Republika Hrvatska

Županijski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: Gž-952/2022-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Stipčića, predsjednika vijeća, Renate Košir Skračić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Marijanke Salopek, članice vijeća, u parničnom postupku tužitelja LL, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojega zastupa punomoćnica Martina Tončić-Bota, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika ČL, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojega zastupa punomoćnica Nataša Kovar Ričko, odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika, izjavljenim protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pn-1567/2019-35 od 28. srpnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 17. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pn- 1567/2019-35 od 28. srpnja 2022. te se predmet vraća istom prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je odlučeno:

"I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Tuženik ĆL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan je tužitelju LL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete isplatiti iznos od 12.750,00 kn/1.692,21 eura sa zateznom kamatom tekućom od dana 15.11.2017.g. pa do isplate i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trg. društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena pa do isplate.

"Tuženik ĆL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan je tužitelju LL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknaditi i prouzročeni parnični trošak ovog postupka zajedno s pripadajućim zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trg. društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena pa do isplate, a sve gore navedeno u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe. "

II Svaka stranka snosi svoj trošak."

2. Protiv prvostupanjske presude žalbu izjavljuje tužitelj zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja uz prijedlog da se pobijana presuda ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a tužitelju dosudi trošak sastava žalbe i pristojbe na žalbu.

3. Protiv odluke o trošku postupka sadržane pod točkom II izreke prvostupanjske presude žalbu izjavljuje tuženik zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga. Predlaže da drugostupanjski sud prvostupanjsku presudu preinači na način da naloži tužitelju da naknadi parnični trošak tuženiku, uvećan za trošak sastava žalbe.

4. Nije odgovoreno na žalbe stranaka.

5. Žalbe stranaka su osnovane.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud smatra da su počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 287/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. - dalje: ZPP) i to odredba članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, na koju upire tužitelj u žalbi, zato jer pobijana odluka ima takvih nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Pobijana presuda nema jasne i dostatne razloge o svim pravno odlučnim činjenicama, a izreka pobijane presude proturječi razlozima presude.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja s osnova naknade neimovinske štete radi zadobivenih ozljeda u štetnom događaju, koji se dogodio 27. listopada 2017. na hodniku trgovačkog centra Konzum, u caffe baru „House caffe“, u vlasništvu tuženika.

8. Između stranaka je sporna odgovornost za nastanak štetnog događaja, osnova i visina tužbenog zahtjeva, uzročno posljedična veza i ispunjenje pretpostavki za naknadu štete.

9. U prvostupanjskom postupku je utvrđeno:

- da se 27. listopada 2017. u 10,45 sati tužitelj nalazio za stolom koji pripada caffe baru „House caffe“ u vlasništvu tuženika, u Zagrebu, Dankovečka ulica br. 95, na hodniku trgovačkog centra Konzum,

- da je tuženik u više navrata tražio tužitelja da ne dolazi u njegov lokal, da je toga dana tužitelj vrijeđao djelatnicu VL, zbog novina koje je ona uzela s njegovog stola, što je ista prepričala tuženiku, koji je potom došao do stola gdje su sjedili tužitelj i još jedna muška osoba, ušao s tužiteljem u raspravu, tražeći ga da napusti lokal, na što se tužitelj ustao i uzeo štaku, u namjeri da udari tuženika, nakon čega je tuženik otvorenim dlanom lijeve ruke udario u nos i desnu stranu lica tužitelja, pri čemu su tužitelju nastale tjelesne ozlijede u vidu natučenja glave, krvnog podljeva ispod lijeve orbite i udarno - derna rana nosa i područja ispod lijeve orbite,

- da je medicinskim vještačenjem utvrđeno da je tužitelj u štetnom događaju zadobio natučenje glave, krvni podljev ispod lijeve orbite i udarno-dernu ranu nosa i područja ispod lijeve orbite radi kojih je provedeno adekvatno liječenje. Po završenom liječenju nema znakova trajnih posljedica sa neurološkog aspekta. Strah tzv. primarni, u samoj situaciji ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja bio je intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah, karakteriziran brigom za zdravlje i ishod liječenja, jačeg intenziteta je trajao 2 dana, srednjeg intenziteta u trajanju 3 dana, manjeg intenziteta još petnaest dana. Bol jačeg intenziteta je imao 3 dana, srednjeg 5 dana, a manjeg još 15 dana. Tuđa pomoć bila mu je potrebna deset dana po 3 sata dnevno, za vrijeme mirovanja kod kuće. Naruženja nema. Liječenje tužitelja je završilo 15. studenog 2017. pregledom maksilofacijalnog kirurga,

- da su u postupku saslušane stranke i svjedokinja VL.

10. Prvostupanjski sud, po provedenom postupku zaključuje da je doprinos tužitelja štetnom događaju u omjeru od 80% pa bi sukladno odredbi članka 1092. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/2021., 114/2022., dalje: ZOO) tužitelj imao pravo na razmjerno sniženu naknadu. No, daljnji je zaključak prvostupanjskog suda da uzevši u obzir nastale ozlijede, duljinu trajanja boli i straha te činjenicu da nisu nastupile trajne posljedice, niti naruženje tužitelja, tužitelj nije dokazao da bi došlo do povrede prava osobnosti koja opravdava dosudu pravične novčane naknade u smislu odredbe članka 1100. ZOO, to stoga prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev (točka I. izreke prvostupanjske presude).

10.1. Iako je, prema stavu prvostupanjskog suda, tuženik u cijelosti uspio u sporu, imajući u vidu postojanje njegovog doprinosa štetnom događaju i činjenicu da bi nalaganje tužitelju da u konkretnom postupku naknadi troškove tuženiku predstavljano nerazmjeran teret i umanjilo njegovo pravo na pristup sudu, budući se tek u sudskom postupku mogao utvrditi doprinos svake od stranaka i postojanje povrede prava osobnosti, prvostupanjski sud je odlučio da svaka stranka snosi svoj trošak.

11. Međutim, ovakav zaključak prvostupanjskog suda nije pravilan i ne proizlazi iz utvrđenog činjeničnog stanja, a pobijana odluka nema jasne i dostatne razloge o svim pravno odlučnim činjenicama te izreka proturječi razlozima presude, radi čega se pobijana presuda ne može preispitati (članak 354. stavak 2. točka 11. ZPP).

12. Imajući na umu da je prvostupanjski sud po provedenom medicinskom vještačenju utvrdio da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio ozljede u vidu natučenja glave, krvni podljev ispod lijeve orbite i udarno-dernu ranu nosa i područja ispod lijeve orbite, onda osnovano tužitelj u žalbi prigovara kada navodi da nije logično da bi tužitelj od jednog udarca otvorenim dlanom (šamarom) tužitelju mogle nastati navedene tjelesne ozljede.

13. Nadalje, prihvaćajući iskaze tuženika i VL kćeri tuženika, saslušane u svojstvu svjedoka, prvostupanjski sud nije obrazložio iz kojih razloga prihvaća njihove iskaze kojima iskazuju da je tužitelj zadobio ozljede desne strane lica, dok iz medicinske dokumentacije proizlazi da je tužitelju ozlijeđena lijeva strana lica, na što također osnovano ukazuje tužitelj u žalbi.

14. Također, imajući u vidu ozljede koje je zadobio tužitelj, pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da, uzevši u obzir nastale ozlijede, duljinu trajanja boli i straha te činjenicu da nisu nastupile trajne posljedice niti naruženje tužitelja, tužitelj nije dokazao da bi došlo do povrede prava osobnosti koja opravdava dosudu pravične novčane naknade u smislu odredbe članka 1100. ZOO pa da je stoga tužbeni zahtjev neosnovan. Takav zaključak prvostupanjskog suda je pogrešan i proizlazi iz krivog pravnog pristupa.

15. Temeljem odredbe članka 1100. stavka 1. ZOO u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Prema stavku 2. članka 1100. ZOO pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

16. Verbalno vrijeđanje kćeri tuženika od strane tužitelja nikako ne može opravdati fizički napad tuženika na tužitelja, a niti se verbalno vrijeđanje može okarakterizirati doprinosom tužitelja za nastanak štete u smislu odredbe članka 1092. stavka 1. ZOO, a imajući u vidu ozljede koje je u štetnom događaju pretrpio tužitelj, na što također osnovano upire tužitelj u žalbi, pozivajući se na identičan pravni stav zauzet u odluci Županijskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Gž-511/2021 od 23. lipnja 2021.

17. I u odnosu na odluku o trošku je prvostupanjski sud donio pogrešan zaključak, donoseći odluku da svaka stranka snosi svoj trošak postupka, čime je počinjena bitna povreda iz članka 354. stavka 1. ZPP, u vezi sa člankom 154. ZPP, a na koju povredu osnovano ukazuje tuženik u žalbi, a s obzirom da nije utvrđen podjednaki uspjeh stranaka u postupku.

18. Radi svega navedenoga, a s obzirom na osnovane žalbene prigovore tužitelja i tuženika, valjalo je uvažiti žalbe stranaka i ukinuti presudu prvostupanjskog suda, uz primjenu odredbi članka 369. stavka 1. i članka 370. ZPP te riješiti kao u izreci pod točkom I. ovog drugostupanjskog rješenja.

19. U ponovnom suđenju će prvostupanjski sud, ponovnom ocjenom svih provedenih dokaza utvrditi odlučne činjenice (članci 8. ZPP) te utvrditi je li radi ozljeda koje je zadobio tužitelj, povrijeđeno njegovo pravo osobnosti, postoji li i u kojem omjeru tužiteljev doprinos nastupu štete, a potom prema ishodu postupka, kao i uspjehu stranaka u sporu, odlučiti o zahtjevima stranaka za naknadu troška postupka. Po svemu provedenom će prvostupanjski sud donijeti novu i zakonitu odluku. U ponovnom suđenju prvostupanjski sud će voditi računa i o ostalim žalbenim navodima stranaka.

20. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci na temelju odredbe članka 166. stavka 3. ZPP (točka II. izreke ovog rješenja).

U Sisku 17. rujna 2025.

Predsjednik vijeća

Ivan Stipčić