REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3899/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u ostavinskom postupku iza pok. NC, OIB: [osobni identifikacijski broj] rođene **.**.1943., a umrle **.**.2020., odlučujući o prijedlogu nasljednika UC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Josip Čiček, odvjetnik u Zagrebu za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-699/2025-2 od 22. svibnja 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O- 7081/2023-90 od 27. studenoga 2024., na sjednici održanoj 17. rujna 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog nasljednika UC za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog nasljednika UC za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. UC je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-699/2025-2 od 22. svibnja 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-7081/2023-90 od 27. studenoga 2024.
1.1. U prijedlogu postavlja pitanja koja glase:
1. Da li je valjana kupoprodaja na temelju kupoprodajnog ugovora koji su ugovorne strane, tj. prodavatelj i kupac, vlastoručno potpisale, bez da je isti ovjeren kod javnog bilježnika, tabularne izjave koju je prodavatelj vlastoručno potpisao bez da je ista ovjerena kod javnog bilježnika, te da su ugovorne strane u cijelosti ispunile ugovorom preuzete obveze, i to da je prodavatelj prodao kupcu predmet kupoprodaje, tj. nekretninu, a koji predmet kupoprodaje je kupac primio u vlasništvo, te da je kupac ispunio ugovornu obvezu isplate cjelokupne kupoprodajne cijene prema prodavatelju na temelju tako sklopljenog kupoprodajnog ugovora?
2. Da li se opisana kupoprodaja iz toč. 1. ovog pravnog pitanja može proizvoditi pravne učinke na način da imovina, tj. nekretnina koja je navedena kao predmet kupoprodaje može biti predmet otuđenja u korist individualnih i/ili univerzalnih pravnih sljednika, konkretno da li može predstavljati ostavinsku masu i biti predmet naslijeđivanja u ostavinskom postupku iza pokojnog kupca?
3. Da li su isprave navedene u toč. 1. ovog pravnog pitanja, pod uvjetom da su ugovorne strane u cijelosti ispunile ugovorom preuzete obveze, podobne za upis prava vlasništva u korist kupca, i to isključivo na temelju samih isprava i/ili na temelju pravomoćne (deklaratorne) sudske odluke?
Kao razloge važnosti navodi odluku ovoga suda broj Gzz-21/1992-1 od 04.11.1992. i presudu Privrednog suda Hrvatske, Pž-1247/85 od 12. 12. 1985.
Tvrdi i da mu je povrijeđeno temeljno pravo na pošteno suđenje i ravnopravnost stranaka u postupku.
2. Postupajući prema odredbama čl. 385.a, čl. 387. i čl. 389.b Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23
- dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio slijedeće. Nižestupanjski su sudovi pravnog shvaćanja da zbog formalnih nedostataka kupoprodajnog ugovora predmetni stan ne može činiti imovinu ostaviteljice. Pitanjima koje postavlja predlagatelj nastoji osporiti takvo pravno shvaćanje na način koji pretpostavlja kontradiktoran parnični postupak, dok se ovdje radi o izvanparničnom postupku. Stoga niti praksa na koju se poziva ne može predstavljati razlog važnosti jer se odnosi na sasvim drugačiju činjeničnu i pravnu situaciju. Stoga postavljena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, pa je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a riješeno kao u točki I. izreke ovoga rješenja.
3. U odnosu pak na zaštitu temeljnih prava tužitelju valja naznačiti da nije učinio vjerojatnim postojanje osobito teške povrede odredaba parničnog postupka te da nije obrazložio u čemu bi se konkretno sastojala povreda ustavnih i konvencijskih prava. Pritom mu treba naznačiti da je pobijana odluka sasvim jasna i detaljno obrazložena čime je ispunjen uvjet pravičnog suđenja, dok nešto drugo niti ne navodi. Stoga je valjalo odlučiti na temelju čl. 389.a st. 4. ZPP-a (točka II. izreke).
Zagreb, 17. rujna 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
