REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U POŽEGI

Sv. Florijana 2, POŽEGA

Poslovni broj: Pn-69/2022-46

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi, po sucu Snježani Polgar, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ČŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po opunomoćeniku Nemanji Nožiniću, odvjetniku iz Nove Gradiške, protiv tuženika Zavarovalnica Sava, zavarovalna družba d.d. Maribor, Cankarjeva ulica 3, Slovenija, OIB:16760357166, Sava Osiguranje d.d. Podružnica Hrvatska, Zagreb, Savska 144A, OIB:45237012600, zastupano po Odvjetničkom društvu Rački i kolege j.t.d. Zagreb, Vlaška 50 A/4, Pisarnica u Slavonskom Brodu, Stjepana pl. Horvata 36, radi naknade štete, v.p.s. 6.966,94 EUR, nakon glavne rasprave zaključene 24. srpnja 2025. u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužiteljice Maje Nepehal, odvjetnice u Požegi i zamjenika opunomoćenika tuženika Brune Damjanca, odvjetnika u Požegi, na temelju čl. 335. stavka 4. ZPP-a, dana 17. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Zavarovalnica Sava, Zavarovalna Družba, d.d., Maribor, Cankarjeva ulica 3, Slovenija, OIB: 16760357166, Sava Osiguranje, društvo za osiguranje, d.d. – Podružnica Hrvatska, Zagreb (Grad Zagreb), R. Frangeša Mihanovića 9, OIB 45237012600 da tužiteljici ČŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime neimovinske i imovinske štete pored već isplaćenog iznosa od 27.000,00 kn/ 3.583,52 EUR isplati i daljnji iznos naknade štete od 6.038,88 EUR i to iznos od 3.517,15 EUR s zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena počev od dana 21.9.2020. godine do 31. 12. 2022. godine, a od 01. 01. 2023. godine pa do konačne isplate, po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, iznos od 1.327,23 EUR s zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena počev od dana 1. lipnja 2021. godine, pa do konačne isplate, po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, iznos od 1.194,50 EUR s zakonskom zateznom kamatom počev od dana 17. rujna 2025. godine, pa do konačne isplate, po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II Nalaže se tuženiku Zavarovalnica Sava, Zavarovalna Družba, d.d., Maribor, Cankarjeva ulica 3, Slovenija, OIB: 16760357166, Sava Osiguranje, društvo za osiguranje, d.d. – Podružnica Hrvatska, Zagreb (Grad Zagreb), R. Frangeša Mihanovića 9, OIB 45237012600 da tužiteljici ČŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na isplaćeni nesporni dio iznosa na ime naknade štete od 27.000,00 kn/ 3.583,52 EUR isplati i zateznu kamatu po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena koja na iznos od 10.000,00 kn/1.327,23 EUR teče od 21.9.2020.g. do 28.10.2020.g. te iznosi 19,40 kn/2,57 EUR , na iznos od 7.000,00 kn/ 929,06 EUR teče od 21.9.2020. do 12.11.2020.g. te iznosi 36,22 kn/4,81 EUR, na iznos od 10.000,00 kn/1.327,23 EUR teče od 21.9.2020. do 16.06.2021.g. te iznosi 511,99 kn/67,95 EUR, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III Odbija se tužiteljica ČŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 928,06 EUR.

IV Tuženik Zavarovalnica Sava, Zavarovalna Družba, d.d., Maribor, Cankarjeva ulica 3, Slovenija, OIB: 16760357166, Sava Osiguranje, društvo za osiguranje, d.d. – Podružnica Hrvatska, Zagreb (Grad Zagreb), R. Frangeša Mihanovića 9, OIB 45237012600 dužan je tužiteljici ČŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknaditi parnični trošak ovog postupka u iznosu od 2.704,26 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, počev od 17. rujna 2025., pa do isplate, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužiteljica ČŠ podnijela je tužbu protiv Zavarovalnice Sava, zavarovalna družba d.d., Sava osiguranje d.d. Podružnica Hrvatska radi naknade štete.

1.1. Ističe da je dana 08. rujna 2020. godine u 17,10 sati na cesti D51 između mjesta Brestovac i Zakorenja, upravljajući automobilom reg. oz. [registarska oznaka], doživjela prometnu nesreću kojom prilikom je pretrpjela teške tjelesne ozljede u vidu kompresijskog prijeloma trupa 10. i 11. prsnog kralješka i dr. kako je to pobliže navedeno u medicinskoj dokumentaciji. Prometnu nesreću izazvala je vozačica ĆŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], upravljajući automobilom reg. oz. [registarska oznaka], na način da je nepropisno pretječući vozilo kojim je upravljala tužiteljica te ne održavajući dovoljan sigurnosni razmak, bočnim dijelom svog automobila udarila u prednji lijevi bočni dio automobila kojim je upravljala tužiteljica, uslijed kojeg udara je vozilo kojim je upravljala tužiteljica sletjelo s kolnika na poljoprivrednu površinu s južne strane ceste. S obzirom da je u trenutku prometne nezgode automobil reg. oznake [registarska oznaka] bio osiguran kod tuženika, te da je nastupio osigurani slučaj, to je tuženik u obvezi nadoknaditi štetu tužiteljici zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom.

1.2. Tužiteljica navodi kako je protiv vozačice automobila reg. oz. [registarska oznaka], a povodom ovog događaja, pokrenut i okončan kazneni postupak br. K-37/2021 i to pravomoćnom presudom Općinskog suda u Požegi od 30.04.2021. kojom je ova oglašena krivom radi počinjenja kaznenog djela protiv sigurnosti prometa, izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu. Uslijed zadobivenih tjelesnih povreda tužiteljica se kontinuirano liječila počev od dana štetnog događaja, te je u tijeku liječenja bila podvrgnuta nizu liječničkih zahvata, liječničkih kontrola te različitim terapijama. Uslijed zadobivenih ozljeda tužiteljica je trpjela i nadalje trpi jake i intenzivne fizičke bolove, zbog čega tužiteljica za iste potražuje od tuženika na ime pravične novčane naknade iznos od 26.000,00 kn. Tužiteljica je trpjela, a i sada trpi intenzivan i dugotrajan strah, koji se osobito očitovao kao strah od samog štetnog događaja, strah od ozljeđivanja i posljedica zadobivenih teških tjelesnih ozljeda te ishoda liječenja, uključujući i oporavak zbog čega na ime pravične novčane naknade za pretrpljeni strah potražuje od tuženika iznos od 25.000,00 kn. Zbog zadobivenih ozljeda tužiteljici je trajno smanjena životna i radna aktivnost zbog čega više nije u mogućnosti obavljati poslove i aktivnosti koje je ranije obavljala, pa stoga na ime pravične novčane naknade tužiteljica potražuje od tuženika iznos od 23.000,00 kn. U cjelokupnom predmetnom periodu tužiteljici je uslijed zadobivenih ozljeda i kontrolnih pregleda duži vremenski period bila potrebna tuđa njega i pomoć, a napose zbog naravi tjelesnih ozljeda i tijeka liječenja, povodom čega tužiteljica potražuje naknadu štete u iznosu od 8.500,00 kn. Nadalje, a uslijed zadobivenih povreda te drugih vidljivih manifestacija pretrpljenih teških tjelesnih ozljeda(grbljenje), kod tužiteljice je ostala uočljiva i trajna naruženost, zbog čega tužiteljica također potražuje isplatu pravične novčane naknade od tuženika u iznosu od 7.500,00 kn. Tužiteljica je uslijed predmetnog štetnog događaja i štetnih posljedica istog imala i materijalne troškove liječenja u iznosu od 4.000,00 kn ( u vidu putnih troškova odlazaka na preglede, troška medicinskih usluga i materijala, terapije, zatim kupovine ordiniranih medikamenata i dr.). Osim navedenoga, a kako je tužiteljica bila duži vremenski period na bolovanju uslijed predmetnog štetnog događaja-prometne nezgode, to je istoj isplaćivana umanjena naknada plaća te je stoga tužiteljica pretrpjela i štetu u vidu gubitka u zaradi koju bi po redovnom tijeku stvari ostvarila, i to u ukupnom iznosu od 10.000,00 kn kao razlika manje isplaćene naknade plaće i one redovne plaće isplaćene prije prometne nezgode (10 mj. x 1.000,00 kn). Tuženik je po odštetnom zahtjevu tužiteljice od dana 21.9.2020. istoj isplatio nesporni dio iznosa na ime naknade štete u ukupnom iznosu od 27.000,00 kn i to: iznos od 10.000,00 kn dana 28. 10. 2020.g, iznos od 7.000,00 kn dana 12. 11. 2020. g. te iznos od 10.000,00 kn dana 16.06.2021.g, a koje uplate ne sadrže specifikaciju vidova štete odnosno kvalifikatornih okolnosti.

1.3. Tužiteljica je navela kako predmetni isplaćeni iznos ne predstavlja adekvatnu i cjelokupnu novčanu naknadu za pretrpljenu štetu, pa na ime povrede prava osobnosti i materijalne štete potražuje od tuženika pravičnu novčanu naknadu do potpunog namirenja štete i to za pretrpljene fizičke boli iznos od18.000,00 kn, za pretrpljeni strah iznos od16.000,00 kn, za smanjenje životnih i radnih aktivnosti iznos od 15.000,00 kn, za tuđu pomoć i njegu iznos od 7.000,00 kn, za naruženost iznos od 7.000,00 kn, troškove liječenja iznos od 4.000,00 kn, za izgubljenu zaradu iznos od 10.000,00 kn, što ukupno iznosi 77.000,00 kn. Kako je tuženik u više navrata kao dio nastale štete isplatio nesporni iznos štete, ne postoji dvojba u nastup štetnog događa i odgovornost tuženika za predmetnu štetu, posljedično tome tuženik je u obvezi isplatiti u cijelosti pravičnu novčanu naknadu zbog povreda prava osobnosti i naknadu imovinske štete tužiteljici temeljem odredbi ZOO-a u cijelosti. Budući tuženik odbija dobrovoljno isplatiti cjelokupni iznos naknade štete tužiteljici, to je tužiteljica podnijela tužbu.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 20. lipnja 2022. (list br. 64-66) priznaje kao nespornu činjenicu da se dana 8. rujna 2020. oko 17.10 sati na cesti D51 između mjesta Brestovac i Zakorenja, dogodila prometna nezgoda na način da je osiguranica tuženika upravljajući vozilom prouzročila prometnu nesreću u kojoj je tužiteljica pretrpjela tjelesne ozljede.

2.1. Nesporno je i kako je tuženi po odštetnom zahtjevu tužiteljice istoj isplatio nesporni iznos na ime naknade štete u ukupnom iznosu od 27.000,00 kn.

2.2. Tuženik priznaje osnov tužbenog zahtjeva, no osporava visinu tužbenog zahtjeva na ime naknade neimovinske i imovinske štete. Tužiteljica navodi da je u vezi s navedenim štetnim događajem pretrpjela i trpi tjelesne ozljede, strah, smanjenje životne i radne aktivnosti, bila joj je potrebna tuđa njega i pomoć te je imala materijalne troškove liječenja, kao i da je pretrpjela štetu u vidu naruženosti te štetu u vidu izgubljene zarade za vrijeme trajanja liječenja; a za navedeno smatra primjerenim naknadu u ukupnom iznosu od 77.000,00 kn. Tuženik smatra da je navedeno potraživanje neosnovano te je po navedenom osnovu tužiteljici isplatio nesporni iznos od 27.000,00 kn, a za koji iznos smatra da predstavlja pravičnu novčanu naknadu u konkretnom slučaju.

2.3. Nadalje, tuženik smatra da intenzitet sudara nije mogao dovesti do nematerijalne štete u vidu pretrpljenih bolova i straha u takvom intenzitetu koji bi zahtijevao naznačeni iznos naknade štete.

2.4. Tuženik ističe da će sud, sukladno čl. 1100. st. 2. pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se novčanom naknadom ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

2.5. Poziva se na Zaključak sa sastanka sudaca predstavnika Vs i sudaca predstavnika Os s područja Vs od 26. i 27. studenog 1985. prema kojem "Malen intenzitet ili kratkotrajnost pretrpljenih bolova odnosno straha mogu u sklopu svih danih okolnosti slučaja biti razlog da se oštećeniku za njih ne prizna pravo na naknadu nematerijalne štete." Budući da Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu nije propisan način određivanja naknade štete za tjelesne ozljede u ovom predmetu se primjenjuju pravila o popravljanju neimovinske štete sadržana u Zakonu o obveznim odnosnima (NN br. 35/05, 41/08 i 125/11) i to u čl. 19., 1046. i 1100.

2.6. Iz navedenog da se može zaključiti da svaka povreda prava osobnosti ne znači istovremeno i pravo oštećenika na pravičnu novčanu naknadu. U predmetnom postupku jasno je izražen nizak intenzitet povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje te tuženik osporava pravo na naknadu štete za povredu ovog intenziteta. Tuženik smatra da sud mora najprije utvrditi težinu povrede da bi ocijenio opravdava li ista dosudu pravične novčane naknade i u kojoj visini. Zatim mora uzeti u obzir i okolnosti pod kojim se povreda dogodila (objektivne okolnosti činjeničnog supstrata konkretnog slučaja, kao i neke subjektivne okolnosti npr. života dob i sl.). Da bi sud mogao postupiti sukladno čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima potrebno je razvrstati moguće povrede prava na tjelesno i/ili duševno zdravlje u stupnjeve po njihovoj težini. Nadalje, sud će svakako morati provesti dokaz vještačenjem po vještaku medicinske struke, kako predlaže tužiteljica, koji bi u svom nalazu i mišljenju trebao dati jasan odgovor na predmet vještačenja kroz konačno mišljenje u kojem će klasificirati sva tjelesna oštećenja.

2.7. Nadalje, glede potraživanja tužiteljice na ime izgubljene zarade, tuženik ističe kako tužiteljica nije dostavila dokaz iz kojeg bi bila vidljiva eventualna visina izgubljene zarade.

2.8. Također, tuženik osporava i potraživanje tužiteljice na ime materijalnih troškova liječenja u visini od 4.000,00 kn, a obzirom da tužiteljica nije dostavila niti jedan dokaz iz kojeg bi proizlazila osnovanost i visina navedenog potraživanja. Nadalje, tužiteljica je u tužbi pogrešno postavila tijek kamata na iznos naknade materijalne štete.

2.9. Sukladno čl. 1089. st. 2. Zakona o obveznim odnosima visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke. Stoga se prema sudskoj praksi vezano uz citirani čl. 1089. st. 2. ZOO-a kamata na imovinsku štetu računa od presuđenja: "Kad je visina naknade materijalne štete utvrđena prema cijenama na dan presuđenja, tada počinju teći i zatezne kamate na glavnicu (Vs, Revt- 14/05-2 od 09.02.2005. Izbor 1/05-53)." Prema tome, tužiteljici na ime materijalne štete nipošto ne pripadaju kamate od 21. rujna 2020.g. već isključivo od dana eventualnog presuđenja, te se predlaže naslovnom sudu odbiti tužbu u tom dijelu.

3. Očitujući se na navode odgovora na tužbu podneskom od 14. rujna 2022. (list br. 68-69) tužiteljica ističe neosnovanim sve tuženikove navode uperene neosnovanosti visine tužbenog zahtjeva preko isplaćenog nespornog iznosa. Naime, da takvi navodi tuženika nisu niti činjenično niti pravno osnovani, u suprotnosti su sa činjeničnim supstratom, te kao takvi isključivo usmjereni izbjegavanju odgovornosti za cjelokupnu naknadu nastale štete tužiteljici. Uvažavajući opseg povreda prava osobnosti i nastalu materijalnu štetu, u kontekstu u kojemu isplaćeni iznos od 27.000,00 kn navodno predstavlja adekvatnu restituciju ukupno nastale štete, navodi tuženika kojima obrazlaže adekvatnost isplaćene novčane naknade, pri tome ulazeći u jednostranu ocjenu povreda prava osobnosti i nastale imovinske štete za koju nema potrebna stručna znanja, predstavljaju banalizirajući stav o nastaloj šteti usmjeren isključivo tuženikovim vlastitim ekonomskim interesima.

3.1. U odnosu na visinu nastale štete, tužiteljica je u svrhu konačnog uređenja tužbenog zahtjeva, predložila provođenje odgovarajućih dokaznih prijedloga, pa se u tom kontekstu tuženikovi prigovori usmjereni visini postavljenog tužbenog zahtjeva, ukazuju i preuranjenim.

3.2. Konačno, i s obzirom na nesporni nastanak štetnog događaja i s tim skopčanu odgovornost tuženika za naknadu štete tužiteljici, uvažavajući kako tužiteljici nije nadoknađena nastala šteta u cijelosti, to tužiteljica predlaže Naslovu provesti dokazni postupak, posljedično usvojiti tužbeni zahtjev i obvezati tuženika na platež parničnog troška tužiteljici.

4. Neprijeporan je nastanak štetnog događaja i odgovornost tuženika za isti.

5. Prijeporna je visina štete te tijek zakonske zatezne kamate na iznos naknade imovinske štete.

6. U dokaznom postupku izvršen je uvid u potvrdu PU Požeško-slavonske od 6.10.2020. (list br. 6-9), presudu ovoga suda br. K-37/2021-2, (list br. 11-13), rješenje HZMO Područni ured u Slav. Brodu broj KLASE UP/I-141-06/2021-01/03370137008 (list br. 17), medicinsku dokumentaciju (list br. 18-41), isplatne liste (list br. 42-44), izvršen je uvid u Nalaz i mišljenje vještaka Marcela Marcikića od 20.12.2022. (list br. 75-77), a vještak je saslušan na ročištu glavne rasprave od 13. svibnja 2024. (list br. 97-100). Izvršen je uvid u podatke HZMO od 12. kolovoza 2024. (list br. 112), podatke Odlagališta d.o.o od 4.9.2024. (list br. 113). Izvršen je uvid u Nalaz i mišljenje financijsko knjigovodstvene vještakinje Dajane Hart od 6.3.2025. (list br. 126-139), koja vještakinja je saslušana na ročištu glavne rasprave od 27. srpnja 2025., te je saslušana tužiteljica na ročištu glavne rasprave od 13. svibnja 2024. (list br. 98).

7. Nakon provedenog dokaznog postupka, a analizirajući dokaze sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 35/91, 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, 155/23), sud je zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan do presuđenog iznosa, odbivši tužiteljicu s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 928,06 EUR.

8. Prema Nalazu i mišljenu stalnog sudskog vještaka Marcela Marcikića, specijaliste neurokirurgije od 20. prosinca 2022. proizlazi da je tužiteljica nastradala pri sudaru s drugim automobilom i posljedičnom iskliznuću s ceste kojom prilikom je zadobila kompresijski prijelom trupa X i XI prsnog kralješka. Nakon nesreće je pregledana u OHBP Bolnici u Požegi gdje je učinjena dijagnostička obrada i utvrđena navedena ozljeda kralješnice. Liječena je na odjelu Traumatologije analgeticima, te joj je postavljena Jewet ortoza za imobilizaciju kralješnice, a nakon dva dana boravka na odjelu otpuštena je na kućnu njegu s obvezom nošenja ortoze pri svim dnevnim aktivnostima. Redovito je potom kontrolirana kod kirurga te su učinjene RTG pretrage i nakon kontrole kod kirurga od 25.11.2020. i RTG pretrage preporučeno je otklanjanje ortoze i po potrebi kontrola.

8.1.Tužiteljica se 1.12.2020 javila na pregled fizijatru koji opisuje bolnost muskulature kralješnice i ograničenu pokretljivost te su preporučene vježbe za kralješnicu i magnetska rezonancija. Na kontroli 4.1.2021 opisuju se iste tegobe. Učinjen je MR kralješnice koji je pokazao kompresijski prijelom tj. sniženje trupa 11. prsnog kralješka za 40% i 10. prsnog kralješka za 25% što potvrđuje dijagnozu kompresijskog prijeloma 2 prsna kralješka. Javila se na kontrolu fizijatru 20.1.2021 a u nalazu se opisuje da trpi bolove u leđima uz napetu i bolnu muskulaturu. Tužiteljica je nosila ortozu te je određena fizikalna ambulantna terapija. Upućena je kirurgu u Kliniku za traumatologiju Zagreb koji na pregledu 2.2.2021 navodi da je prijelom saniran, da postoji blaga kifoza (grbljenje) u ozlijeđenom segmentu kralješnice, nije potrebna operacija, te preporučuje fizikalnu terapiju. Tužiteljica nastavlja s ambulantnom fizikalnom terapijom kroz sljedećih mjesec dana a 30.3.2021 se javila na pregled fizijatru u Daruvaru koji opisuje umanjenu pokretljivost u ozlijeđenom segmentu. Na posljednjoj kontroli kod fizijatra u Novoj Gradiški 15.4.2021 opisuje se da 7 mjeseci nakon ozljede i dalje trpi bolove u leđima uz popratnu napetost muskulature, te se preporuči 12 fizikalnih procedura i poštedni režim rada i života.

8.2. Nadalje iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je dana 20. prosinca 2022 pregledao tužiteljicu i utvrdio da je samostalno uredno pokretna.

Izmjerena je pokretljivost prsne i slabinske kralješnice u Odjelu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju te su utvrđene sljedeće mjere: indeks sagitalne gibljivosti prsne kralješnice je 3,5 cm od normalnih 5 cm, a indeks sagitalne gibljivosti slabinske kralješnice je 4,5 cm od normalnih 6 cm. Udaljenost prsti - pod je bila 40 cm a pri saginjanju izostaje fiziološki fleksijski val. Uvidom u MR snimke kralješnice utvrdio je da postoji promijenjena fiziološka zakrivljenost prsne kralješnice koja se formira u minimalni gibus (grbljenje – kifoza) u ozlijeđenom dijelu trupova 10 i 11. kralješka. Iz razgovora s tužiteljicom saznao je da radi uredski posao (dipl. ekonomist) te da joj je otežano ustajanje sa stolice pa se podiže uz pomoć ruku. Bolove u leđima osjeća svakodnevno u vidu žarenja, peckanja i trnjenja u leđima, te bolove u području prednjeg rebarnog luka. Kad se saginje podignuti nešto s poda, zauzima nefiziološki položaj jer mora raširiti noge da bi se sagnula do poda i spustiti se u koljenima. Doma su joj otežani kućanski poslovi tipa usisavanja, dužeg stajanja pri glačanju rublja, pripremi ručka i sl., a više se ne može baviti vrtlarstvom kao hobijem.

8.3. Liječenje tužiteljice se može smatrati završenim nakon pregleda fizijatra 15.4.2021. jer je tada objektivno utvrđen sanirani prijelom, sa zaostalim trajnim funkcionalnim i anatomskim posljedicama i preporučena je fizikalna terapija održavanja postojećeg stanja.

8.4. Vještak ističe da se navedene ozljede mogu uzročno posljedično povezati s predmetnom prometnom nesrećom.

8.5. Prema mišljenju vještaka tužiteljica je trpjela bolove jakog intenziteta do 3 dana nakon ozljede, bol srednjeg intenziteta kroz 15 dana, potom bol slabijeg intenziteta i trajnog karaktera kroz 60 dana, te bol slabijeg intenziteta i povremenog karaktera – ulazi u pojačane napore.

8.6.Tužiteljica je pretrpjela primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja u trenutku iskliznuća vozila s ceste, sekundarni strah jakog intenziteta kroz 2 dana nakon nesreće, zatim strah srednjeg intenziteta kroz 10 dana, te strah slabog intenziteta kroz 45 dana, a sve zbog zabrinutosti oko ishoda liječenja te eventualnih pojava komplikacija na koje je upozorena.

8.7. Zbog potrebe mirovanja i za vrijeme nošenja imobilizacije, tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć za obavljanje svakodnevnih potreba i aktivnosti, održavanje higijene tijela i stanovanja, odijevanja i obuvanja i to 4 sata dnevno kroz 30 dana, potom 2 sata dnevno kroz 60 dana.

8.8. Vještak je mišljenja da kod tužiteljice nije zaostala naruženost.

8. 9. Na temelju medicinske dokumentacije i pregleda tužiteljice ,vještak zaključuje da su zaostale trajne posljedice u vidu umanjene pokretljivosti lakog stupnja u prsnom i slabinskom dijelu kralješnice te uz grbljenje u ozlijeđenom segmentu prsne kralješnice.

8.10. Mišljenja je vještaka, a uzevši u obzir dob, spol i zanimanje da se kod tužiteljice radi o trajnom umanjenju opće životne aktivnosti zbog zaostale promjene krivulje prsne kralješnice (grbljenje) i smanjene pokretljivosti što sve uzrokuje povremene bolove i nelagodu u leđima tipa trnjenja i žarenja, te boli u području rebarnog luka, a što procjenjuje na 20% (dvadeset posto).

9. Očitujući se na primjedbe tuženika iz podneska od 27. siječnja 2023. (list br. 82) te primjedbe tužiteljice iz podneska od 8. veljače 2023. (list br. 85) neposredno saslušan vještak Marcel Marcikić je na glavnoj raspravi od 13. svibnja 2024. istakao da ostaje u cijelosti kod danog Nalaza i mišljenja, da je bolove cijenio na temelju medicinske dokumentacije te iskustva u liječenju takvih pacijenata pri čemu je imao u vidu i zabrinutost tužiteljice za moguće komplikacije, pa čak i invalidnost. Smatra da su fizički bolovi, strah te umanjenje životne aktivnosti objektivno ocjenjeni. Kod tužiteljice je nakon ozljede u vidu prijeloma dvaju kralježaka točnije najdojnjijih prsnih kralješaka došlo do grbljenja tog dijela kralješnice, promjene statike kralješnice jer ona više nije u prirodnom položaju i nakon mjerenja koja pokazuju umanjenje pokretljivosti i u prsnom i u slabinskom dijelu kralješnice, mišljenja je da ulaže pojačane napore od prilike 1/5 više nego zdrava, tj. neozlijeđena osoba. Nakon pregleda utvrdio je da se tužiteljica pri saginjanju savije toliko da dosegne tek koljena nešto ispod, što ukazuje upravo na teško oštećenje kralješnice i zbog čega je ovo cijenio kako je ranije naveo. Tužiteljica radi uredski posao i nakon dužeg sjedenja teško joj se ustati upravo zbog poremećene statike kralješnice uslijed grbljenja. U svom nalazu je opisao način na koji ona podiže predmete s poda. Naveo je kako je koristio orijentacijske tablice po Č i Ć koji su već u uporabi 35 godina. Liječenje je završeno 15.4.2021. kada je utvrđen sanirani prijelom. Istakao je da ne postoji naruženost jer nije objektivno vidljiva obzirom da se radi o maloj grbi koja se vidi isključivo rendgenski. Kod tužiteljice na pregledu 20. prosinca 2022. nije primijetio promjenu u načinu hoda koja bi utjecala na ocjenu naruženosti.

10. Nakon danog Nalaza i mišljenja medicinskog vještaka, tužitelj je u podnesku od 8. veljače 2023. uredio tužbeni zahtjev tako da potražuje od tuženika na ime pravične novčane naknade zbog povreda prava osobnosti i naknade materijalne štete kako slijedi za pretrpljene fizičke boli 17.000,00 kn/2.256,29 EUR, za pretrpljeni strah 14.000,00 kn/1.858,12 EUR, za smanjenje životnih i radnih aktivnosti 22.500,00 kn /2.986,26 EUR, za tuđu pomoć i njegu 5.000,00 kn/663,61 EUR, za naruženost 7.000,00 kn/929,06 EUR, troškove liječenja 4.000,00 kn/530,89 EUR, za izgubljenu zaradu10.000,00 kn/1.327,23 EUR što ukupno iznosi79.500,00 kn /10.551,46 EUR Tuženik je po odštetnom zahtjevu tužiteljice od dana 21.9.2020. istoj isplatio nesporni dio iznosa na ime naknade štete u ukupnom iznosu od 27.000,00 kn/3.583,52 EUR i to: iznos od 10.000,00 kn/1.327,23 EUR dana 28. 10. 2020.g, iznos od 7.000,00 kn/929,06 EUR dana 12. 11. 2020. g. te iznos od 10.000,00 kn/1.327,23 EUR dana 16.06.2021.g, a koje uplate ne sadrže specifikaciju vidova štete odnosno kvalifikatornih okolnosti. Slijedom navedenoga, a uobzirujući okolnosti slučaja, te činjenicu da predmetni isplaćeni iznos ne predstavlja adekvatnu i cjelokupnu novčanu naknadu za pretrpljenu štetu, to tužiteljica nadalje na ime povrede prava osobnosti i materijalne štete potražuje od tuženika pravičnu novčanu naknadu do potpunog namirenja štete u ukupnom iznosu od 6.967,96 EUR. Tužiteljica navedenim podneskom prihvaća u bitnom Nalaz i mišljenje vještaka, no smatra da mišljenje vještaka glede naruženosti nije održivo jer je nesporno utvrđeno kod tužiteljice postojanje tzv. grbljenja koje osim smanjenja pokretljivosti ima svoju uočljivu vanjsku manifestaciju, što predstavlja naruženost kod tužiteljice u najmanju ruku u lakšem stupnju vidljivo trećima te i nadalje dakle potražuje za naruženost iznos od 929,06 EUR.

11. Tuženik podneskom od 27. siječnja 2023. (list br. 82) nije prihvatio Nalaz i mišljenje sudskog vještaka držeći da je isti suviše visoko odredio intenzitet i trajanje boli i straha, odnosno da tužiteljica nije mogla pretrpjeti bolove u tolikom obujmu, obzirom na prirodu same nezgode i medicinsku dokumentaciju koja prileži spisu. Smatra da kod tužiteljice smanjenje životne aktivnosti ne može biti više od 10 %. Predložio je da se provede novo vještačenje.

11.1. U odnosu na uređeni tužbeni zahtjev, tuženik je u podnesu od 15. travnja 2025. osporio tužiteljici iznos na ime naruženosti, jer vještak jasno utvrđuje da kod tužiteljice ne postoji naruženje vidljivo trećim osobama, nego da se radi o maloj grbi koja se vidi isključivo rendgenski. I nadalje osporava visinu tužbenog zahtjeva odnosno visoko postavljene iznose naknade štete te potraživanje na ime troškova liječenja jer tužiteljica nije dostavila dokaze iz kojih bi bilo razvidno da je pretrpjela takvu štetu. Također je istako da se protivi povlačenju dijela tužbenog zahtjeva.

12. Sud je prihvatio Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka medicinske struke Marcela Marcikića, ocjenjujući da je isti dan objektivno i nepristrano te u skladu s pravilima struke, a posebice jer se vještak argumentirano očitovao na primjedbe stranaka. Osim toga radi se o vještaku spec. neurokirurgije, kompetentnom za utvrđivanje svih kvalifikatornih okolnosti, s dugogodišnjim iskustvom, tako da nije upitna stručnost vještaka za dano mišljenje i nalaz.

12.1. Slijedom navedenog sud je odbio prijedlog tuženika za provođenjem novoga vještačenja.

13. Iz iskaza tužiteljice proizlazi kako je do prometne nezgode bila zdrava osoba, aktivna osoba puna afiniteta i hobija. U trenutku prometne nezgode radila je u firmi Odlagalište d.o.o. U prometnoj nezgodi zadobila je ozljedu dvostrukog prijeloma kralješka i liječenje je teklo kako je navedeno u dokumentaciji, a na bolovanju je bila 9,5 mjeseci, nakon toga liječenje je završeno i počela je raditi. Njeno stanje se znatno promijenilo u odnosu na prije nesreće jer radi računovodstvene poslove, tako da puno radno vrijeme mora sjediti, a što joj je otežano. Od tog prijeloma cijelo tijelo joj je dislocirano, kukovi su se dislocirali, grudni koš, tako kad pegla kao i prilikom obavljanja svih kućanskih poslova ima bolove i u leđima i u predjelu rebara, ima plitki dah, a što joj se sve događa u slijedećem položaju. Poslodavac joj iziđe u ususret tako da se može tijekom radnog vremena gibati i promijeniti položaj. Rečeno joj je, da obzirom nije operirana, svaki pokret može uzrokovati pomak, tako da je nosila 4 mjeseca ortozu. Prilikom tuširanja te obavljanja osobne higijene pomagali su joj suprug i kćer, a i kod obavljanja drugih kućanskih poslova bila joj je potrebna pomoć drugih osoba. Vrlo kratko je bila bez ortoze, samo u trenutku kada je obavljala higijenu. Od ortoze se nije mogla ni saginjati, a 9 mjeseca je morala spavati na leđima. Naime, prilikom spavanja nije imala ortozu, ali je morala biti u takvom položaju kao da ima ortozu, tako da može samo micati ruke i noge. Dr. G joj je preporučio svakako toplice ali je komisija odbila njen prigovor, navodeći da imaju samo operirani pravo na toplice. Mjesecima je išla na fizikalne terapije, ali to nije imalo nekakvog efekta, a i dan danas smije raditi vježbe koje su prilagođene ozljedi. Prije nezgode bavila se restauriranjem namještaja, ali taj posao više ne smije obavljati niti može. Prva 3 mjeseca je dobivala 71 % plaće, a ostale 50 % plaće. I nadalje joj je otežano obavljanje uredskih i kućanskih poslova. Više ne može nositi pete, niti se može skroz sagnuti do dolje. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da još uvijek ima strah od vožnje, tako da za malo dalje putovanje kao što je od Gradiške do Požege angažira drugu osobu. Cijelo vrijeme bila je zabrinuta za svoje stanje jer je u pitanju lom kralješaka. Svaki malo nezgodniji pokret ili pogrešan pokret mogao je dovesti do pomicanja kralješaka i oštećenja leđne moždine. Nedavno joj je dijagnosticiran karcinom štitnjače i zbog posljedica ozljede nije mogla normalno pristupiti potrebnim pretragama punkcije štitnjače. Život joj se jako promijenio nakon ove nezgode. Bila je u velikom strahu nakon nezgode, uplašila se za svoj život, mislila je da će poginuti, a nakon nezgode je strahovala za svoje stanje. Vatrogasci i hitna su došli i izvukli je iz auta. U trenutku kada je vidjela da ju vozilo pretječe i da ide prema njenoj strani bočno, nakon što je osjetila udarac, pokušala je motati volan u lijevo kako ne bi njeno vozilo skrenulo na tu stranu gdje je sletjelo vozilo koje je prouzrokovalo prometnu nezgodu. Kako je smotala volan tako je vozilo letjeloma njivom barem 60 m sa ceste. U to vrijeme kada je imala prometnu nezgodu vraćala se sa ispita, upisala je fakultet računovodstva i trgovinskog prometa izvanredno, te nakon te nezgode nije mogla fizički polagati ispite, niti polagati kolokvije. Konstantno osjeća trnjenje u dijelu leđa oko mjesta prijeloma, te u području rebara, tako da mora ići na masaže jednom do dva puta, a masaže su po 20,00 EUR. Imala je troškove liječenja jer je svaki dan išla na fizikalne terapije, preglede, kontrole, vozio ju je suprug ili sin. Inače njena liječnica je u Rešetarima udaljena 6 km tako da su njeni putni troškovi bili najmanje 4.000,00 kuna. Uzimala je lijekove koji idu na recept, te je morala i djelomično plaćati, koristila je voltaren kremu, biljne lijekove i slično. Morala je promijeniti i obuću, mora nositi tenisice i nešto prilagođeno njenom stanju, kako bi mogla biti pokretnija. Sve joj je drugačije pa i hod, držanje, te je savijena kao upitnik.

14. Ocjenjujući provedene dokaze, sud utvrđuje da je osiguranica tuženika dana 8. rujna 2020. skrivila prometnu nesreću u kojoj su tužiteljici nastale ozljede opisane u Nalazu i mišljenju vještaka dr. Marcela Marcikića, uslijed kojih je tužiteljica pretrpjela neimovinsku štetu, odnosno povrijeđeno joj je pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a tužiteljica je zbog navedene prometne nezgode trpjela i imovinsku štetu u vidu tuđe pomoći i njege te troškova liječenja.

14.1. Naime, utvrđena težina povrede po vještaku kao i dužina trajanja liječenja te okolnosti same prometne nezgode, opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsjku štetu sukladno odredbi 1100. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 – dalje u tekstu: ZOO-a), a sud je utvrđivao činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi i to fizičke bolove, strah, umanjenje životnih aktivnosti i naruženost koje predstavljaju kvalifikatorne okolnosti i koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

15. Prema odredbi članka 1100. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 – dalje u tekstu: ZOO-a) u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a prema stavku 2. istog članka pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koji nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

15.1. Imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja, posebice životnu dob tužiteljice, zanimanje kojim se bavi, neugodnosti prilikom liječenja provođenjem dugotrajnih fizikalnih terapija i podvrgavanju brojnim RTG snimanjima, nošenje ortoze, masaže te uzimajući jačinu i trajanje povredom izazvanih bolova i straha, postotak umanjenja životnih aktivnosti i ograničenja u obavljanju kućanskih i uredskih poslova, kao i nemogućnosti bavljenja ranijim hobijima, te imajući u vidu i cilj kojemu služi naknada neimovinske štete, a sve u smislu članka 19. i članka 1100. stavka 1. i 2. ZOO-a, sud utvrđuje da je opravdano i primjereno dosuditi tužiteljici na ime povrede prava osobnosti, odnosno kao neimovinsku štetu iznos od 7.100,67 EUR i to po osnovi pretrpljenih fizičkih bolova 2.256,29 EUR, po osnovi straha 1.858,12 EUR te s osnova umanjenja životnih aktivnosti iznos od 2.986,26 EUR.

Sud se pri utvrđenju navedenih iznosa rukovodio i orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda RH.

15.2. Kako je tuženik isplatio tužiteljici iznos od 3.583,52 EUR, ne navodeći na koje okolnosti se odnosi navedeni iznos, a imajući u vidu da tuženik osporava potraživanje s osnova naruženosti te s osnova troškova liječenja, sud je tužiteljici na ime neimovinske štete, odbivši od utvrđenog iznosa štete (7.100,67 EUR) isplaćeni iznos (3.583,52 EUR) dosudio tužiteljici s tog osnova iznos od 3.517,15 EUR sa z.z. kamatom od 21.9.2020. kada je podnesen zahtjev za naknadu štete, a sukladno članku 29. Zakona o obveznim odnosima, u svezi članka 1103. Zakona o obveznim odnosima, prema kojem obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Budući da se tužiteljica prije podnošenja tužbe ovom sudu obratila tuženiku sa odštetnim zahtjevom i budući da šteta nije nastala nakon podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku, to je sud sukladno navedenom odlučio o tijeku z.z. kamata, kao u točki I izreke.

15.3. Sud prilikom utvrđivanja visine pravične novčane naknade nije uzeo u obzir kvalifikatornu okolnost koja se odnosi na naruženje jer prema Nalazu i mišljenju vještaka ne postoji naruženje koje bi bilo vidljivo trećim osobama, te je odbio tužiteljicu s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva na ime neimovinske štete i to u iznosu od 928,06 EUR.

16. Prema čl. 1095 stavak 1. ZOO-a tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

17. U odnosu na zahtjev za naknadu imovinske štete koja se odnosi na tuđu pomoć i njegu, ističe se da s obzirom na nalaz i mišljenje vještaka, medicinske dokumentacije koja prileži spisu, proizlazi da je tužiteljici zbog navedenog štetnog događaja bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 240 sati, što uz cijenu sata najmanje od 2,50 do 3,00 EUR iznosi 663,61 EUR, koji iznos je sud dosudio tužiteljici sa z.z. kamatom počev od presuđenja. Naime, tužiteljica nije dokazala da bi takvu primljenu pomoć platila u novcu trećoj osobi, te time imala novčanu imovinsku štetu na koju zatezne kamate teku od učinjenog novčanog izdatka, te joj je dosuđena zakonska zatezna kamata od presuđenja.

17.1. Sud je na ime zahtjeva za naknadu imovinske štete prihvatio i zahtjev tužiteljice za troškove liječenja u ukupnom iznosu od 530,89 EUR.

17.2. Pri utvrđenju navedenog iznosa sud je imao u vidu iskaz tužiteljice kojem u cijelosti poklanja vjeru glede navedenih troškova, te je imao u vidu troškove radi liječenja u vidu putovanja ( odlasci na fizikalnu terapiju, brojne kontrole kod kirurga i fizijatra u OŽB Požega, OŽB Slavonski Brod i Zagreb) kao i troškove za kupovinu određenih medikamenata za ublažavanje boli i poboljšanja zdravstvenog stanja i troškove masaža. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je imala troškove vezano za liječenje najmanje u iznosu od 4,000,00 kuna (530,89 EUR), a što sud i vjeruje, te slijedom navedenog iskaza i čl. 223. Zakona o parničnom postupku utvrđuje visinu imovinske štete na ime troškova liječenja u iznosu od 530,89 EUR koji iznos je i dosudio tužiteljici također sa z.z kamatom od presuđenja. Tužiteljica naime nije priložila dokaze temeljem kojih bi se utvrdilo kada je navedena šteta nastala.

18. Na ime izgubljene zarade sud je dosudio tužiteljici iznos od 1.326,21 EUR, a koju odluku temelji na Nalazu i mišljenju stalne sudske vještakinje za područje ekonomije, grane financije i računovodstva, Dajane Hart od 6. ožujka 2025.

18.1. Naime, iz Nalaza i mišljenja vještakinje proizlazi da prosječni iznos neto plaće mjesečno po mjesecima počev od 9 mjeseca 2020., do 5 mjeseca 2021., ukupno iznosi 1.326,21 EUR. Vještakinja je izgubljenu zaradu obračunala za vrijeme bolovanja u razdoblju od 8.9.2020. do 21.5.2021. i to na dva načina. Prema prvoj varijanti, a ukoliko se primjeni obračun razlike plaće na način da se ukupan iznos zbrojenih neto plaća podijeli sa 6 mjeseci, dobije se prosječni iznos plaće mjesečno tako da razlika prosjeka plaće i isplaćene plaće plus naknade iznosi 1.326,21 EUR. Prema drugoj varijanti, ukoliko se primjeni obračun razlike plaće na način da se ukupan iznos zbrojenih neto plaća za 6 mjeseci podijeli sa ukupnim zbrojem sati rada za tih 6 mjeseci, tada se dobije prosječan iznos neto plaće po satu koji se množi sa mjesečnim fondom sati odnosnog mjeseca, tako da u konkretnom slučaju razlika ukupno po mjesecima iznosi 1.283,46 EUR. Vještakinja je mišljenja da bi se u ovom slučaju trebalo uzeti izračun razlike plaće obračunate na prvi način odnosno po prvoj varijanti, prema prosječnom iznosu neto plaće ostvarene u periodu od 6 mjeseci prije štetnog događaja, te da bi to bila plaća koju bi tužiteljica po redovnom tijeku stvari ostvarila, a izgubljena zarada bi bila razlika između plaće utvrđene na taj način i isplaćenih iznosa plaća plus naknade za vrijeme bolovanja.

Neposredno saslušana imenovana vještakinja na raspravi od 27. srpnja 2025., a imajući u vidu navode tuženika da bi trebalo primijeniti drugu varijantu, istakla je da je ispravnija prva varijanta jer iz dostavljenih lista plaće tužiteljice prije štetnog događaja, proizlazi da joj je obračun plaće rađen na način da se bruto plaća obračunavala kao umnožak bodova s vrijednošću boda, te sukladno mjesečnom fondu sati obračunat je pripadajući iznos bruto plaće po satu rada. Tužiteljica je u stvari ostvarivala istu bruto plaću bez obzira na broj sati rada u odnosu na mjesec, tako da je prihvatljiviji prvi obračun.

19. Prihvaćajući u cijelosti Nalaz i mišljenje vještakinje Dajane Hart na koji nakon neposrednog saslušanja nije bilo primjedbi, sud je prihvatio zahtjev tužiteljice na ime izgubljene zarade u iznosu od 1.326,21 EUR, a koji iznos je tužiteljica potraživala i tužbom te podnescima od 8.2.2023. i 24.3.2025.

20. Vodeći računa o svim navedenim okolnostima, tj. o utvrđenom činjeničnom stanju i isplaćenom iznosu od 3.583,52 EUR, sud je na temelju odredbe čl. 1100 stavak 1. i 2. te čl. 1095 stavak 1. ZOO-a dosudio tužiteljici daljnji iznos od 6.038,88 EUR na ime imovinske i neimovinske štete, a odbio ju sa iznosom od 928,06 EUR (za naruženost), obzirom da tužiteljica konačnim postavljenim tužbenim zahtjevom potražuje 6.966,94 EUR.

21. Kako je sud utvrdio da tužiteljici pripada pravična novčana naknada i za iznos od 3.583,52 EUR na ime neimovinske štete to je osnovan zahtjev tužiteljice na platež z.z. kamate na navedene iznose počev od podnošenja zahtjeva pa do isplate, pobliže opisane u točki II izreke presude, prihvativši u cijelosti navedeni zahtjev.

22. Napominje se da tužiteljica nije povukla dio tužbenog zahtjeva nego je isti uredila nakon provedenog medicinskog vještačenja, a temeljem kojeg je imala saznanja o opsegu štete. Navedenom smanjenju tužbenog zahtjeva tuženik se ne može protiviti.

23. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 5. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23).

23.1. Tužiteljica naime nije uspjela u razmjerno neznatnom dijelu zbog kojih nisu nastali posebni troškovi, te joj je sud dosudio u cijelosti parnični trošak.

23.2. Sud je kao osnovan priznao trošak tužitelja za sastav tužbe u iznosu od 200,00 EUR, nagradu za sastav podneska od 14. rujna 2022. (list br. 68) u iznosu od 200,00 EUR, nagradu za zastupanje na pripremnom točištu od 11. listopada 2022. (list br. 70) u iznosu od 200,00 EUR, nagradu za sastav podneska od 8. veljače 2023. (list br. 85) u iznosu od 200,00 EUR, nagradu za zastupanje na glavnoj raspravi od 13. svibnja 2024. (list br. 97) u iznosu od 200,00 EUR, nagradu za sastav podneska od 24.3.2025. (list br. 146) u iznosu od 200,00 EUR nagradu za zastupanje na glavnoj raspravi od 27. srpnja 2025. (list br. 158) u iznosu od 200,00 EUR, te nagradu za pristup ročištu radi objave presude u iznosu od 100,00 EUR. Ukupno troškovi zastupanja s PDV-om iznose 1.875,00 EUR.

Nadalje priznati su troškovi vještačenja u ukupnom iznosu od 597,26 EUR, te trošak pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od 232,00 EUR, tako da je dosuđen ukupan parnični trošak u iznosu od 2.704,26 EUR.

23.3. Sud nije priznao trošak ostalih radnji sukladno čl. 155. ZPP-a.

24. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Požegi 17. rujna 2025.

S u d a c

Snježana Polgar

Pouka o pravu na žalbu:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana objave presude, odnosno od primitka prijepisa presude u 3 istovjetna primjerka.

Dna:

1. Nemanja Nožinić, odvjetnik u Novoj Gradiški

2. OD Rački i Kolege j.t.d., Zagreb, Pisarnica u Slavonskom Brodu, Stjepana pl. Horvata 36