naknadu troškova spora.
5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
6. Sud je presudom riješio spor bez rasprave primjenom odredbe članka 98. točke 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ 36/24 dalje ZUS), budući da odlučne činjenice od kojih ovisi rješavanje upravne stvari nisu sporne, a tužiteljica nije izrijekom zatražila održavanje rasprave.
7. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje i u spisu ovoga upravnog spora.
8. Uvidom u spis tuženika utvrđeno je da je tužiteljica zahtjevom za pristup informacijama od 8. travnja 2024. godine (ponovljenog zahtjevom od 19. travnja 2024.), od Hrvatskog zavoda za socijalni rad zatražila informaciju o tome je li BŽ iz [adresa], (protustranka u postupku obveznog savjetovanja pokrenutog njezinim zahtjevom od 12. veljače 2024.) pristupio u prostorije Hrvatskog zavoda za socijalni rad u [adresa] bez prethodnog poziva područnog Zavoda radi njegovog formalnog sudjelovanja u postupku, u razdoblju nakon pokretanja postupka do dana davanja informacije. Tuženik je svojim rješenjem poništio ranije donesenu obavijest Hrvatskog zavoda za socijalni rad od 16. travnja 2024. te rješenje od 23. travnja 2024. doneseno povodom prigovora na obavijest te, uz primjenu članka 117. stavka 1. i 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ “, broj 47/09 i 110/21 dalje ZUP) sam riješio upravnu stvar na način pobliže označen u izreci svoga rješenja. Tuženik je u drugostupanjskom upravnom postupku utvrdio da informacija dostavljena od strane prvostupanjskog tijela javne vlasti (evidencija ulazaka stranaka u Područni ured Požega) ne sadrži informaciju koju je tužiteljica zatražila, već datum, prezime i ime stranke, vrijeme ulaska i izlaska te broj propusnice koji sadrži broj sobe ili ime službenika kod kojeg stranka dolazi, a ne i informaciju je li stranka formalno pozvana od strane službenika kod kojeg dolazi ili stranka dolazi bez poziva. Tuženik je, stoga, primijenivši odredbu članka 23. stavka 5. ZPPI-a zahtjev odbacio.
9. Članak 5. stavak 1. točka 3. ZPPI-a propisuje da je »Informacija« svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
10. Članak 23. stavak 5. ZPPI propisuje da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
11. Na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, a uzimajući u obzir činjenice utvrđene u upravnom postupku, ovaj Sud je utvrdio da je osporeno rješenje doneseno u pravilno provedenom upravnom postupku te na temelju potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu materijalnog prava . U obrazloženju osporenog rješenja tuženik je izložio sve bitne činjenice koje su utvrđene u upravnom postupku (a koje nisu sporne) te je, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje i relevantne propise, naveo valjane razloge zbog kojih donio osporeno rješenje. Tuženik je u osporenom rješenju postupio u skladu s odredbom članka 120. stavka 3. u vezi s stavkom 98. stavkom 5. ZUP-a te dao potpune i jasne razloge za svoju odluku, a tužiteljica te razloge tužbenim navodima nije dovela u sumnju. Ovaj Sud nakon razmatranja odlučnih činjeničnih i pravnih pitanja nalazi da tuženik nije povrijedio zakon time što je odbacio zahtjev(e) za pristup informacijama iz razloga navedenih u obrazloženju osporenog rješenja.
12. Tuženik je detaljno obrazložio razloge za donošenje pobijanog rješenja i izložio svoja pravna stajališta, koja u cijelosti prihvaća i ovaj Sud. Naime, tuženik se pravilno poziva na članak 23. stavak 5. ZPPI-a nakon utvrđenja da tijelo javne vlasti od kojega se informacija traži tu informaciju ne posjeduje. Tuženik pravilno utvrđuje da informacija koju, u konkretnom slučaju, tijelo javne vlasti posjeduje (evidencija ulazaka stranaka u Područni ured Požega), a koja informacija odgovara definiciji određenoj u članku 5. stavku 1. točki 3. ZPPI-a (zapis koje je tijelo izradilo u vezi s organizacijom i radom) ne sadrži i informaciju koja se traži (je li stranka čiji je ulaz zabilježen ujedno dobila i formalni poziv za dolazak) pa bi odgovor na zahtjev tužiteljice predstavljao stvaranje nove informacije. Po stavu Suda, ne radi se o restriktivnom tumačenju kojim se gubi smisao traženja i dobivanja informacije u duhu ZPPI, a s obzirom na to da ZPPI ne uključuje obvezu tijelu javne vlasti da izrađuje popise, analize, izvješća, sastavlja odgovore na pitanja i izjave, pokreće postupke ili da stvara novu informaciju, kako to osnovano ističe tuženik.
13. Prema ocjeni ovoga Suda, tužiteljica tužbenim navodima nije dovela u sumnju zakonitost rješenja tuženika. Sud tužbene navode smatra neosnovanim i bez utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari.
14. Kako tužiteljica nije uspjela u upravnom sporu, ne pripada joj pravo na naknadu troška upravnog spora.
15. Slijedom navedenoga, na temelju članka 116. stavka 1. te članka 147. stavka 1. ZUS-a, odlučeno je kao u izreci presude.
U Zagrebu 17. rujna 2025.
Predsjednica vijeća:
Snježana Horvat - Paliska
