Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Gž-390/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Josite Begović kao predsjednice vijeća, Verica Perić Aračić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Zorana Nikolića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice DG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Morisa Mikić, odvjetnica iz Donjeg Miholjca, protiv 1. tuženika OG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i 2. tuženice DGZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanih po punomoćniku Luki Kuduzu, odvjetniku iz Osijeka, radi uznemiravanja prava vlasništva, odlučujući o žalbama stranaka izjavljenim protiv presude Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, poslovni broj: Psp-9/2019-85 od 13. svibnja 2025., u sjednici održanoj 17. rujna 2025.,
p r e s u d i o j e
Žalba tužiteljice odbija se kao neosnovana, dok se žalba tuženika u pobijanom dijelu (točka III.) izreke djelomično uvažava, a djelomično odbija kao neosnovana, te se presuda Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, poslovni broj: Psp-
9/2019-85 od 13. svibnja 2025.,
a) potvrđuje:
- u točki I. i točki II. izreke
b) preinačava:
- u točki III. izreke tako da ista sada glasi:
"Nalaže se tužiteljici naknaditi prvotuženiku i drugotuženici i daljnje troškove parničnog postupka u iznosu od 506,25 EUR, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 13. svibnja 2025., pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, poslovni broj: Psp- 9/2019-85 od 13. svibnja 2025., suđeno je:
" I. U cijelosti se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"l. Nalaže se tuženicima OG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i DGZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da odmah prestanu uznemiravati tužiteljicu DG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u vlasništvu njene nekretnine upisane kod Općinskog suda u Osijeku, Zemljišno knjižni odjel [adresa], u zk. ul [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koje se sastoje od kčbr. [katastarska čestica] kuća, dvor, oranica u [adresa] sa 954 m2, sadnjom raznog raslinja uz ogradu u vlasništvu tužiteljice, naslanjanjem zidova svojih pomoćnih i drugih prostorija / nastambi, sagrađenih na nekretnini upisanoj kod Općinskog suda u Osijeku, Zemljišno knjižni odjel [adresa] u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kčbr. [katastarska čestica] kuća, dvor, voćnjak, u [adresa] od 793 m2, na zidove postojećih objekata sagrađenim na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ili gradnjom pomoćnih prostorija neposredno uz zidove dvorišnog stana u vlasništvu tužiteljice te naslanjanjem krovišta svojih objekata na njenu nekretninu i ujedno zabranjuje takvo ili slično uznemiravanje prava vlasništva ubuduće.
ll. Nalaže se tuženicima OG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i DGZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod prijetnjom novčane kazne da u roku od 15 dana nekretninu tužiteljice opisanu u toč. I dovedu u stanje u kojem se nalazila prije uznemiravanja, odnosno da o svom trošku uklone krov svojih pomoćnih prostorija s krovišta dvorišnog stana sagrađenog na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da uklone zidove svojih pomoćnih prostorija sagrađene u neposrednoj blizini zidova tog dvorišnog stana koji priječe održavanje nekretnine ili naslonjene uz zidove istog te da izvade raslinje posađeno uz ogradu.
lll. Nalaže se tuženicima OG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i DGZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da tužiteljici DG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na ime naknade štete isplate iznos od 18.000,00 kn, ili iznos koji utvrdi građevinski vještak, zajedno s pripadajućom zakonskom kamatom koja teče od podnošenja tužbe do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana. "
II. Nalaže se tužiteljici DG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da naknadi troškove parničnog postupka prvo tuženiku OG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i drugo tuženiku DGZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u iznosu od 2.312,50 eura, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ove presude pa do isplate, a koje se određuju za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri (3) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.
lll. Odbijaju se prvo tuženik OG, OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugo tuženik DGZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] sa zahtjevom za naknadu troškova postupka iznad priznatog iznosa od 2.312,50 eura do zatraženog iznosa od 3.658,76 eura, kao neosnovanim".
2. Protiv navedene presude žalbu je izjavila tužiteljica zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i prihvati zahtjev tužiteljice, podredno ukine i vrati na ponovno suđenje.
2.1. Protiv navedene presude pobijajući je u dijelu pod točkom III. izreke kojom su tuženici odbijeni sa zahtjevom za naknadu troškova postupka iznad priznatog iznosa 2.312,50 EUR do zatraženog (3.658,76 EUR) žalbu su zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1. do 3. ZPP izjavili tuženici s prijedlogom da se presuda u pobijanom dijelu preinači i tuženicima dosude cjelokupni zatraženi troškovi.
3. Na žalbu tužiteljice je odgovoreno.
4. Žalba tužiteljice nije osnovana, dok je žalba tuženika djelomično osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za donošenje presude kojom će se naložiti tuženicima prestanak uznemiravanja tužiteljice u vlasništvu nekretnine kč. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], z. ul. [broj ZK uloška]. i to sadnjom raznog raslinja uz ogradu u vlasništvu tužiteljice, naslanjanjem zidova pomoćnih prostorija i drugih prostorija tuženika na zidove postojećih objekata, te naslanjanjem krovišta objekata tuženika na nekretninu tužiteljice, te nalaganje tuženicima dovođenje nekretnine u stanje u kojem se nalazila prije uznemiravanja, odnosno uklanjanje krova pomoćnih prostorija s krovišta dvorišnog stana sagrađenog na kč. br. [katastarska čestica], te nalaganje tuženicima da tužiteljici na ime naknade štete isplate iznos od 18.000,00 kn.
5.1. Tužiteljica tvrdi da su tuženici u svom dvorištu nelegalno sagradili nekoliko pomoćnih prostorija koje su naslonili na zidove i krovište njezinog dvorišnog stana, te su dio krova tog istog dvorišnog stana samovlasno odrezali, pa je zbog nestručno izvedenih radova u njezinom stanu došlo do vlaženja zidova, jer se oborinske vode slijevaju preko zidova, zbog čega traži i naknadu nastale štete.
5.2. U predmetu je sporno da li su navedenim radnjama tuženici uznemirili tužiteljicu u vlasništvu njezine nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da li je gradnja sporne nadstrešnice tuženika u uzročno posljedičnoj vezi sa vlagom koja nastaje u dvorišnom stanu tužiteljice, te ako jest, kolika je šteta koja je nastala vlaženjem.
6. U postupku je utvrđeno:
- da je nekretnina tužiteljice oznake kč. br. [katastarska čestica] susjedna i neposredno graniči sa nekretninom tuženika oznake kč. br. [katastarska čestica]. sve k. o. [katastarska općina], te se objekti naslanjaju jedan na drugi,
- da iz iskaza parničnih stranaka proizlazi da je pomoćna zgrada tužiteljice izgrađena prije 100-tinjak godina, a sporna nadstrešnica je od strane prvotuženika adaptirana i nadograđivana 1989. godine, te se 2017. godine tužiteljica počela žaliti na vlagu u svojim pomoćnim objektima,
- da iz rješenja o izvedbenom stanju i uvjerenja s izvodom iz katastarskog plana proizlazi da je Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Donjeg Miholjca 16. studenog 2017., donio rješenje kojim je ozakonio radove na zgradi i zgrade izgrađene na predmetnoj čestici u suvlasništvu tuženika,
- da iz uporabne dozvole proizlazi da su građevine mješovite namjene stambeno - poslovne, obiteljska kuća sa poslovnim prostorom te građevina stambene namjene, pomoćna ljetna kuhinja i spremište, koje se nalaze na čestici tužiteljice, izgrađeni prije 15. veljače 1968.godine.,
- da iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka, te iz njegovog usmenog iskaza proizlazi da se zid pomoćne zgrade tužiteljice (dvorišnog stana) nalazi točno na međašnoj liniji cijelom dužinom, a s obzirom da je sporna nadstrešnica na nekretnini tuženika sagrađena tik uz tu pomoćnu zgradu, pa tuženici nisu gradnjom sporne nadstrešnice povrijedili među između nekretnine. Širina pomoćne zgrade tužiteljice je 4,10 m, a širina sporne nadstrešnice sagrađene na nekretnini prvo i drugo tuženika 3,08 m, te se zid pomoćne zgrade tužiteljice nalazi na samoj međi, s tim da je u komasaciji za k. o. [katastarska općina] došlo do pogrešnog označavanja pomoćne zgrade tužiteljice, te je ista prema komasaciji označena plavom linijom, što ne odgovara stvarnom stanju na terenu, pa se tužiteljica neosnovano poziva u svojim prigovorima da iza njezine pomoćne zgrade postoji prostor od 50 ili 100 cm do međe, jer takvog prostora u stvarnosti nema,
- da iz nalaza građevinskog vještaka Struga-gradnja j.d.o.o. , te iz usmenog iskaza LG, proizlazi da su predmetne nekretnine većinom sagrađene prije 1960. i to u skladu sa tadašnjim propisima, te su ucrtane u katastarskom operatu. Krovište na pomoćnim objektima tužiteljice je u jako lošem stanju te nije popravljano od same izgradnje objekta. Također je utvrdio da se i sporna nadstrešnica na nekretnini tuženika nalazi u lošem stanju, pa vještak zaključuje da je šteta na pomoćnom objektu tužiteljice nastala zbog starosti objekta, odnosno lošoj i dotrajaloj hidro-izolaciji zidova te da ista nije nastala od spornog objekta sagrađenog na nekretnini sada u suvlasništvu tuženika,
- da iz nalaza građevinskog vještaka EG, te usmenog iskaza proizlazi da su obje građevine statički potpuno neovisne jedna o drugoj, iako se nalaze jedna uz drugu te su obje u vidno neodržavanom stanju, dosta zapuštene. S obzirom da na konstruktivnim dijelovima sporne nadstrešnice koja je izgrađena na nekretnini tuženika nisu bili vidljivi tragovi vlage i truleži drvene građe, dok su na pomoćnoj zgradi tužiteljice vidljivi tragovi vlage na cijeloj građevini, vještak je zaključio da je vlaga unutar građevine tužiteljice prisutna zbog nedovoljnog održavanja i starosti građevine, te nepostojanja hidro-izolacije na nosivim zidovima građevine, pa se zbog toga vlaga diže od niže kvote građevine odnosno temelja, prema gore. Dakle, vlaga na pomoćnom objektu tužiteljice nije u uzročno posljedičnoj vezi sa spornom nadstrešnicom na nekretnini u suvlasništvu tuženika, kao niti sa procurivanjem oborinske vode s te nadstrešnice, nego je ista povezana s načinom gradnje, starosti i dotrajalosti same pomoćne zgrade.
7. Na temelju prednjih utvrđenja da se niti jedan objekat na nekretnini u suvlasništvu tuženika ne naslanja neposredno na zidove objekata sagrađenih na nekretnini tužiteljice nego svi objekti predstavljaju samostalne neovisne cjeline, s tim da su zidovi pojedinih objekata kako na nekretnini tuženika, tako i na nekretnini tužiteljice građeni jedan uz drugi, te da tuženici nisu povrijedili među građenjem, prvostupanjski je sud prihvaćajući nalaze vještaka koji u bitnome nisu proturječni, jer su oba građevinska vještaka jasno izjavila da šteta nije nastala zbog oticanja oborinskih voda sa krova sporne nadstrešnice, nego je ista posljedica loše gradnje, nedostatka hidro-izolacije i dotrajalosti samog pomoćnog objekta tužiteljice odbio zahtjev tužiteljice, jer tuženici nisu poduzetim radnjama uznemiravali tužiteljicu u smislu članka 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - u daljnjem tekstu: ZV). Prvostupanjski je sud zaključio da do uznemiravanja nije došlo ni sadnjom raslinja čempresa, jer tu činjenicu tužiteljica nije dokazala budući da je u svom iskazu jasno naglasila da su i međuvremenu stranke većinom raslinje uklonile, a niti iz priloženih fotografija ne proizlazi da bi raslinje prelazilo među, te ulazilo u prostor nekretnine tužiteljice.
8. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio, ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavak 2. ZPP.
9. U parnicama radi zaštite od uznemiravanja nekretnine tužiteljica mora dokazati svoje vlasništvo te čin neosnovanog uznemiravanja na drugi način, a ne oduzimanjem stvari. Zahtjev za prestanak uznemiravanja tužiteljica temelji na tvrdnji da se zbog poduzetih radova na krovu objekta tuženika kišnica sa krova tuženika slijeva na njezinu nekretninu, zbog čega je na njezinom objektu nastala šteta, pa je predmet spora potrebno raspraviti primjenom članka 167. ZV koji regulira zaštiti od uznemiravanja i članka 110. ZV koji regulira zaštitu od imisija. Pod štetnim imisijama kako to proizlazi iz članka 110. stavak 1. ZV smatraju se dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme.
10. Nakon što je provedenim dokazima utvrđeno da se niti jedan objekat na nekretnini u suvlasništvu tuženika ne naslanja neposredno na zidove objekata sagrađenih na nekretnini tužiteljice, nego svi objekti predstavljaju samostalne neovisne cjeline s tim da su zidovi objekata građeni jedan uz drugi, te da se svi objekti (i tužiteljice i tuženika) općenito nalaze u lošem stanju, te da do vlaženja u dvorišnom stanu tužiteljice nije došlo zbog procurivanja vode sa krova sporne nadstrešnice ili drugih pomoćnih objekata koji se nalaze u suvlasništvu tuženika proizlazi da se s obzirom na navedena utvrđenja ne radi o neposrednoj imisiji iz članka 110. stavak 4. ZV jer nije utvrđeno da bi se oborinske vode slijevale na nekretninu tužiteljice zbog lošeg izvedenog krovišta tuženika, zbog čega tužbeni zahtjev za zaštitu od uznemiravanja štetnim imisijama, uspostavu prijašnjeg stanja, te naknadu štete nije osnovan. Odredba članka 110. ZV predviđa zaštitu vlasniku samo kada imisije s tuđe nekretnine predstavljaju prekomjerne imisije ili one koje izazivaju znatniju štetu, a što iz provedenih dokaza ne proizlazi.
11. Žaliteljica u žalbi prigovara načinu na koji je prvostupanjski sud ocjenjivao provedene dokaze, međutim sud ne čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP ako provedene dokaze ocjenjuje drugačije nego to smatra žaliteljica. Osim toga žalbeni navodi ne sadrže nikakve argumentirane tvrdnje koje bi činjenično stanje na kojem je utemeljena prvostupanjska presuda mogle dovesti u sumnju, pa se neosnovano žaliteljica poziva na nalaz građevinskog vještaka, jer su građevinski vještaci neproturječno iskazali da zbog radova koje su izveli tuženici nije došlo do procurivanja oborinske vode s nadstrešnice tuženika. Suprotno navodima žaliteljice prema kojima iza građevine tužiteljice pa do međne linije postoji prostor od 0,45 m, iz iskaza vještaka mjernika proizlazi da iza sporne pomoćne zgrade tužiteljice ne postoji nikakav prostor do međe, nego se prema stvarnom stanju stvari zid pomoćne zgrade nalazi na samoj međi, koje je stanje i u posjedovnom stanju prisutno od izgradnje pomoćne zgrade.
12. Međutim, djelomično je osnovana žalba tuženika u odnosu na odluku o troškovima postupka. Naime, pravilnom primjenom članka 154. u vezi s člankom 155. ZPP tuženicima za sastav podneska od 15. studenog 2023., kojim su se očitovali na nalaz vještaka pripada temeljem Tbr.8. točka 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore („Narodne novine“, broj 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23 – u daljnjem tekstu: Tarifa) nagrada u visini 100 bodova odnosno pomnoženo s vrijednosti boda od 2,00 EUR i povećanjem za PDV nagrada iznosi 250,00 EUR, a obzirom na zastupanje više osoba sukladno Tbr.40. točka 1. Tarife suprotno shvaćanju prvostupanjskog suda tuženicima pripada pravo na povećanje Tarifnih stranki za 10%. Zahtjev tuženika za naknadu korištenja osobnog automobila za pristup na ročište pravilno je prvostupanjski sud odbio kao neosnovan, jer je riječ o uredovnom području iz nadležnosti suda na čijem se području i nalazi sjedište odvjetnika. Stoga tuženiku pored dosuđenih troškova zastupanja u iznosu od 1.850,00 EUR odnosno zajedno s PDV 2.312,50 EUR valja dosuditi i troškove za sastav podneska od 15. studenog 2023., u iznosu od 250,00 EUR, te troškove za zastupanje više osoba u iznosu 256,25 EUR. Slijedom navedenog valjalo je preinačiti točku III. prvostupanjske odluke, jer tuženicima pripada i daljnji iznos parničnih troškova u iznosu od 506,25 EUR. Obzirom da su tuženici uspjeli u žalbi, a imajući u vidu vrijednost predmeta spora s kojom su uspjeli, istima je sud sukladno Tbr.10.5 i Tbr.7.1. Tarife na ime troška sastava žalbe trebalo priznati 12,50 bodova, što pomnoženo s vrijednosti boda i uvećano za PDV iznosi ukupno 31,25 EUR.
13. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci pod točkom a) temeljem članka 368. ZPP, a pod točkom b) temeljem članka 373. točka 3. ZPP.
U Dubrovniku 17. rujna 2025.
Predsjednica vijeća:
Josita Begović
