Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Međimurska 26 D
Poslovni broj: Gž Ob-106/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Tatjane Ledinšćak-Babić predsjednice vijeća, te Snježane Šaško sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Amalije Švegović članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice LE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Zoranu Vukiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri d.o.o. iz Rijeke, protiv tuženika OE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Marini Mraković, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Dejan Jakac i Marina Mraković iz Buzeta, te po protutužbi tuženika OE, protiv tužiteljice LE, sve radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama-Buie, poslovni broj: P Ob- 62/2020-88 od 25. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 17. rujna 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama-Buie, poslovni broj: P Ob-62/2020-88 od 25. listopada 2024. u točkama I., III., V. i VI. izreke.
r i j e š i o j e
Odbacuje se žalba tužiteljice izjavljena protiv točaka II. i IV. izreke pobijane presude kao nedopuštena.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud je donio presudu čija izreka glasi:
„I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
„I. Utvrđuje se da je tužiteljica suvlasnik u ¼ dijela nekretnine koja u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Buzet, dolazi upisana kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi zgrada i dvorište ukupne površine 583 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Stari grad.
II. Tužiteljica je ovlaštena na temelju ove presude i bez ikakvih daljnjih dopuštenja izvršiti uknjižbu prava suvlasništva na nekretnini koja u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Buzet, dolazi upisana kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi zgrada i dvorište ukupne površine 583 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- Stari grad, na svoje ime i u svoju korist, u ¼ dijela.
III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi prouzročene troškove parničnog postupka, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.“
II. Nalaže se tuženiku da isplati tužiteljici iznos od 10.294,86 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja ove presude 25. listopada 2024. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
III. U preostalom dijelu do zatraženih 70.000,00 EUR tužiteljica se odbija sa svojim zahtjevom.
IV. Utvrđuje se da tužiteljica ima pravo zadržanja na dijelu nekretnine, i to stanu na drugom katu, koja u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Buzet dolazi upisana kao:
- k. č. br. [katastarska čestica] u naravi zgrada i dvorište ukupne površine 583 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Stari grad,
do cjelokupnog podmirenja tražbine od strane tuženika tužiteljici.
V. Utvrđuje se da je tuženik-protutužitelj OE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnik u ½ dijela katastarske čestice br. [katastarska čestica]-C1, Loc. L, Str. Salcamilor br. 4, Jud. O, ukupne površine 453 m2, tlocrtne površine kuće 76 m2.
Tuženik-protutužitelj je temeljem ove presude i bez ikakvih daljnjih dopuštenja, ovlašten ishoditi upis prava suvlasništva na prethodno označenoj i opisanoj nekretnini, u svim javnim upisnicima i registrima u Republici Rumunjskoj, na svoje ime i u svoju korist u ½ dijela, a koji upis je tužiteljica-protutuženica LE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužna trpjeti.
VI. Nalaže se tužiteljici da naknadi tuženiku prouzročene troškove parničnog postupka, u iznosu od 13.880,08 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja ove presude 25. listopada 2024. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.“
2. Navedenu presudu pravovremeno izjavljenom žalbom pobija u cijelosti tužiteljica- protutuženica (dalje: tužiteljica) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud prihvati žalbu i ukine pobijanu presudu te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba tužiteljice nije osnovana.
5. Predmet spora je glavni zahtjev tužiteljice na utvrđenje da je suvlasnica u ¼ dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u naravi zgrade i dvorišta ukupne površine 583 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Stari grad i dozvola uknjižbe tog prava (su)vlasništva u zemljišnim knjigama, te eventualni tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 70.000,00 EUR sa zateznom kamatom od donošenja presude do isplate, na ime ulaganja izvršenih u navedenu nekretninu (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Stari grad) za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka i povećanja njezine vrijednosti.
5.1. Predmet spora je i protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja (dalje: tuženika) na utvrđenje da je suvlasnik u ½ dijela nekretnine - katastarske čestice br. [katastarska čestica]-C1, Loc. Tărlungengi, Str. Salcamilor br. 4., Jud. O, ukupne površine 453 m2, tlocrtne površine kuće 76 m2, te dozvola uknjižbe tog prava (su)vlasništva u javnim upisnicima i registrima u R. Rumunjskoj na ime tuženika.
6. Na temelju činjenica koje između stranaka nisu sporne i onih koje je utvrdio uvidom u priložene isprave, provedenim građevinskim vještačenjem, te saslušanjem svjedoka i tuženika, prvostupanjski sud je utvrdio slijedeće činjenično stanje:
- da su stranke bivši bračni drugovi, čiji brak je sklopljen 4. rujna 1997., te razveden presudom Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj: P Ob-135/2019 od 17. travnja 2019., međutim, njihova bračna zajednica prestala je u listopadu 2017., što je utvrđeno i u postupku razvoda braka
- da je nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] zgrada i dvorište ukupne površine 583 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Stari grad na ime i vlasništvo tuženika OE i njegovog brata SE, svakog u ½ dijela, a koji su istu stekli od roditelja
- da je tužiteljica nakon sklapanja braka došla živjeti kod tuženika, u obiteljsku kuću na k. č. br. [katastarska čestica], koja se sastoji od dvije etaže odnosno stambene jedinice - jedne u prizemlju u kojoj živi brat tuženika sa svojom obitelji i druge na katu, gdje žive stranke i njihov sin
- da je nesporno da su za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka poduzimani građevinski radovi na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], čime je povećana njezina vrijednost
- da su stranke spomenute radove u svrhu renovacije predmetne kuće i poboljšanja uvjeta stanovanja započele 1999., za vrijeme primjene Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 162/98) kojim je u čl. 253. st. 1. propisano da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili
- da iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka PE proizlazi da vrijednost radova izvedenih na obiteljskoj kući u [adresa], tijekom 1999. s uključenim PDV-om iznosi 24.556,46 EUR, dok vrijednost izvršenih radova na kući u periodu 2017-2018. s uključenim PDV-om iznosi 34.450,23 EUR, pri čemu su procjenom obuhvaćeni svi radovi navedeni od strane tuženika i svi radovi pokazani od strane tužiteljice, dakle između ostalog i postavljeno centralno grijanje, uređena okućnica, renovirana kuhinja, kupaonica, spavaća soba, vanjska stolarija, te još jedna spavaća soba
- da je obrazlažući nalaz i mišljenje građevinski vještak naveo da je spomenutih 24.556,46 EUR uloženo u kuću u periodu 1999-2017., iako je u osnovnom nalazu naveo da se radi o ulaganjima tijekom 1999., kako je to tužiteljica navela na uviđaju, time da ako se uzmu u obzir primjedbe tuženika (o radovima poduzetim prije sklapanja braka, odnosno nakon faktičnog prestanka bračne zajednice i doprinosu njegovog brata), vrijednost radova prije 2017. s uključenim PDV-om iznosi 20.589,79 EUR, a vrijednost radova izvršenih u periodu 2017-2018. s uključenim PDV-om iznosi 21.525,41 EUR
- da tuženik tvrdi da je ½ dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]-Stari grad (kao i njegov brat ½ dijela) stekao prije sklapanja braka s tužiteljicom darovanjem od oca, kao i da su radovi na vanjskom uređenju kuće, nadstrešnici i uređenju garaže/kotlovnice poduzeti prije 1999., te ne ulaze u bračnu stečevinu, dok su radovi na krovištu, stepeništu za kat, fasadi, klupčicama i balkonu poduzimani 2017. na 2018., kada je tužiteljica već živjela u odvojenoj sobi i u istima nije sudjelovala, već je te radove i nabavku materijala vršio sa drugim suvlasnikom (svojim bratom), a osim toga da su stranke za vrijeme trajanja braka kupile zemljište u Rumunjskoj, u mjestu Brasov, na adresi [adresa], na kojem su izgradili kuću, koja nosi katastarsku oznaku 104298-C1, ukupne površine 453 m2, od čega kuća ima tlocrtnu površinu 76 m2
- da svjedoci TE (zajednički sin parničnih stranaka) i ME (u kumskom odnosu sa strankama) potvrđuju navode tuženika da je nekretnina u R. Rumunjskoj kupljena za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka, te da je na istoj njihovim zajedničkim sredstvima izgrađena kuća
- da iz Izvatka iz registra nekretnina Glavnog ureda za katastar i zemljišne knjige Brasov (R. Rumunjska), Ureda za katastar i zemljišne knjige Brasov, proizlazi da je katastarska čestica br. [katastarska čestica]-C1, na adresi: Loc. Tărlungengi, Str. Salcamilor br. 4., Jud. O, ukupne površine 453 m2, tlocrtne površine kuće 76 m2 (izgrađene 2012.), upisana na vlasnicu LE, uz zabilježenu zabranu otuđenja i opterećenja u korist JE.
7. Na temelju navedenih činjenica, poglavito okolnosti da je tužiteljica došla živjeti kod tuženika u predmetnu kuću, a da je tuženik ½ dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]-Stari grad (kao i njegov brat ½ dijela) stekao od roditelja, pozivajući se na odredbu čl. 156. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, dalje: ZVDSP-a), kojom je u stavku 1. određeno da se dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem (adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao ni njihovom prigradnjom, ugradnjom, ili ulaganjem u njih, ne može steći vlasništvo, ako nije što drugo odredio vlasnik dograđene, nadograđene, odnosno prigrađene nekretnine, utvrdivši da u konkretnom slučaju tuženik kao (su)vlasnik predmetne nekretnine nije odredio da bi tužiteljica stekla (su)vlasništvo na temelju uloženih sredstava kojima je vršena adaptacija i uređenje nekretnine, prvostupanjski sud je zaključio da tužiteljica nije stekla pravo suvlasništva na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]-Stari grad, te je njezin glavni zahtjev odbio kao neosnovan.
7.1. Odlučujući o eventualnom tužbenom zahtjevu za isplatu s osnova ulaganja izvršenih u nekretninu tuženika - k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]-Stari grad za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka i povećanja njezine vrijednosti, prvostupanjski sud je nalaz i mišljenje građevinskog vještaka ocijenio stručnim i objektivnim, te imajući u vidu izračun vještaka iz pisanog očitovanja na primjedbe tuženika od 16. srpnja 2024., dakle uvažavajući navode tuženika o vremenu izvođenja radova izvan kuće (na okućnici, nadstrešnici, garaži), te o doprinosu njegovog brata kao suvlasnika polovice nekretnine kod izrade krovišta i fasade, utvrdio je da ukupna vrijednost zajedničkih radova stranaka na predmetnoj nekretnini poduzetih u prvoj fazi (1999-2017.) iznosi 20.589,79 EUR, slijedom čega je zahtjev tužiteljice ocijenio osnovanim za iznos od 10.294,86 EUR i u tom ga dijelu usvojio, dok je preostali dio zahtjeva tužiteljice (do ukupno zatraženog iznosa od 70.000,00 EUR) odbio kao neosnovanog, između ostalog utvrdivši i da u radovima poduzetim u drugoj fazi (2017. na 2018.) tužiteljica nije sudjelovala, jer je prije toga bračna zajednica stranaka prestala.
7.2. Osim toga, pozivajući se na odredbu čl. 72. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje: ZOO-a) prvostupanjski sud je prihvatio zahtjev tužiteljice i utvrdio da joj pripada pravo zadržanja na dijelu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]-Stari grad, i to stanu na drugom katu, do cjelokupnog podmirenja prethodno utvrđene tražbine od strane tuženika.
7.3. Konačno, prvostupanjski sud je utvrdio da su stranke zajedničkim radom i sredstvima za vrijeme trajanja bračne zajednice stekle navedenu nekretninu u R. Rumunjskoj, odnosno da su zajedničkim sredstvima kupile zemljište i na istom izgradile kuću, pa pozivajući se na odredbu čl. 248. tada važećeg Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/2011, 61/11, dalje: ObZ/03) prema kojoj je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, te odredbu čl. 249. st. 1. istog Zakona sukladno kojoj su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, na koji način tu materiju reguliraju i odredbe čl. 36. st. 1. i 3. sada važećeg Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23, dalje: ObZ/15), ocijenio je protutužbeni zahtjev osnovanim i o istom odlučio kao u točki V. izreke pobijane presude.
8. U žalbi tužiteljica navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08- Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, dalje: ZPP-a koji se na ovaj predmet primjenjuje u skladu sa čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, NN 80/22, s izuzecima iz čl. 107. st. 2., 3., 4. i 5. tog Zakona) jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, te nema razloga o odlučnim činjenicama ili su isti proturječni. Osim toga, da je počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 1. ZPP-a jer nije primijenio ili je nepravilno primijenio određene zakonske odredbe što je moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne odluke. Nadalje, ističe da su parnične stranke za cijelo vrijeme trajanja bračne zajednice zajedničkim radom i sredstvima ulagali u nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Stari grad, te istu pretvorili u svoj dom, odnosno poduzimali građevinske radove dogradnje, prenamjene i preuređenja stana i okućnice, kojima je znatno povećana vrijednost nekretnine. Također, ističe da je prvostupanjski sud odluku o eventualnom tužbenom zahtjevu utemeljio na nalazu i mišljenju građevinskog vještaka i iskazu tuženika, navodeći da nije pristupila na ročišta 21. travnja 2023. i 15. rujna 2023., što je sud negativno cijenio, uskraćujući joj da svoj iskaz da u daljnjem tijeku postupka. U svezi toga navodi da je bila spriječena pristupili iz opravdanih razloga, a obrazloženje prvostupanjskog suda da zbog nedavanja iskaza ne bi mogla iznositi primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka, da je potpuno neosnovano i nezakonito. Nadalje, ističe da je zadatak vještaka bio popisati i procijeniti vrijednost svih radova na predmetnoj obiteljskoj kući u razdoblju trajanja braka, no usprkos tome vještak da je uzeo u obzir samo ulaganja izvršena tijekom 1999. i u razdoblju između 2017-2018., a da uopće nije razmatrao razdoblje od 1999. do 2017., u kojem se u predmetnu obiteljsku kuću najviše ulagalo. Ponavlja da su u tom razdoblju izvedeni radovi koje vještak ne navodi u svom mišljenju, dakle 1999. da je postavljeno centralno grijanje, 2000-2002. uređena okućnica, 2003-2005. renovirana kuhinja, kupaonica i jedna spavaća soba, 2005-2006. napravljena sva vanjska stolarija, a 2017. novi krov, nova fasada, nova ograda, nove betonske pločice i novo stepenište, na što je ukazivala prilikom uviđaja, no to nije uzeto u obzir. Smatra da vještak nije brižljivo razmotrio predmet vještačenja, te da nije stručno i savjesno izradio nalaz i mišljenje. Konačno, ističe da je tuženik uz protutužbu priložio izvadak iz katastarskog operata na stranom jeziku, što je protivno odredbi čl. 104. ZPP-a, a osim toga, da ni na koji način nije dokazao da su za vrijeme trajanja bračne zajednice u R. Rumunjskoj kupili parcelu i na istoj izgradili kuću.
9. Ispitujući pobijanu presudu sukladno žalbenim navodima tužiteljice, a i primjenom odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi ista bila opterećena bilo kakvim nedostacima, odnosno manjkavostima zbog kojih ovaj sud ne bi mogao ispitati njezinu pravilnost i zakonitost, obzirom da su razlozi o odlučnim činjenicama jasno određeni te bez proturječja sa stanjem spisa, pa nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju ukazuje tužiteljica, a niti ijedna druga bitna povreda na koje ovaj sud u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti.
9.1. Također, prvostupanjski sud nije počinio niti bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a na koju tužiteljica sadržajno upućuje u žalbi, navodeći da joj je uskraćeno pravo saslušanja u svojstvu stranke, dakle da je onemogućena u raspravljanju, obzirom da iz sadržaja spisa proizlazi da tužiteljica, iako uredno pozvana uz napomenu saslušanja, nije pristupila na ročište 21. travnja 2023., kao ni na ročište 15. rujna 2023., niti je svoj izostanak opravdala ikakvom dokumentacijom, pa nije osnovan njezin žalbeni navod da je bila spriječena pristupiti iz opravdanih razloga. Osim toga, ni u daljnjem tijeku postupka tužiteljica nije inzistirala na davanju stranačkog iskaza, već je samo pristupila na uviđaj 3. studenog 2023. na kojem je pokazala poduzete radove, te je na zaprimljeni nalaz i mišljenje istaknula primjedbe, na koje se građevinski vještak očitovao, pa proizlazi da nije onemogućena niti u isticanju prigovora na nalaz i mišljenje vještaka.
9.2. Nadalje, ovaj sud nije našao ni da prvostupanjski sud tijekom postupka nije primijenio ili da je nepravilno primijenio koju odredbu ZPP-a što bi bilo ili je moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude, odnosno da bi počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 1. ZPP-a, koju tužiteljica u žalbi ni sadržajno nije konkretizirala.
10. Nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je prvostupanjski sud na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene (čl. 8. ZPP-a) pravilno utvrdio činjenično stanje, koje, kao i zaključke prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud drugog stupnja, te isti nisu dovedeni u sumnju žalbenim navodima tužiteljice.
11. Isto se prije svega odnosi na utvrđenja i zaključak prvostupanjskog suda da poduzetim radovima adaptacije i preuređenja, te s tim u vezi izvršenim ulaganjima u nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]-Stari grad, a bez dogovora o stjecanju vlasništva sa bivšim suprugom, tužiteljica nije mogla steći (su)vlasništvo na navedenoj (tuđoj) nekretnini, jer se prema odredbi čl. 156. st. 1. ZVDSP-a dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem (adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao i njihovom prigradnjom, ugradnjom ili ulaganjem u njih, ne može steći vlasništvo, ako nije što drugo odredio vlasnik dograđene, nadograđene, odnosno prigrađene nekretnine.
11.1. U odnosu na žalbeni navod tužiteljice, koji se tiče opsega zajedničkih ulaganja za vrijeme trajanja bračne zajednice i „pretvaranja“ nekretnine u svoj dom, valja navesti da se i prema shvaćanju ovog suda radi o radovima koji po naravi stvari nemaju značaj dogradnje, niti nadogradnje, već se radi o radovima adaptacije i preuređenja kojima nije značajno promijenjen identitet objekta, odnosno stvorena nova vrijednost. Stoga bez obzira na visinu troškova ulaganja, što je u ovom postupku također sporno i o čemu će nastavno biti riječi, takvi radovi sami po sebi nemaju za posljedicu promjenu vlasničkog režima na predmetnoj nekretnini, zbog čega je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio glavni zahtjev tužiteljice za utvrđenje (su)vlasništva na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]-Stari grad.
12. Također, pravilna je odluka prvostupanjskog suda o odbijanju zahtjeva za isplatu s osnova izvršenih ulaganja i povećanja vrijednosti nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]- Stari grad, preko dosuđenog iznosa od 10.294,86 EUR do zatraženog iznosa od 70.000,00 EUR, jer i prema ocjeni ovoga suda, tužiteljica osnovanosti tog dijela tužbenog zahtjeva nije dokazala.
12.1. Naime, prema odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, a u smislu odredbe čl. 221.a ZPP-a ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja. Također, prema čl. 299. st. 1. ZPP-a stranke su dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke.
12.2. Dakle, tužiteljica je, kako to pravilno navodi prvostupanjski sud, trebala u tužbi navesti radove i ulaganja koje su stranke poduzele zajedničkim radom i sredstvima za vrijeme trajanja njihove bračne zajednice na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]-Stari grad, navodeći i kada (koje godine ili u kojem razdoblju) je određeno ulaganje izvršeno, te je na njoj bio teret dokaza tih odlučnih, a među strankama prijepornih činjenica, koje se osim ukupnog povećanja vrijednosti nekretnine, odnose i vrijednost radova poduzetih u pojedinoj fazi (od ukupno dvije), te na činjenicu jesu li ulaganja poduzeta u drugoj fazi (2017. na 2018.) vršena za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka. Tužiteljica ne samo da u tužbi, već i do zaključenja prethodnog postupka, nije iznijela navedene činjenice, a budući da nije pristupila na dva ročišta na koja je bila pozvana radi saslušanja, o istima se nije izjasnila ni u stranačkom iskazu, time da te činjenice ne proizlaze niti iz dokaza koje je predložila. Stoga je pravilna ocjena prvostupanjskog suda da tužiteljica nije dokazala osnovanost svog zahtjeva preko iznosa dosuđenog točkom II. izreke pobijane presude, koji se odnosi na radove i ulaganja poduzete u prvoj fazi (1999. do 2017.), dok u odnosu na drugu fazu (2017. na 2018.) tužiteljica i prema ocjeni ovog suda nije dokazala da je sudjelovala u tim radovima i ulaganjima, dakle da su isti vršeni za vrijeme trajanja bračne zajednice.
12.3. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice iz osnovnog nalaza i mišljenja, pisanih očitovanja na primjedbe stranaka i usmenog obrazlaganja nalaza i mišljenja na ročištu 6. rujna 2024., proizlazi da je građevinski vještak PE uzeo u obzir i procijenio sve radove koje mu je tužiteljica pokazala na uviđaju, te je iste svrstao u dva perioda, odnosno dvije faze, i to prva faza 1999., te druga faza 2017., ovo sukladno izjašnjavanju same tužiteljice, time da je prvom fazom obuhvatio radove poduzete od 1999. do 2017., a drugom fazom radove poduzete 2017. i 2018. Stoga nisu osnovani žalbeni navodi tužiteljice kojima osporava stručnost i objektivnost nalaza i mišljenja vještaka, te kojima ustraje u tvrdnji da nisu uzeti u obzir radovi poduzeti od 1999. do 2017., konkretno postavljanje centralnog grijanja, uređenje okućnice, renoviranje kuhinje, kupaonice i spavaće sobe, te postavljanje vanjske stolarije, jer suprotno proizlazi iz pisanog očitovanja vještaka na primjedbe tužiteljice od 16. svibnja 2024., u kojem očitovanju je vještak jasno naveo na kojim stranicama osnovnog nalaza je procijenio svaki od navedenih radova. Stoga se nalaz i mišljenje vještaka ukazuje potpunim i jasnim, te i prema ocjeni ovog suda, nakon usmenog obrazlaganja mišljenja na ročištu 6. rujna 2024., nije bilo potrebe za dodatnim izjašnjavanjem građevinskog vještaka.
13. Također, neosnovni su žalbeni navodi tužiteljice kojima pobija utvrđenje prvostupanjskog suda da nekretnina u R. Rumunjskoj - katastarska čestica br. [katastarska čestica]- C1, na adresi: Loc. Tărlungengi, Str. Salcamilor br. 4., Jud. O, ukupne površine 453 m2, tlocrtne površine kuće 76 m2, predstavlja bračnu stečevinu stranaka i njihovo suvlasništvo, svakog u ½ dijela.
13.1. Naime, podnoseći odgovor na tužbu i protutužbu tuženik je naveo da je tužiteljica prisvojila svu dokumentaciju o navedenoj nekretnini, te je predložio da tužiteljica istu dostavi u spis jer se radi o zajedničkoj dokumentaciji, poglavito ugovor o stjecanju prava vlasništva navedene nekretnine, međutim, tužiteljica je, odgovarajući na navode tuženika, ustrajala u navodu da joj nije poznato o kojoj nekretnini je riječ, navodeći i da ju ne prepoznaje na priloženim fotografijama, te da ne raspolaže ugovorom o stjecanju te nekretnine, štoviše „da ne zna da takav ugovor uopće postoji, budući da joj sama nekretnina na koju se tuženik poziva nije poznata“. Takve navode tužiteljice, prvostupanjski sud je pravilno otklonio jer se ukazuju neistinitim i neobjektivnim, te proturječnim izvedenim dokazima, i to ne samo iskazima svjedoka TE (sina stranaka) i UE (osobe s kojom su stranke u kumskom odnosu), koji su potvrdili navode tuženika da su stranke za vrijeme trajanja braka kupile zemljište u Rumunjskoj i na istom zajedničkim sredstvima izgradile kuću, već i priloženom Izvodu iz registra nekretnina, iz kojeg proizlazi da se radi o kući izgrađenoj 2012., te da je kao vlasnica nekretnine u cijelosti upisana tužiteljica, dok je u korist tuženika zabilježena zabrana otuđenja i opterećenja. Navedeni Izvod iz registra nekretnine, suprotno žalbenom navodu tužiteljice, dostavljen je u spis ne samo na stranom jeziku, već i u ovjerenom prijevodu s rumunjskog na hrvatski jezik (str. 73-79 spisa), pa se neosnovano žaliteljica poziva na odredbu čl. 104. ZPP-a, time da se radi o javnoj ispravi izdanoj od Glavnog ureda za katastar i zemljišne knjige Brasov, koja prikazuje činjenično i pravno stanje nekretnine u trenutku izdavanja, te suprotno žalbenom navodu tužiteljice, služi i kao dokaz vlasništva nekretnine.
13.2. Stoga je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje glede zajednički stečene nekretnine u R. Rumunjskoj pravilno primijenjeno materijalno pravo iz čl. 248. i 249. ObZ/03 kada je protutužbeni zahtjev prihvatio i utvrdio tuženika suvlasnikom navedene nekretnine u ½ dijela.
14. Iz svih navedenih razloga, valjalo je primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanim točkama I., III., V. i VI. izreke, primjenjujući pri tom u odnosu na odluku o troškovima postupka (točka VI. izreke) odredbu čl. 365. st. 2. ZPP-a prema kojoj drugostupanjski sud ne pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka, jer tužiteljica u žalbi sadržajno uopće ne pobija odluku o troškovima.
15. Žalba tužiteljice izjavljena protiv točaka II. i IV. izreke pobijane presude je nedopuštena sukladno odredbi čl. 358. st. 3. ZPP-a, obzirom da je u tom dijelu prihvaćen njezin tužbeni zahtjev, pa tužiteljica nema pravni interes za podnošenje žalbe u tom dijelu, slijedom čega je žalbu u tom dijelu sukladno odredbi čl. 367. st. 1. ZPP-a valjalo odbaciti.
Varaždin, 17. rujna 2025.
Predsjednica vijeća
Tatjana Ledinšćak-Babić
