R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Goranke Ratković, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. UU, zbog prekršaja iz članka 54. stavka 3. u vezi sa stavka 1. točka 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga („Narodne novine“ broj 107/01., 87/02., 163/03., 141/04., 40/07., 149/09., 84/11., 80/13. i 39/19.), odlučujući o žalbi okrivljenice, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Varaždinu od 7. srpnja 2025., broj: Pp -269/2025-4, u sjednici vijeća održanoj 17. rujna 2025.,

r i j e š i o j e:

Prihvaća se žalba okr. UU, ukida se pobijana prvostupanjska presuda

te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Varaždinu od 7. srpnja 2025., broj: Pp - 269/2025-4, proglašena je krivom okr. UU da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz 54. stavka 3. u vezi sa stavka 1. točka 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, za koji joj je, uz primjenu odredbi o ublažavanju kazne, izrečena novčana kazna 200,00 eura, u koju se uračunava vrijeme oduzimanja slobode 2. studenog 2022., kao 39,82 eura u novčanu kaznu, pa je okrivljenici preostalo za platiti novčanu kaznu od 160,18 eura, koju je dužna platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost uplate dvije trećine izrečene novčane kazne te je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 eura.

2. Protiv te presude, okr. UU pravodobno je po braniteljima Vladi Sevšeku i Jurici Sevšek, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Sevšek&partneri podnijela žalbu naznačujući da se žali zbog svih žalbenih osnova, s prijedlogom da se žalba prihvati.

1. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7, 9. i 10. ovoga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da bi presudom na štetu okrivljenika bile povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava niti da bi nastupila zastara prekršajnog progona.

5.1. Međutim, u pravu je okrivljenica kada ističe da je počinjena bitna povreda odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 10. Prekršajnog zakona.

5.2. Naime, pobijana prvostupanjska presuda, između ostalog, temelji se i na nezakonitom dokazu iz članka 90. Prekršajnog zakona, konkretno, na iskazu svjedoka policijskog službenika GU koji prepričava što mu je žrtva ĐU rekao prilikom obavijesnog razgovora. Time je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. točka 10. Prekršajnog zakona, na koju okrivljenik osnovano ukazuje.

5.3. Prema odredbi članka 90. stavak 2. Prekršajnog zakona, nezakoniti dokazi su oni dokazi koji su, između ostalog, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka te koji su kao takvi izričito predviđeni u zakonu.

5.4. Odredbom članka 158. stavak 6., 7. i 8. Prekršajnog zakona propisano je:

„(6) Prikupljajući obavijesti ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Pri tome ga moraju upozoriti da ima prao uzeti branitelja koji može biti nazočan njegovu ispitivanju. Ako okrivljenik odmah ne uzme branitelja ili ako ne odluči iskazivati bez branitelja, tijela državne uprave će zastati s ispitivanjem do 2 sata da bi osumnjičenik mogao uzeti si branitelja kojeg sam izabere ili s liste dežurnih odvjetnika.

7) Ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama ovog Zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku.

(8) Zapisnici o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka iz stavka 6. i 7. ovoga članka mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku.“

5.5. Iz citirane zakonske odredbe članke 158. Prekršajnog zakona, jasno proizlazi da se zapisnici o ispitivanju osumnjičenika odnosno svjedoka od strane ovlaštene osobe tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti mogu koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku samo ako su te osobe ispitane sukladno odredbama o ispitivanju okrivljenika odnosno svjedoka u prekršajnom postupku, a u konkretnom slučaju se ne radi o postupanju u skladu s ovom zakonskom odredbom, pa takva saznanja ovlaštenih osoba tijela državne uprave ne mogu biti dokaz, nego imaju značenje neformalnih obavijesti i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal, nego se na temelju članka 121. stavak 1. Prekršajnog zakona moraju izdvojiti iz spisa predmeta.

5.6. Slijedom navedenog, sadržaj obavijesti koje je svjedok GU saznao od žrtve ĐU prilikom postupanja povodom počinjenog prekršaja nije zakonit dokaz, jer se radi o neformalnom iskazivanju osobe pred policijskim službenikom prilikom vršenja izvida prekršaja, pa time nije zakonit dokaz ni svjedočki iskaz policijskog službenika u dijelu kada iskazuje „…da se okrivljena te zgode nasilno ponašala u obitelji u nazočnosti malodobne djece U i ŽU na način da je ista vikala, galamila raznim pogrdnim riječima: „ti si kreten, ti si budala, loš si jebač, poremećen si“ te ga zastrašivala oduzmanjem djece nakon razvoda braka….“, a iz kojeg dijela proizlazi da prepričava što mu je ta osoba rekla prilikom vršenja postupanja, jer se na taj način, zaobilaznim putem, u dokazni materijal unose oni elementi koji ne mogu biti temelj za donošenje presude.

5.7. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. točke 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz članka 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada koristi iskaz svjedoka policijskog službenika GU, ocjenjuje te ga uspoređuje s drugim dokazima izvedenim u postupku i na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o krivnji okr. UU.

5.8. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. točke 10. Prekršajnog zakona, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

6. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene dokaze kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.

7. Stoga je, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 17. rujna 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Varaždinu u 5 otpravaka za spis, okrivljenicu, branitelja i tužitelja.