Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Opatiji

Maršala Tita 4

51410 Opatija

Poslovni broj: P-4125/2019-51

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu tog suda Renati Slavić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja : 1. IF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. MF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i 3. ĆF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po punomoćniku Kristijanu Lanči, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Kristijan Lanča i Vlatka Juričić Pizzul u Opatiji, protiv tužene EF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Jakovu Alaču, odvjetniku u Rijeci, radi stjecanja bez osnove, nakon glavne rasprave zaključene 15. srpnja 2025., u nazočnosti punomoćnika stranaka i tužene osobno, temeljem objave od 17. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I-Nalaže se tuženici EF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljima IF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ĆF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i MF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 12.994,23 EUR/97.905,00 HRK uvećan za pripadajuće zakonske zatezne kamate određene sukladno čl. 29. st. 2 ZOO-a, tekuće:

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.10.2013. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.11.2013. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.12.2013. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.01.2014. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.02.2014. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.03.2014. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.04.2014. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.05.2014. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.06.2014. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.07.2014. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.08.2014. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.09.2014. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.10.2014. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.11.2014. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.12.2014. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.01.2015. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.02.2015. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.03.2015. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.04.2015. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.05.2015. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.06.2015. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.07.2015. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.08.2015. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.09.2015. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.10.2015. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.11.2015. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.12.2015. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.01.2016. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.02.2016. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.03.2016. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK) počam od 15.04.2016. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.05.2016. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.06.2016. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.07.2016. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.08.2016. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.09.2016. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.10.2016. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.11.2016. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.12.2016. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.01.2017. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.02.2017. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.03.2017. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.04.2017. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.05.2017. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.06.2017. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.07.2017. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.08.2017. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.09.2017. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.10.2017. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.11.2017. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.12.2017. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.01.2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.02.2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.03.2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.04.2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.05.2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.06.2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.07.2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.08.2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.09.2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 213,02 EUR/1.605,00 HRK počam od 15.10.2018. godine pa do isplate,

sve u roku od 15 dana.

II-Nalaže se tuženici EF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljima IF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ĆF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i MF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 3.631,81 eur, uvećan za pripadajuće zakonske zatezne kamate koje teku počam od donošenja ove presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena (čl. 29. Zakona o obveznim odnosima), sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelji u tužbi, izjavljenoj 5. listopada 2018., navode da su stranke u zemljišnoj knjizi upisane kao suvlasnici nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] GF od 1144 m2, dvorište 971 m2, izgrađeno zemljište 12 m2, izgrađeno zemljište 12 m2, pomoćna zgrada, [adresa], kuća [adresa], upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U naravi radi se o kući s okućnicom na adresi [adresa], koja se sastoji od prizemlja, prvog kata i nadogradnje koja pripada tužiteljici IF, kako je to utvrđeno i u parničnom postupku kod Općinskog suda u Rijeci, posl.br. P-271/2017, između istih stranaka, radi predaje u suposjed i stjecanja bez osnove.

2.Međutim, unatoč suvlasništvu nekretnine, u isključivom posjedu stana na prvom katu da se, od smrti pok. majke stranaka dana 18. svibnja 2007., nalazi tužena. Površina stana na prvom katu iznosi 83 m2, a suvlasnički udio tužitelja da iznosi 56,16 m2. Za korištenje suvlasničkog dijela tužitelja u predmetnom stanu, tužena ne plaća nikakvu naknadu, čime da je upotrijebila tuđu stvar u svoju korist, pa da je dužna tužiteljima naknaditi korist koju je imala od isključivog korištenja predmetnog stana.

3.U vrijeme podnošenja tužbe prosječna mjesečna najamnina za stambeni prostor u centru [adresa] da je iznosila tadašnjih 28,58 kn/m2. Tužitelji su tužbenim zahtjevom potraživali mjesečne iznose od po 1.605,00 kn, zajedno sa zateznim kamatama, počam od 15. listopada 2013, do 15. listopada 2018., ukupno 94.695,00 kn, kao i naknadu parničnog troška.

4.Tužitelji su, uslijed uvođenja valute eur te i nakon provedenog građevinskog vještačenja u ovoj parnici, konačno postavili tužbeni zahtjev podneskom od 5. prosinca 2023., sve na način kao što je odlučeno u izreci presude.

5.Tužena je u odgovoru na tužbu osporavala tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tužena osporava da ona koristi veću kvadraturu od one koja odgovara njenom suvlasničkom omjeru. Izraženo u m2, suvlasnički dio tužene u kući da iznosi 68,25 m2, a ista koristi svega 43,80 m2 stambene površine kuće, dakle za 24,45 m2 manje nego joj kao suvlasnici pripada. Pri tome da nije računata površina nezakonite nadogradnje koju je izvršila prvotužiteljica IF, u kojem slučaju bi suvlasnički dio tužene, izraženo u m2, daleko prelazio površinu od 83 m2, koliko iznosi površina cijelog stana na prvom katu za kojeg da tužitelji neosnovano tvrde da ga tužena koristi.

6.Rješenja o nasljeđivanju iza oca i majke stranaka su presuđena stvar, a prvotužiteljica nije u ostavinskom postupku imala primjedbe na ostavinsku imovinu, pa nije niti upućena na parnicu radi dokazivanja svog prava vlasništva. Zemljišnoknjižno stanje je onakvo kako je navedeno u zemljišnim knjigama i odnosi se na cijelu nekretninu, zgradu s dogradnjom. Suvlasnički omjer tužene da je stoga, izraženo u m2, daleko veći nego što je to bez dogradnje. U predmetu posl.br. P- 271/2017 tužena je bila izjavila žalbu protiv presude.

7.Podneskom od 25. veljače 2019. tužena navodi kako čini nespornim da je kuća stranaka u [adresa], sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Istu su stranke stekle nasljeđivanjem iza oca pok. RF i majke pok. UF, pa tužena osporava da nadogradnja pripada tužiteljici IF. Stranke su sudjelovale u ostavinskim postupcima iza roditelja, posl.br. O- 114/88 i O-225/07 u kojima su donesena pravomoćna rješenja o nasljeđivanju. Ta rješenja da su u odnosu na pitanje suvlasničkih omjera presuđena stvar.

8.Tužena osporava da nadogradnja pripada tužiteljici IF čak i kada se ne bi radilo o presuđenoj stvari. IF je za nadogradnju kata dobila suglasnost oca stranaka te je ishodovala građevinsku dozvolu. Međutim, ista da je nelegalno, mimo volje oca, nadogradila na način da je umjesto jedne, sagradila dvije etaže na način da je umjesto potkrovlja izgradila stežu – stambeni prostor (mansardu). Iz Ugovora o nadogradnji od 31. prosinca 1981. dobila je pravo nadogradnje samo jednog kata i za to dobila valjanu građevinsku dozvolu s kojom se otac stranaka suglasio. Međutim, tužiteljica da je izgradila dvoetažni stan te podnijela zahtjev za legalizaciju bespravne gradnje.

9.Tužena ističe da je gradnja dvije etaže umjesto jedne posao izvanredne uprave, pa da tužiteljica nije mogla steći vlasništvo na obje dograđene etaže, ista da nije savjesni graditelj i da ne postoji pravni osnov po kojem je mogla steći vlasništvo na bespravnoj dogradnji.

10.Tužena osporava da koristi cijeli stan na prvom katu. Ako stan nesporno ima površinu od 83 m2, a u tri sobe čija je ukupna površina nesporno 39 m2 se nalaze stvari majke stranaka (utvrđeno u predmetu P-271/2017), tužena da koristi za svoje potrebe 43,80 m2 stambene površine stana, pri čemu nije računata površina WC-a i ostave). Tužena tvrdi da koristi 24,45 m2 manje nego što joj pripada. Ukupno da kuća ima površinu od 210 m2, tužena je suvlasnica u 13/40 dijela, što odgovara površini od 68,25 m2, pa da i bez suvlasničkog dijela u nadograđenom dvoetažnom stanu kojeg da je bespravno izgradila tužiteljica IF, tužena koristi znatno manje nego što joj pripada.

11.Tužena predlaže odbiti tužbeni zahtjev te potražuje naknadu parničnih troškova.

12.Rješenjem s ročišta od 13. svibnja 2019., na prijedlog tužene, s kojim su se tužitelji suglasili, prekinut je ova parnični postupak do pravomoćnog okončanja parnice posl.br. P-271/2017, kao prethodnog pitanja za ovu parnicu, a postupak je nastavljen temeljem rješenja od 18. srpnja 2019.

13.Sud je proveo dokaze uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu, u ovosudni spis posl.br. P-271/2017, u spis Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša UP/I-361-03/13-13/2094, u rješenja o nasljeđivanju iza pok. roditelja stranaka, u Ugovor o nadogradnji od 31. prosinca 1981., u Rješenje o izvedenom stanju od 22. prosinca 2015., u Rješenje o odobrenju za gradnju od 26. svibnja 1969., upitom Poreznoj upravi, očevidima na licu mjesta i građevinskim vještačenjem po vještaku DF, uvidom u nalaze i mišljenja vještaka, osobnim saslušanjem tužiteljice IF i tužene EF, saslušanjem svjedoka TF, ZF.

14.Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu koji prileži uz tužbu (list 4 spisa), sa stanjem na dan 3. listopada 2018., utvrđeno je da su parnične stranke suvlasnici predmetne k. č. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to tužitelji IF, MF i ĆF, svaki u 9/40 dijela te tužena EF u 13/40 dijela.

15.Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Opatiji, posl.br. O- 114/88 od 27. travnja 1988., (list 17 spisa), iza pok. oca stranaka RF, koji je preminuo **.**.1987., utvrđeno je da su ostavinsku imovinu činile nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tada društveno vlasništvo s uknjiženim pravom korištenja na zemljištu radi redovne upotrebe zgrade. Nasljednicima su utvrđeni supruga UF te djeca, odnosno parnične stranke u ovom postupku, svaki u 1/5 dijela. Rješenje je pravomoćno s danom 27. travnja 1988.

16.Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju Javnog bilježnika Krešimira Kuzle iz Opatije, posl.br. O-225/07-7, UPP-PS-87/07-7 od 20. lipnja 2007. (list 18 spisa), iza pok. majke stranaka UF, koja je preminula **.**.2007., utvrđeno je da, među ostalim, ostavinsku imovinu čine nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Nasljednicima iste, na temelju zakona, proglašeni su ovdje tužitelji svaki u 1/8 dijela i tužena u 5/8 dijela.

17.Uvidom u Ugovor o nadogradnji od 31. prosinca 1981. utvrđeno je da je zaključen između RF kao darodavca i IF kao daroprimca te je istim ugovorom RF dozvolio IF da izvrši nadogradnju jednog kata na kući stanovanja sagrađenoj na z.č. 1123 k. o. [katastarska općina], kao i da nakon izvršene nadogradnje i temeljem uporabne dozvole i plana posebnih dijelova, ishodi uknjižbu prava vlasništva nadograđenog dijela na svoje ime i uknjižbu prava korištenja na zemljištu.

18.Uvidom u Rješenje o izvedenom stanju PGŽ, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava u Opatiji, Klasa : UP/I-361-03/13- 15/768, Urbroj : 2170/1-03-06/6-15-9 od 22. prosinca 2015., (list 21-23 spisa), utvrđeno je da se, povodom zahtjeva EF, ozakonjuju završene samostojeće pomoćne građevine i to dva spremišta i cisterna za vodu unutar postojećeg podruma, sve izgrađeno na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

19.Uvidom u Rješenje o odobrenju za gradnju Općine Opatija broj : UP/I-02/2- AV-599/1-69 od 26. svibnja 1969. (listovi 35-36 spisa), utvrđeno je da je istim rješenjem dozvoljena RF dogradnja garaže i podruma uz postojeću obiteljsku novogradnju na z.č. 1123, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

20.Upitom Poreznoj upravi dobiven je odgovor da ista ne raspolaže podacima o visini prosječne mjesečne najamnine za stambeni prostor na adresi u [adresa].

21.Uvidom u predmet ovog suda posl.br. P-271/2017 utvrđeno je da su tužbom od 17. svibnja 2013. ustali tužitelji ĆF, MF i IF, protiv tužene EF, radi predaje u suposjed i isplate.

22.Pravomoćnom presudom od 13. lipnja 2018. u toč. 1.1. naloženo je tuženoj da tužiteljima preda u suposjed prvi kat zgrade koji se nalazi na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ranije k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), u naravi obiteljska kuća na adresi [adresa], na način da preda tužiteljima primjerke ključeva svih ulaznih vrata prvog kata te omogući pristup svim prostorijama.

23.U toč. 1.2. presude naloženo je tuženoj da tužiteljima isplati iznos od ukupno 36.915,00 kn sa zateznom kamatom na pojedine mjesečne iznose od po 1.605,00 kn, počam od 18. srpnja 2011. do 18. svibnja 2013., a u toč. 2. naloženo je tuženoj da tužiteljima naknadi parnični trošak.

24.Županijski sud u Splitu je presudom posl.br. Gž-2246/2018 od 23. svibnja 2019. odbio žalbu tužene i potvrdio presudu ovog suda posl.br. P-271/17-22 od 13. lipnja 2018.

25.Vrhovni sud Republike Hrvatske je Rješenjem br. Rev 4232/2019 od 11. srpnja 2023. odbacio reviziju tužene protiv rečene presude Županijskog suda u Splitu, kao nedopuštenu.

26.Ustavni sud Republike Hrvatske je Rješenjem br. U-III-5469/2023 od 27. ožujka 2024. odbacio ustavnu tužbu tužene.

27.Uvidom u spis Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ, Ispostava u Opatiji, broj UP/I-361-03/13-13/2094, utvrđeno je da je CF iz [adresa], **.**.2013. bio podnio zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za zgradu izgrađenu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa].

28.Donijeto je Rješenje o izvedenom stanju PGŽ, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava u Opatiji, Klasa : UP/I- 361-03/13-15/768, Urbroj : 2170/1-03-06/6-15-9 od 22. prosinca 2015., (list 21-23 spisa), kojim se, povodom zahtjeva EF, na predmetnoj nekretnini, ozakonjuju završene samostojeće pomoćne građevine i to dva spremišta i cisterna za vodu unutar postojećeg podruma, sve izgrađeno na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Rješenje je pravomoćno – izvršno s danom 20. siječnja 2016.

29.Ovaj parnični sud proveo je očevid na licu mjesta 14. lipnja 2021. na kojem je obišao predmetni stambeni objekt. Zgrada se sastoji od tri etaže, a predmet postupka je srednja etaža. Ulaskom u predmetni stan utvrđeno je da se isti sastoji od hodnika, kuhinje s blagovaonom, dnevnog boravka, terase, kupaone i odvojenog WC-a, sada u funkciji ostave te tri sobe.

30.Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka DF, struč. spec. ing. aedif. (listovi 79-110 spisa), sačinjen na okolnost utvrđenja prosječne mjesečne najamnine za predmetni stan na prvom katu, u periodu od listopada 2013. do listopada 2018., a temeljem očevida od 14. lipnja 2021., utvrđivanja zatečenog stanja s premjeravanjem, fotografiranjem, dokumentiranjem i uspoređivanjem zatečenog stanja s dostupnom tehničkom dokumentacijom, te ostale potrebne radnje, utvrđeno je slijedeće :

31.Datum vrednovanja predmetne nekretnine: 1. rujna 2021. godine. Datum kakvoće predmetne nekretnine: 14. lipnja 2021. godine. Utvrđeno je da se predmetni stan nalazi na 1. katu stambenog objekta koji je smješten na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Predmetna čestica upisana je u ZK. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao „dvorište, izgrađeno zemljište, pomoćna zgrada, kuća“ u površini 1144 m2. Čestica je u suvlasništvu prema podacima u vlasničkom listu:

1. udio 13/40 Zrinšćak Mirna

2. udio 9/40 MF

3. udio 9/40 CF IF

4. udio 9/40 ĆF

32.Uvidom u ZK uložak zaključuje se kako predmetni stambeni objekt nije etažiran. Obzirom da je zadatak suda odrediti visinu prosječnog najma stana na 1. katu, vještak napominje kako takva vrsta posebnog dijela nekretnine ne postoji u ZK ulošku. Stan i dijelovi stana određeni su prema kazivanju stranke na očevidu, ali vještak ne može odgovarati za točnost navedenog i/ili postojanje eventualnih pripadaka i ostalog. Elaborat je izrađen uz pretpostavku kada bi svi dijelovi zgrade prikazani očevidom bili dio jedne zasebne cjeline (etaže) – koja bi u predmetnom ZK ul. bila upisana kao „stan“ odgovarajućeg opisa i površine.

33.Obzirom na zadatak suda, legalnost nekretnine nije predmetom utvrđivanja obzirom da se ne procjenjuje tržišna vrijednost nekretnine, već najam dijela nekretnine za koji nije presudna legalnost nekretnine. Ipak, prikazan je snimak lokacije iz 1968. godine na kojoj je vidljivo postojanje objekta pa se zaključuje kako je isti legalan.

34.Stan ima slijedeće tehničke karakteristike :

1. nekretnina trosoban stan s dnevnim boravkom na 1. katu

2. lokacija/zona [adresa], centar

3. kolni prilaz da

4. pješački prilaz da

5. pozicija u objektu 1. kat

6. mogućnost građenja UPU1 naselja Matulji

7. uvjeti UPU1 naselja Matulji

8. zona namjene, lokacija građevinska zona stambene namjene (S)

9. objekti oko čestice da

10. kontaminacija nekretnine nije ustanovljeno vizualnim pregledom

11. okućnica izvedena oko stambene zgrade

12. atraktivnost objekta ne

13. atraktivnost lokacije prosječno

14. površina stana 93,24 m2

15. buka tolerantno

16. manjak sunčeve svjetlosti ne

17. manjak provjetravanja ne

18. zagađenost zrakom ne

19. ostali načini zagađenosti ne

20. orijentacija zapadna

21. stolarija drvena

22. podovi parket, keramika

23. zidovi opeka, žbukani, gletani, ličeni

24. konstruktivni materijali armirani beton, opeka

25. fasada termo žbuka

26. organizacija prostora klasična longitudinalna

27. grijanje/hlađenje da/da

28. vidljiva oštećenja: nema vidljivih konstruktivnih oštećenja

29. održavanost nekretnine djelomično potrebno bolje državati

30. ostale napomene: stan useljiv, posjeduje sve potrebne instalacije

35.Očevidom je ustanovljeno kako je dio nekretnine zakrčen stvarima po sobama, ali isto ne utječe na zadatak jer ne predstavlja okolnost koju nije moguće ukloniti i sl. Nekretnina je djelomično lošije održavana što utječe na smanjenu visinu najma, cca 15%.

36.Predmetna nekretnina ima veću površinu u odnosu na uvjete tržišta što u konačnici utječe na manju tržišnu vrijednost najma jer je potražnja za velikim stanovima manja. Određuje se kako isto utječe na smanjenu visinu najma cca 30%.

37.Površine stana :

r.br. vrsta a (m2) b (m2) k P (m2)

1 hodnik 1,80 3,35 1,00 6,03

3,20 1,20 1,00 3,84

2 kuhinja 3,95 3,20 1,00 12,64

3 blagovaona 4,00 4,00 1,00 16,00

4 natkrivena terasa 1,35 13,00 0,50 8,78

5 kupaona 2,00 2,10 1,00 4,20

6 wc 0,90 2,10 1,00 1,89

7 soba 1 2,90 3,40 1,00 9,86

8 soba 2 4,10 3,75 1,00 15,38

9 soba 3 3,75 3,90 1,00 14,63

sveukupna površina stana (m2): 93,24

h= 2,65 --> k= 1,0 za zatvorene prostore stana

natkrivena terasa, k= 0,5

38.Vještak se očitovao o prostorno planskim uvjetima, komunalnom i vodnom doprinosu te je upotrijebio poredbenu metodu radi utvrđivanja cijene najma. Iz sustava eNekretnine odabrane su one nekretnine koje svojim karakteristikama najviše sliče ili odgovaraju predmetu procjene te se nalaze na što sličnijoj lokaciji, a kako je detaljnije prikazano u izračunu koji se nalazi u prilogu elaborata. Odabrane usporedne nekretnine nisu starije od 4 godine u odnosu na datum izrade ove procjene. Izvršeno je „grubo čišćenje“ te po potrebi je izvršeno odbacivanje podataka koji bi odskakali od uobičajenih vrijednosti transakcija. Zatim je provedeno međuvremensko izjednačavanje korištenjem hedonističkih indeksnih nizova te su određeni korekcijski faktori svake pojedine usporedne transakcije u odnosu na indeksni niz koji je bio na snazi u trenutku izvršene kupoprodaje u odnosu na trenutno važeći indeks.

39.Na posljetku je izrađena statistička obrada. Statistička obrada je pokazala kako nema odstupanja korištenih kupoprodaja iz odabranog uzorka za poredbu izvan dozvoljenih +/- 30% od prosjeka te nije bilo potrebe da se neka od korištenih kupoprodaja dodatno izbacuje iz statističke obrade. Na koncu je ustanovljena očekivana tržišna visina najma u trenutku izrade ovog nalaza.

40.Obzirom da je potrebno odrediti prosječnu visinu najma u promatranom periodu od 10/2013 do 10/2018., potrebno je izračunatu visinu najma u trenutku izrade nalaza (rujan 2021.) valorizirati u odnosu na tržišne uvjete i kretanje cijena na tržištu nekretnina za promatrani period. To se prikazuje u tablici u prilogu elaborata u kojoj se sadašnja cijena najma valorizira (uvećava ili umanjuje) u odnosu na tržišne uvjete svakog pojedinom mjeseca u promatranom periodu. Kretanje uvjeta i cijena na tržištu određeno je tzv. hedonističkim indeksnim nizom za područje Jadrana, a koji je određen od strane Državnog zavoda za statistiku.

41.Zaključno, vještak je dao slijedeće mišljenje:

zk.č. 2303, k. o. [katastarska općina], stan na 1. katu (nije upisan u ZK ul.), površina stana (m2) 93,24, odabrana metoda procjene poredbena, procjenjena prosječna tržišna vrijednost najma za promatrani period 10/2013 – 9/2018 za 1 m2 (kn/m2): 18,64, procjenjena prosječna tržišna vrijednost mjesečnog najma za promatrani period 10/2013 – 9/2018 (kn/mj): 1.737,79, ukupan broj mjeseci 60, ukupan procjenjeni iznos najma za promatrani period (kn) 104.267,65.

42.Zaokružena procjenjena vrijednost najma za promatrani period (kn):

104.000,00 kn, a zaokružena prosječna visina mjesečnog najma stana za promatrani period (kn/mj) 1.700,00 kn. Navedeni iznosi u procjembenom elaboratu ne sadrže PDV ili druge vrste poreza.

43.Tužena se očitovala navodeći da ona koristi samo 43,80 m2 kuće te da nije odlučno da li ih koristi u prizemlju, na prvom ili drugom katu. Stoga da je jedini ispravan pristup da vještak najprije izračuna površinu kuće stranaka, a zatim pristupi izračunu površine koja bi odgovarala suvlasničkom dijelu tužene u kući.

44.U odnosu na samu procjenu najamnine, tužena nije imala primjedbi, no ističe da je kuća neetažirana i nepodijeljena, a ona koristi samo nekoliko prostorija na drugom katu, dok preostali dio kuće je u posjedu tužitelja.

45.Osobno je saslušana 1.- tužiteljica IF, koja je izjavila da njih troje braće i sestara traže od tužene kao sestre isto ono što su tražili i 2013. kada je podnesena prva tužba, a u odnosu na prvi kat njihove nekretnine. Po toj tužbi iz 2013. prva presuda je donijeta 2015., a ta je presuda identična s presudom Županijskog suda iz 2019. Sve žalbe sestre su odbijene. Da je ona ispoštovala tu prvu presudu, danas ne bi bili tu. No ona to ne poštuje.

46.Nakon smrti oca 1987. postali su suvlasnici zajedno s majkom svaki po 1/5 dijela, a majka je imala pravo doživotnog uživanja. Ona je umrla 2007. Do 2013. pokušavali su razgovarati o podjeli imovine, no tužena je to odbila i nikada nisu uspjeli sjesti i razgovarati. Kuća je bila zaključana, primila ih je u dvorištu, jedino kada je sud došao kuća je otključana.

47.Tužena koristi cijeli I kat kuće. Ona kaže da ne koristi cijeli kat, jer da se u dijelu nalaze majčine stvari. To nije istina, ona je dobila oporučno majčine stvari, a do onog nužnog dijela tih stvari koje tužiteljima pripadaju oni ne mogu doći. Tužena je 2011. izmijenila bravu stana na I katu i jedino ona ima ključeve toga stana.

48.Tužiteljica tvrdi da nikada nisu imali namjeru ulaziti u tuženičinu privatnost. Tužitelji imaju svoj život i svoje brige. Tužena ih je u jednoj žalbi nazvala „troje nepoznatih ljudi koji žele izvršiti akt nasilja nas njom“. Oni su joj braća, obitelj, ona je najmlađa, imali su idealne odnose iz kojih je ona jednostrano istupila. Nudili su joj raspodjelu nekretnine, nemaju ni primisao tražiti da se iseli. Nuđeno joj je da ostane stanovati u onom dijelu u kojem i stanuje i da joj taj dio pripadne.

49.Ne zna što tužena misli, da oni valjda žele spavati u njezinoj sobi ili kuhati u kuhinji. Tužitelji imaju svoje prostore za to i nemaju nikakve želje trošiti svoju energiju. Sestra 2.-tužiteljica je već u višoj životnoj dobi, rođena je 1941. i lošijeg je zdravstvenog stanja. Suprug joj je invalid.

50.Kuću jer izgradio otac, uz pomoć 1.tužiteljice, njenog brata, a od starije sestre suprug je stolar te je napravio sve što je drveno na toj kući od okvira, namještaja. Svi su živjeli zajedno i svako je doprinosio koliko je mogao. Teren je bio nasljedstvo od majke. Majka je dobila od svoga oca taj teren koji je onda prenijela na oca stranaka da bi on podigao kredit i ishodio građevinsku dozvolu.

51.Tužiteljica navodi da ona nema riješeno stambeno pitanje. Živi u stanu na adresi [adresa] kao zaštićeni najmoprimac, što tužena dobro zna. U tom stanu stanuje od udaje od 1977. Otac od mog supruga je na tom stanu imao stanarsko pravo.

52.Tužena, od kada su doselili u predmetnu kuću, u istoj živi. Ostali su pomalo odlazili, odnosno starija sestra nije tamo ni živjela jer se prije udala. Tužena je s majkom živjela u ovoj kući. Izuzev 16 godina kada je radila u Italiji, a vikendima dolazila kući. Prije majčine smrti tužena je živjela i stanovala u [adresa], dolazila je vikendima doma, a sasvim se vratila kući 6 mjeseci prije majčine smrti.

53.Nikada nitko od obitelji tužiteljice, pa ni sin nije koristio prizemlje predmetne kuće. Tamo su stanovali podstanari. Sve ovo su već protresali u ranijim postupcima i sve to obuhvaća pravomoćna presuda Županijskog suda. Njen sin nije nikada na toj adresi imao autolakirerski obrt.

54.Etaža iznad predmetne etaže je njena nadogradnja i ona ima ključeve. Tužena nema ključeve. To je jedna etaža s potkrovljem. To se ništa ne koristi jer nije završeno i ne može se stanovati.

55. 2. i 3.-tužitelji odrekli su se prava na osobno saslušanje.

56.Tužena EF, osobno saslušana, izjavila je da slušajući sestru ispada da su tužitelji žrtve, a situacija je potpuno obrnuta. Ona do 31. kolovoza 2013., kada je dobila tužbu, nije znala da njenoj braći smeta što tamo živi, da oni nešto traže, da traže suposjed. Nisu joj nikada rekli da nisu zadovoljni što stanuje u toj kući. Tužitelji su govorili da su tražili posjed, ključeve, stvari, čak da je i lokot na vanjskom portunu, a što je opovrgao i sam sin tužiteljice.

57.Tužena je došla u taj stan živjeti kao djevojčica od 10 godina s roditeljima i braćom. Točno je da se I prije oženila, a IF i ĆF su živjeli s njima. Otac je umro 1987. te je ona nastavila tamo živjeti s majkom. ĆF je, misli, tada živio na Veprincu. ĆF je do 1987. živio u prizemlju kuće i imao je ključeve, iznajmljivale su se sobe u prizemlju radi financiranja njegovog studija u Veneciji. Tužena je čistila.

58.Od 1990. je radila u Italiji radila te je svaki tjedan u petak poslijepodne dolazila majci i odlazila u ponedjeljak rano ujutro natrag u [adresa] gdje je živjela kao podstanar i to je tako trajalo godinama. Krajem 2006. je došla kući zbog stanja majke. Dok je radila u Italiji svima njima je financijski pomagala. Uzdržavala je majku. Dok je bila u Italiji jedna gđa. je vodila računa o majci.

59.Tužena stalno stanuje u tom stanu na I katu koji je sporan. Financirala je gđu. koja je brinula o majci, a braća nisu dala ni lipe niti za kuću. Do 2014. je nećak u garaži obavljao autolakirersku radnju.

60.Tužena nema pristupa gore na nadogradnju koja je zatvorena. Ima ključeve ove etaže u kojoj živi i to su isti ključevi koje je imala njena majka. U prošlom postupku tužitelji su rekli da je majka promijenila brave na I katu i na II katu jer da je bila provala, što nije istina. Poslije je tužiteljica izjavila da možda i nije bilo provale u prizemlju, ali na I katu gdje je tužena da je bilo. Brat je izjavio da ne zna kada je bila ta provala, ali sigurno za života majke. Tužena ima ključeve etaže u kojoj živi. Po njoj, te ključeve imaju i tužitelji, ne zna što su oni napravili s ključevima jer provale nije bilo.

61.U prošlom postupku je objasnila što se desilo s bravom 20. srpnja 2011. Brava je dvostruka i teško se okretala. Zvala je firmu Lokot i platila 600,00 kn, milslila je da je promijenio bravu, ali nije, već ju je popravio. Rekao je kasnije da takva brava košta 1.600,00 kn. Sud joj nije povjerovao da ja nije promijenila bravu. Sutkinja je napisala da je tužena to izjavila radi uspjeha u sporu, a poklonila je vjeru njima da su brave promijenjene radi provale. Ona je predložila da se sasluša taj radnik što je sud odbio jer to nije predložila na pripremnom ročištu.

62.Tužena navodi da u predmetnom stanu koristi kupanu, dio hodnika, kuhinju i dnevni boravak u kojem su dva kauča od kojih na jednom spava. U tom stanu je još jedna izba, tamo su majčine stvari te postoje još 3 sobe u kojima je majčin namještaj i koje ne koristi. Dok je majka bila živa, tužena je spavala s njom u njenoj spavaćoj sobi. Nakon što joj je majka umrla na rukama bilo joj je neshvatljivo da više spava na tom krevetu, to je pospremila te svoje stvari prenijela u dnevni boravak. Od majčine smrti više to ne koristi.

63.Nije nikada zabranjivala tužiteljima da ulaze u predmetnu etažu. Nakon majčine smrti u rujnu 2007. joj je došao dva puta brat da se dogovore što će s kućom. On je rekao da će naći vještaka i da će se pokušati prodati kuća. Nakon toga je 2,3 puta razgovarala s njim i sa sestrom I što će s kućom. I je rekla da nije vrijeme za prodaju kuće. ĆF nije ništa napravio u vezi vještaka, izbjegavao je razgovor o tome. Nisu nikada izrazili želju da žele suposjed toga stana. Brat je sam u drugom postupku na ročištu 2014. izjavio da nije nikada pitao ključeve ni od prizemlja, ni etaže u kojoj ona stanuje, ni od nadogradnje. To je na ročištu bila rekla i tužiteljica IF.

64.Kada je dobila onu tužbu mislila je da će se onesvijestiti. Godinama je njen nećak radio dolje u garaži, nije ga nikada prijavila. Oni ju žele baciti na cestu. Postavlja pitanje zašto traže pristup u ovrsi svim prostorijama, kada kažu da ne žele ulaziti u njenu intimu.

65.Pita kako bi se osjećali da im bilo tko, a naročito ljudi s kojima je sada u lošim odnosima mogu doći u bilo koje doba dana i noći u stan. To je njen dom. Tamo je 55 godina, nema kamo.

66.Na upit da li tužitelji danas mogu ući u stan u koje stanuje, tužena je izjavila da čeka rješenje revizije i ustavne tužbe.

67.Tužitelji imaju ključ od stana jer nije bilo provale i ona nije promijenila bravu nego ju je popravila.

68.Na upit da li je ikada u ranijem postupku do danas izjavila da tužitelji imaju ključ od stana izjavljuje da je osporavala provalu i izjavila je da nije promijenila bravu.

69.Tužena nema ključeve od prizemlja te u isto ne odlazi. Vidjela je nekoliko puta tužiteljicu IF, njenog sina CF. Dolje ne ide i nikada to nije koristila. Nema nikakvu drugu nekretninu, niti ju je ikada imala. Ovo je njen dom. Ključ od prizemlja bio je mamim. Nakon što je proveden očevid 2014., ona više taj ključ nije našla, ne zna da li je ostao u vratima ili gdje.

70.Svjedokinja LF, saslušana, izjavila je da je da je još od 1970.-tih godina počela dolaziti kod Mirne. Išle su zajedno u osnovnu školu i družile se. Tada su još tamo živjeli i njeni roditelji, te braća i sestre. Otac joj je umro 1987. Mama i EF nastavile su koristiti kat. Tu je ustvari Mirnin dom i stan. Nakon što je ostala bez posla, kasnih 1980.-tih godina, EF je otišla raditi u Italiju. Dolazila je svaki petak kući i ostajala do ponedjeljka ujutro, zatim praznicima i na godišnnji odmor. Koristila je svoj dom. Mama je bila stara i nije bila zadovoljna što je EF odsutna kroz tjedan, te ju je zamolila da se vrati doma. Prije toga mama je bila usamljena, nije si kuhala, pa joj je EF uzela ženu koja je boravila s njom kroz tjedan i kuhala joj. EF se vratila u studenom 2006., te je ostala s majkom do njene smrti. Majka je umrla u sobi u kojoj su zajedno spavale, nakon čega se EF povukla u dnevni boravak. Ona koristi hodnik, kupaonu s wc, kuhinju i dnevni boravak u kojemu spava. Takvo je stanje od majčine smrti do danas. Nema saznanja da li osim EF još netko ima ključ od tog stana. U tom stanu su još tri sobe i jedno spremište. U tim sobama uvijek su prozori zatvoreni. Tamo je namještaj od mame.

71.Postoji jedan ulaz u taj stan. U sobu u koju su nekada spavale tuženica i njezina pok.majka ne može se ući osim kroz ta jedna ulazna vrata u stan.

72.Mirna nema ključeve od prizemlja. To prizemlje je 1980.-tih godina koristio njezin brat ĆF, nakon toga se to iznajmljivalo, ĆF je išao studirati u Veneciju. On se financirao novcem od najamnine. Mirnin nećak CF je dolje imao lakirersku radionu u periodu od kasnih 1990.-tih do 2014.-2015.

73.Svjedokinja često dolazi kod EF i to je osobno vidjela. To je sin od gosp.IF. Gospođa IF je digla kat iznad ovog stana kojeg koristi EF i uvijek je ona imala ključeve toga stana.

74.Tuženica nikada ne ulazi u prizemlje i ne koristi ga . Prizemlje je zatvoreno i EF nema ključ, a to joj je poznato iz razgovora s EF.

75.Jednom je došla, kada su vrata prizemlja bila širom otovorena. Tamo je bio CF i ona je došla otvoriti poštanski sandučić da vidi da li ima pošte za Mirnu, i tu je poštu odnijela u stan na prvome katu, a CF je pritom bio agresivan prema njoj i pitao ju da što tu radi. To je bilo negdje 2004.-2005. Zna da je bio agresivan i prema EF. Ona joj je bila poklonila jedan telefon kojeg je on razbio.

76.Svjedokinja ZF, saslušana, izjavila je da poznaje EF i njezinog brata ĆF. Mirna i ona se poznaju desetljećima. Počele su zajedno raditi 1986. i od tada su prijateljice. EF oduvijek živi u [adresa]. Kada ju je upoznala 1986., počele su se intezivno družiti te je te godine bila kod nje u [adresa]. Još joj je bio otac živ. On je umro 1987. Kuća još nije bila potpuno dovršena. EF je živjela u stanu u čijem dijelu i danas živi. Oduvijek je živjela s roditeljima. Taj stan je inače dvosobni. Mirna danas koristi ulaz, kuhinju, dnevni boravak i kupaonu. Ostale sobe su zatvorene i u njima su majčine stvari. Zna da je ĆF živio u prizemlju i dok je studirao je iznajmljivao sobe. On je poslije odselio na Veprinac pa na [adresa].

77. EF nikada nije imala veze s prizemljem, nije ga koristila niti je imala potrebu. Misli da je to napušteno tu nema nikoga. Za stan iznad stana u kojem živi EF zna da je njena sestra zaključivala ugovor o građenju s ocem i da je taj stan trebala sestra urediti. Mirna nema ključeve od te etaže kao niti od garaže. Nije nikada s EF razgovarala o tome da li još netko ima ključeve stana u kojem ona živi. Izjavljuje da postoji samo jedan ulaz u taj stan gdje EF živi.

78.U jednom periodu EF je radila u Italiji i dolazila bi vikendima, koliko zna, ne bi imala gdje parkirati kada bi došla jer je prostor gdje je bio taj prizemlji stan bio zatrpan automobilima. To je trajalo jako dugo godina, negdje od 1996. do 2014. Tu je bilo jako puno djelova automobila. To je držao njezin nećak CF koji je autolakirer. Njega je svjedokinja tamo vidjela. On je tamo radio čini joj se na divlje jer nije bilo nikakve table.

79. EF je otišla radititi u Italiju negdje 1989. ili 1990., prije rata i bila je tamo punih 16 godina. Dolazila je svaki vikend, praznik, godišnji odmor. Jako je brinula o mami, čini joj se jedina, pomagala je i ĆF da završi akademiju, donosila poklone sestrama i nećacima, hranu. Jedno 5-6 godina imala je jednu gospođu koja je mamu usluživala i živjela s njom te ju je EF plaćala. Kako je mama bila već u godinama inzistirala je da se EF vrati i ona se je vratila. Mama je umrla 2007. Zadnjih više od pola godine je EF bila s mamom, same njih dvije. Nije nikog drugog od obitelji vidjela da dolazi u posjete. Nakon mamine smrti EF je to jako teško primila i bila je u bolnici oko 15 dana. Jedno vrijeme je bila i spavala s mamom u sobi, no nakon mamine smrti je potpuno iselila iz te sobe i preselila u dnevni boravak.

Donijela je neke stvari iz Italije.

80.Proveden je još jedan očevid 14. srpnja 2023., a radi izmjere cijele stambene zgrade s pripatkom i pomoćnim objektima. Utvrđeno je da se u suterenu nalazi stan, konoba i garaža. Vanjskim stepeništem dolazi se na 1. etažu ispred čijeg ulaza je terasa, u naravi gornja ploča konobe i garaže. U toj etaži nalazi se stan kojeg je vještak izmjerio na proteklom ročištu. Vještak tu etažu naziva prizemljem. Tužena je navela da tu koristi kuhinju, dnevni boravak, koji koristi i kao spavaću sobu, dio hodnika do WC-a, kupaonu i dio balkona ispred dnevnog boravka gdje drži sušilo za robu.

81.Vanjskim stepeništem dolazi se na etažu iznad predmetne gdje se nalazi roh bau prostor budućeg stana. Drvenim stubama se može popeti na prostor koji danas predstavlja tavan u naravi.

82.Ispred zgrade u okućnici nalazi se malo spremište, a prolazeći kroz vrt dolazi se do još jednog pomoćnog objekta (spremišta).

83.Vještak DF izradio je nalaz i mišljenje od 14. srpnja 2023. (listovi 152-177 spisa, sa zadaćom kako slijedi :

- izračunati kvadraturu cijele zgrade, garaže i pomoćnih objekata u okućnici

- prema iskazu Tužene, utvrditi površinu u stambenoj zgradi koju ista koristi

- iskazati omjer koju koristi Tužena u odnosu na cijelu nekretninu (stambeni objekt, garaža i dva pomoćna objekta)

- iskazati omjer površine koju Tužena koristi, a u odnosu na stambeni objekt, garažu i dva pomoćna objekta pri čemu će se umanjiti površina etaže 1. kata i potkrovlja

84.Utvrđeno je da je predmetna čestica upisana u BZP, ZK. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao „dvorište, izgrađeno zemljište, pomoćna zgrada, kuća“ u površini 1144 m2. Čestica u suvlasništvu prema podacima u vlasničkom listu:

1. udio 13/40 Zrinšćak Mirna

2. udio 9/40 MF

3. udio 9/40 IF

4. udio 9/40 ĆF

85.Predmetna nekretnina nalazi se na adresi [adresa] u [adresa]. Obzirom na zadatak, legalnost nekretnine nije predmetom utvrđivanja.

86.Predmetnim očevidom premjeravaju se sve prostorije u stambenom objektu, kao i prostor garaže te dva pomoćna objekta u okućnici. U nastavku prikaz izmjerenih površina:

OBJEKT:

STAMBENA ZGRADA

ETAŽA: suteren

r.br. opis (a) (b) P(m2) koef. VKP(m2)

1 hodnik 1,10 8,05 8,86 1,00 8,86

h=2,60m'

1,20 1,35 1,62 1,00 1,62

2 soba 3,85 3,95 15,21 1,00 15,21

3 kupaona 2,10 3,50 7,35 1,00 7,35

4 soba 3,60 3,90 14,04 1,00 14,04

5 DB 3,90 7,15 27,89 1,00 27,89

6 kuhinja 2,10 2,95 6,20 1,00 6,20

ukupno suteren 81,15 81,15

ETAŽA: prizemlje

r.br. opis (a) (b) P(m2) koef. VKP (m2)

1 hodnik 1,80 3,35 6,03 1,00 6,03

h=2,70m'

3,20 1,20 3,84 1,00 3,84

2 kuhinja 3,95 3,20 12,64 1,00 12,64

3 blagovaona 4,00 4,00 16,00 1,00 16,00

4 soba 3,75 3,90 14,63 1,00 14,63

5 kupaona 2,00 2,10 4,20 1,00 4,20

6 wc 0,90 2,10 1,89 1,00 1,89

7 soba 2,90 3,40 9,86 1,00 9,86

8 soba 4,10 3,75 15,38 1,00 15,38

9 natkriv. terasa 1,35 13,00 17,55 0,50 8,78

ukupno prizemlje 102,01 93,24

ETAŽA: 1. kat

r.br. opis (a) (b) P(m2) koef. VKP (m2)

1 nenat. stubište 1,30 4,80 6,24 0,50 3,12

2 nenat. terasa 2,40 3,10 7,44 0,25 1,86

2 kuhinja 4,00 3,40 13,60 1,00 13,60

h=2,70m'

3 blagovaona+DB 8,20 3,80 31,16 1,00 31,16

4 soba 4,00 3,80 15,20 1,00 15,20

5 soba 2,90 3,40 9,86 1,00 9,86

6 kupaona 3,20 2,10 6,72 1,00 6,72

7 hodnik 1,80 3,40 6,12 1,00 6,12

3,40 1,20 4,08 1,00 4,08

ukupno 1. kat 100,42 91,72

ETAŽA: potkrovlje (stambene namjene prema rješ. o izv. stanju iz 2015.) r.br. opis (a) (b) P(m2) koef. VKP (m2)

1 soba

(prema legalizaciji)

0,80 12,40 9,92 0,30 2,98 visina do

2,30 12,40 28,52 0,30 8,56 1,5m'

1,80 12,40 22,32 0,75 16,74 visina

1,5m' do

1,70 12,40 21,08 0,75 15,81 2,2m'

0,80 12,40 9,92 0,90 8,93 visina do

2,4m'

ukupno potkrovlje 91,76 53,01

OBJEKT:

POMOĆNI OBJEKT br. 1

r.br. opis (a) (b) P(m2) koef. VKP (m2)

1 pom. prostor 3,75 2,30 8,63 0,35 3,02 h=1,75m'

ukupno pomoćni objekt br. 1 8,63 3,02

OBJEKT:

POMOĆNI OBJEKT br. 2

r.br. opis (a) (b) P(m2) koef. VKP (m2)

1 pom. prostor 1 1,20 2,00 2,40 0,35 0,84

2 pom. prostor 2 2,30 1,75 4,03 0,35 1,41 h=1,75m'

3 pom. prostor 3 1,60 1,75 2,80 0,35 0,98

ukupno pomoćni objekt br. 2 9,23 3,23

OBJEKT:

POMOĆNI OBJEKT – GARAŽA I KONOBA

ETAŽA: suteren

r.br. opis (a) (b) P(m2) koef. VKP (m2)

1 garaža 3,15 4,50 14,18 0,60 8,51

2 konoba 2,75 4,50 12,38 0,50 6,19 h=2,50m'

1,90 3,55 6,75 0,50 3,37

ukupno suteren 33,30 18,07

ETAŽA: terasa

r.br. opis (a) (b) P(m2) koef. VKP (m2)

1 nenat. terasa 8,80 4,50 39,60 0,25 9,90

ukupno terasa 39,60 9,90

OBJEKT:

VANJSKO ULAZNO STUBIŠTE SA SPREMIŠTEM

r.br. opis (a) (b) P(m2) koef. VKP (m2)

1 nenat. stubište 3,80 1,50 5,70 0,50 2,85

2 pom. prostorija 2,80 1,30 3,64 0,35 1,27 h=1,80m'

ukupno 9,34 4,12

87.Sve predmetne površine prikazuju se dvojako, kao podne površine te s obračunom koeficijenta vrijednosti korisne površine. Podne površine jesu vrijednosti koje se upisuju u vlasnički list, a obračun površina putem koeficijenta vrijednosti korisne površine služi za obračun udjela. Sasvim je razumljivo da podna površina ne mora imati istu vrijednosti kao i površina koja služi za obračun udjela.

88.Izmjerom su utvrđene slijedeće površine:

a) STAMBENI OBJEKT:

- ukupna podna površina stambenog objekta: 375,34 m2

- ukupna vrijednost korisne površine stambenog objekta: 319,12 m2

b) GARAŽA I KONOBA:

- ukupna podna površina garaže i konobe: 72,90 m2

- ukupna vrijednost korisne površine baraže i konobe: 27,97 m2

c) VANJSKO ULAZNO STUBIŠTE SA SPREMIŠTEM:

- ukupna podna površina stubišta i spremišta: 9,34 m2

- ukupna vrijednost korisne površine stubišta i spremišta: 4,12 m2

d) 2 POMOĆNA OBJEKTA U OKUĆNICI:

- ukupna podna površina pomoćnih objekata: 17,85 m2

- ukupna vrijednost korisne površine stubišta i spremišta: 6,25 m2

89.Ukupno podna površina svih objekata: 475,43 m2

90.Ukupna korisna vrijednost površina svih objekata: 357,46 m2

91.Prema iskazu tužene, ista koristi slijedeće dijelove etaže prizemlja, u naravi stana (objekt nije etažiran):

ETAŽA: prizemlje

r.br. opis (a) (b) P(m2) koef. NKP (m2)

1 hodnik 1,80 3,35 6,03 1,00 6,03

h=2,70m'

3,20 1,20 3,84 1,00 3,84

-1,00 1,20 -1,20 1,00 -1,20

2 kuhinja 3,95 3,20 12,64 1,00 12,64

3 blagovaona 4,00 4,00 16,00 1,00 16,00

5 kupaona 2,00 2,10 4,20 1,00 4,20

9 natkriv. terasa 1,35 3,00 4,05 0,50 2,03

ukupno prizemlje 45,56 43,54

92.Dakle, tužena koristi veći dio hodnika, osim dijela koji predstavlja površinu 1,00m x 1,20m (označeno crvenom bojom u gornjoj tablici kao odbitak od ukupne površine hodnika), koristi prostor kuhinje i blagovaone te kupaone. Također koristi dio natkrivene terase u dijelu površine oko blagovaone koji iznosi površinu 1,35m x 3,00 m.

93.Prema iskazu, tužena koristi etažu prizemlja u dijelu koji predstavlja:

- ukupnu podnu površinu: 45,56 m2

- ukupnu vrijednost korisne površine: 43,54 m2

94.U odnosu na cijelu nekretninu, odnosno zatečeno stanje čestice (koje podrazumijeva cijeli stambeni objekt, garažu, ulaznu terasu, stubište, pomoćne objekte u okućnici), omjer površina koju koristi tužena iznosi:

a) podna površina koju koristi tužena: 45,56 m2

b) korisna vrijednost površine koju koristi tužena: 43,54 m2

c) podna površina cijele nekretnine: 475,43 m2

d) korisna vrijednost površine cijele nekretnine: 357,46 m2

95.Prema tome, tužena koristi dio podne površine cijele nekretnine koji iznosi: 45,56 / 475,43 = 0,0958, odnosno 9,58%.

96.U odnosu na korisne vrijednosti površina cijele nekretnine, udio podne površine u zajedničkim udjelima iznosi: 43,54 / 357,46 = 0,1218, odnosno 12,18% ili udio od 1218/10000 dijelova.

97.Dakle, u odnosu na cijelu nekretninu, površina koju koristi tužena iznosi 45,56 m2 što predstavlja udio u nekretnini od 1218/10000 dijelova.

98.Prema upisu u ZK ul., Tužena ima upisani udio 13/40 dijelova, odnosno 32,50% ili 3250/10000 dijelova.

99.Razlika izmjerenog udjela i upisanog udjela iznosi: (3250/10000 – 1218/10000) = 2032/10000 dijelova, odnosno 20,32% što predstavlja razliku podne površine: 475,43 x 0,2032 = 96,60 m2.

100.Omjer površine koju tužena koristi, a u odnosu na stambeni objekt, garažu i dva pomoćna objekta pri čemu će se umanjiti površina etaže 1. kata i potkrovlja. U odnosu na cijelu nekretninu od koje se valjda oduzeti etaža 1. kata i potkrovlja, omjer površina koju koristi tužena iznosi:

a) podna površina koju koristi tužena: 45,56 m2

b) korisna vrijednost površine koju koristi Tužena: 43,54 m2

c) podna površina cijele nekretnine od koje se oduzima etaža 1. kata i potkrovlja zgrade iznosi: 475,43 m2 – 100,42 m2 (1. kat) – 91,76 m2 (potkrovlje) = 283,25 m2 d) korisna vrijednost površine cijele nekretnine od koje se oduzima etaža 1. kata i potkrovlja zgrade iznosi: 357,46 m2 – 91,27 m2 (1. kat) – 53,01 m2 (potkrovlje) = 213,18 m2

101.Prema tome, tužena koristi dio podne površine cijele nekretnine koji iznosi:

45,56 / 283,25 = 0,1608, odnosno 16,08%.

102.U odnosu na korisne vrijednosti površina cijele nekretnine, udio podne površine u zajedničkim udjelima iznosi: 43,54 / 213,18 = 0,2042, odnosno 20,42% ili udio od 2042/10000 dijelova.

103.Dakle, u odnosu na cijelu nekretninu BEZ ETAŽE 1. KATA I POTKROVLJA, površina koju koristi tužena iznosi 45,56 m2 što predstavlja udio u nekretnini od 2042/10000 dijelova.

104.Prema upisu u ZK ul., tužena ima upisani udio 13/40 dijelova, odnosno 32,50% ili 3250/10000 dijelova.

105.Razlika izmjerenog udjela i upisanog udjela iznosi: (3250/10000 – 2042/10000) = 1208/10000 dijelova, odnosno 12,08% što predstavlja razliku podne površine: 283,25 x 0,1208 = 34,22 m2.

106.Tužitelji su se na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka građevinske struke DF, struč.spec.ing.aedif., broj 1367-07-23 od 14. srpnja 2023. očitovali podneskom od 15. prosinca 2023. U odnosu na točnost izračuna, isto ne dovode u pitanje. Vještak je sukladno pravilima struke izračunao kvadraturu cijele zgrade, garaže i pomoćnih objekata u okućnici, zatim, prema iskazu tuženice, površinu u stambenoj zgradi koju ista koristi, omjer površine koju, prema njezinom iskazu, koristi tužena u odnosu na cijelu nekretninu, te omjer površine koju, opet prema njezinom iskazu, koristi tužena u odnosu na stambeni objekt, garažu i dva pomoćna objekta, pri čemu su umanjene površine etaže 1. kata i potkrovlja. Međutim, kao što su to tužitelji već isticali ranije tijekom postupka, za donošenje zakonite odluke u ovoj pravnoj stvari ovi izračuni da su potpuno irelevantni jer su napravljeni uzevši u obzir iskaz tuženice prema kojem ona ne koristi cijeli stan na prvom kat kuće već samo neke prostorije unutar tog stana. Iskaz tuženice u tom dijelu da se ne može uzeti kao pravno relevantan i vjerodostojan jer se ne može potvrditi drugim objektivnim dokazima, a i posve je neživotan budući je dosad, kao nesporna činjenica u ovome postupku, utvrđeno kako ključ vrata na jedinom ulazu u stan na prvom katu predmetne kuće ima isključivo tuženica te da je ona time dan- danas jedina i isključiva posjednica cijelog stana na prvom katu kuće! No, čak i da površina cijelog stana na prvom katu predmetne kuće odgovara idealnom suvlasničkom dijelu tuženice na cijeloj nekretnini, ona ne bi bila ovlaštena samoinicijativno odlučiti koji dio predmetne kuće njoj pripada na ime njezinog suvlasničkog dijela i iz suposjeda tog dijela predmetne kuće (u ovom slučaju cijelog prvog kata) isključiti druge suvlasnike, ovdje tužitelje.

107.Da je naprijed izneseno pravno stajalište tužitelja ispravno potvrđuje i Rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 4232/2019-2 od 11. srpnja 2023. godine, doneseno povodom revizije ovdje tuženice podnesene protiv presude Županijskog suda u Splitu u predmetu koji se između istih stranaka vodio kod Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, pod posl. br. P-271/2017, radi predaje u suposjed i isplate. Ovaj je parnični postupak bio prekinut upravo do pravomoćnog okončanja spomenutog postupka pod posl. br. P-271/2017 jer su prigovori tuženice izneseni u ovoj pravnoj stvari već bilo raspravljani u predmetu P- 271/2017. Nakon pravomoćnog okončanja postupka pod posl. br. P-271/2017, tuženica je podnijela reviziju te iz tog razloga predlagala i prekid ovog postupka do rješenja predmetne revizije (podnesak tuženice od 13. siječnja 2020. godine). Navedenim rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske revizija tuženice je odbačena kao nedopuštena, a pravna stajališta nižih sudova u predmetu P- 271/2017 u cijelosti potvrđena kao pravilna (toč. 11. u svezi s toč. 10.1. i 10.2. Rješenja VSRH posl. br. Rev 4232/2019-2 od 11. srpnja 2023. godine).

108.Uslijed uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, tužitelji su ujedno uredili tužbeni zahtjev.

109.Tužena se na nalaz i mišljenje vještaka očitovala podneskom od 12. listopada 2023. navodeći da na isti nema primjedbi, izuzev da je na str. 12 nalaza vještak u trećoj rečenici omaškom napisao riječ "podne" umjesto "korisne". Iz nalaza vještaka da je vidljivo da ukupna korisna površina zgrade i pomoćnih objekata iznosi 357,46 m2, da tužena koristi ukupno 43,54 m2 korisne površine, odnosno 45,56 m2 podne površine. Tužena je suvlasnica 13/40 dijela, pa navodi da joj pripada 116,17 m2 korisne površine, odnosno da koristi znatno manje nego što joj pripada prema njenom suvlasničkom omjeru.

110.Nadalje, ukupna korisna površina da iznosi 213,18 m2, pa kako je tužena suvlasnica u 13/40 dijela, to da joj pripada 69,28 m2 korisne površine. Ista da koristi 45,56 m2, odnosno 43,54 m2 korisne površine, znatno manje nego joj pripada.

111.Tužena se podneskom od 5. veljače 2024. očitovala na podnesak tužitelja od 5. prosinca 2023. Iz navedenog podneska da je vidljivo kako tužitelj smatra da tužena, iako ne koristi sve prostorije „stana“ na drugoj etaži zgrade stranaka, treba isplatiti tužiteljima naknadu. Tuženoj nije jasno po kojem pravnom osnovu tužitelji smatraju da bi im tužena trebala platiti naknadu za prostorije koje ne koristi. Ukoliko se zahtjev tužitelja temelji na stjecanju bez osnove, onda da isti izvjesno nemaju pravo na takav zahtjev. Ukoliko se zahtjev tužitelja temelji na odredbama o naknadi štete, onda bi to trebalo pisati u činjeničnom opisu tužbe. Tužena, opreza radi, ulaže prigovor zastare, obzirom da zastara kada je u pitanju stjecanje bez osnove 5 godina, a kada je u pitanju naknada štete 3 godine.

112.U odnosu na značenje parnice posl.br. P-291/2019, tužena ističe da u slučaju da je Vrhovni sud usvojio prijedlog tužene i da je zatim tužena uložila reviziju i da je Vrhovni sud RH usvojio reviziju te ukinuo presudu P-271/2017-2 od 13. lipnja 2018., bila bi jednostavnija situacija za sudionike ove parnice. Ovako, tužitelji i dalje imaju pravomoćnu presudu P-271/2017-2 od 13. lipnja 2018. i smatraju da bi temeljem nje ovaj parnični sud trebao usvojiti njihov tužbeni zahtjev, međutim prema mišljenju tužene, pogrešno je shvaćanje tužitelja. Naime, prethodna pitanja na kojima je temeljena presuda P-271/2017-2 od 13.06.2018. bila bi:

- da li time što drži ključeve druge etaže, a koristi samo dio te etaže tužena ostvaruje imovinsku korist pa je s toga dužna vrijednost te koristi isplatiti tužiteljima,

- je li tužena savjesna ili nesavjesna posjednica?

113.Presuda P-271/2017-2 od 13.06.2018. da se temelji na odluci o tim prethodnim pitanjima. Obzirom da je ta presuda pravomoćna za zaključiti je da su tužitelji u toj parnici uspjeli dokazati da je tužena ostvarila imovinsku korist time što nije omogućila tužiteljima da koriste prostorije etaže drugog kata u kojima se nalaze stvari majke stranaka (iako u spisu nema dokaza, a niti presuda ima valjano obrazloženje). Napominje se da tužitelji koriste sve ostale etaže, odnosno prostorije kuće stranaka. O tome da li je tužena savjesna ili nesavjesna posjednica u parnici P- 271/2017 nije se niti raspravljalo niti odlučivalo, ali je i to prethodno pitanje bilo nužno raspraviti za zakonito rješenje.

114.Prema mišljenju tužene, mišljenje suda o prethodnom pitanju u jednoj parnici (P-271/2017) ne može biti osnova za drugu parnicu.

115.Isto tako, to što se u jednoj parnici (P-271/2017) nije raspravljalo o tome, a niti je sud vodio računa o tome je li tužena savjesna ili nesavjesna posjednica nije zapreka da tužena u ovoj parnici dokazuje svoju savjesnost.

116.Članak 12. st. 2. Zakona o parničnom postupku glasi: „Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni učinak samo u parnici u kojoj je to pitanje riješeno.“ Prema tome da nema zapreke da tužena u ovoj parnici dokazuje da koristi samo dio druge etaže i da je savjesna posjednica. Svako drugo tumačenje značilo bi uskratu prava tužene na pristup sudu.

117.Sadašnji punomoćnik tužene se tek na kraju parnice P-271/2017 uključio u tu parnicu kada su već bili saslušani svi svjedoci, a zastupao je tuženu pred prvostupanjskim sudom samo na uviđaju održanom dana 3.05.2018. na kojem je i zaključena glavna rasprava.

118.U predmetu P-271/2017 nije izveden dokaz vještačenjem od strane sudskog vještaka građevinske struke, a niti je vođeno računa o tome da kuća stranka osim stambenih prostorija ima i veliku terasu, balkone i pomoćne prostorije i to neke unutar kuće, a neke izvan kuće, što bi se sve trebao računati u kvadraturu kuće stranka prilikom izračuna površine nekretnine temeljem suvlasnički omjera stanaka. U svakom slučaju, tužena se protivi da se dokazi izvedeni u predmetu P-271/2017 koriste u ovoj parnici, odnosno da se za rješavanje ove parnice koristi taj predmet. U ovom predmetu da nema dokaza da je tužena time što se u sobama na drugoj etaži zgrade, a koje ne koristi i u kojima se nalaze stvari majke stranaka, ostvarila bilo kakvu materijalnu korist.

119.Tužena smatra da je svjesna posjednica iz sljedećih razloga: tužena je s majkom stanaka, o kojoj se brinula, živjela na cijeloj etaži kuće, sve ostale etaže su u posjedu tužitelja, nakon smrti majke stranaka, tužena nije nastavila koristiti cijelu etažu, nego koristi samo dio etaže koji joj je nužno potreban za život, a to su kuhinja, jedna soba i sanitarni čvor te koristi i dio hodnika kako bi iz ulaza u drugu etažu došla do prostorija koje koristi. Ne radi se o samovolji tužene, nego o životnoj nuždi. Naime, tužena nema gdje stanovati, a ne postoji način da stanuje bilo gdje osim u predmetnoj kući, tužena od kuće stranaka koristi najmanje što može, odnosno manje ne može.

120.Tužena koristi kuhinju koja je toliko mala da u njoj ne može spavati, sobu u kojoj boravi i spava, i sanitarni čvor. Čak i kada bi bilo fizički moguće da tužena koristi samo kuhinju i da u njoj spava, iz ponašanja tužitelja se jasno može zaključiti da bi oni jednako kao i do sada progonili tuženu (koja je sestra tužitelja), ovakvim i sličnim tužbama.

121.Prema mišljenju pun. tužene sud ne bi smio mehanički primjenjivati pravo, nego bi trebao voditi računa o svim okolnostima slučaja. I s gledišta ustavnog prava, nije prihvatljiva „mehanička“ primjena prava bez sagledavanja cijelog konteksta pojedinog slučaja. Ovo je u uskoj svezi s ustavnim načelom „argument zdravog razuma“ (common sense argument).

122.S druge strane, postavlja se pitanje sadrži li ponašanje tužitelja elemente zloupotrebe prava. Naime, čl.31. st.2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određuje: „vlasnik se, a ni itko drugi, ne smije služiti svojim pravom s jedinim ciljem da drugome šteti ili da ga smeta”. U vezi s tim, postavlja se pitanje kakvu korist tužitelji imaju od toga što su u parnici P-271/2017 ishodovali presudu kojom se tuženoj nalaže da im preda ključeve druge etaže. Što bi oni u tim prostorijama radili, kada već imaju na raspolaganju cjelokupni preostali dio kuće stranka? Jasno je da je jedini cilj tužitelja uznemiravanje tužene, kako ista ne bi mogla mirno živjeti u svome domu. U istoj funkciji da je i ova parnica, koja se vodi radi naplate nepostojeće tražbine tužitelja. Ujedno se postavlja pitanje, je li savjesna ili nesavjesna osoba koja se nalazi u životnoj situaciji u kojoj se nalazi tužena, koja od cijele nepodijeljene kuće stranaka koristi samo prostorije koje su joj neophodno potrebne za život, a pri tome koristi znatno manje nego što iznosi njen suvlasnički dio.

123.U svezi shvaćanja tužitelja u odnosu na Rješenje Vrhovnog suda Rev 4232/2019-2 od 11. srpnja 2023., tužena se očituje kako slijedi. Zakonodavac je najprije izmjenama ZPP ukinuo nekadašnju reviziju na način da je uvedena tzv. izvanredna revizija, a danas se niti ta izvanredna revizija ne može podnijeti ako to Vrhovni sud RH ne dopusti. Notorna činjenica je da je Vrhovni sud RH uglavnom odbacivao izvanredne revizije, a danas uglavnom odbacuje prijedloge za dopuštenje revizije.

124.U odnosu na ovaj predmet, tužena ističe da time što je odbacio prijedlog tužene za dopuštenjem izvanredne revizije Vrhovni sud RH nije zauzeo neko pravno shvaćanje, jer nije meritorno ni odlučivao o reviziji. Prema mišljenju tužene, Vrhovni sud RH je svoje rješenje temeljio na pogrešnom pristupu, a to je da je prvi kat kuće gledao kao da je posebna nekretnina, a što isti nije, nego je sastavni dio nepodijeljene kuće stranaka.

125.Tužena je protiv predmetnog rješenja Vrhovnog suda RH uložila ustavnu tužbu, iako je malo vjerojatno da će s istom uspjeti, ali ne zato što nije u pravu. Naime, u slučajevima kada Vrhovni sud RH odbacuje izvanredne revizije, a danas prijedloge za dopuštenje revizije punomoćnici tužene još nisu doživjeli da Ustavni sud usvoji ustavnu tužbu, vjerojatno zbog toga jer Ustavni sud smatra da je Vrhovni sud razmotrio predmet i da s toga nema razloga za usvajanjem ustavne tužbe. U svakom slučaju, tužena će se izvjesno obratiti radi zaštite svojih prava Europskom sudu u Strassbourgu, ukoliko Ustavni sud odbaci njenu ustavnu tužbu.

126.Prema mišljenju tužene, ovaj sud ne bi trebao činiti greške kao sud u predmetu P-271/2017 jer pogrešno shvaćanje suda može imati dalekosežne posljedice za tuženu. Naime, tužena nema druge imovine osim suvlasničkog dijela u predmetnoj kući, a kako živi od skromne mirovine i ne može isplatiti tužitelje, izvjesno je da tužitelji imaju namjeru naplatiti se od suvlasničkog dijela tužene, što bi za tuženo značilo gubitak doma te bi postala beskućnica. (tužena je radi svog imovnog stanja oslobođena i od plaćanja troškova sudskog postupka u ovom predmetu)

127.Činjenica je da kuća stranaka nije etažirana te da etaža kuće u kojoj tužena koristi tri prostorije nije posebna nekretnina, nego da on čini samo dio kuće stranka i da su stranke u zemljišnoj knjizi upisane kao suvlasnici cijele kuće i to tužitelji ukupno 27/40 dijela, a tužena 13/40 dijela.

128.U konkretnom slučaju, kada tužena od cijele kuće koje je suvlasnica, a koja kuća se u naravi sastoji od više etaža, balkona, terasa, garaže i pomoćnih prostorija, koristi samo dio jedne etaže (dnevni boravak u kojem i spava, kuhinju i sanitarni čvor) jasno je da se te tri prostorije, a niti etaža u kojoj se te prostorije nalaze, ne mogu promatrati odvojeno od cijele nepodijeljene kuće stranaka.

129.Sudovi bi morali voditi računa o tome da se odluke sudova moraju zasnivati na argumentu zdravog razuma (kako je detaljno analizirano izneseno u ustavnoj tužbi koja se u privitku ovog podneska dostavlja). U konkretnoj situaciji, da je jedino razumno shvaćanje da suvlasnik koji koristi površinu kuće koja je manja od veličine njegovog suvlasničkog dijela u kući nije dužan plaćati ostalim suvlasnicima naknadu, jer nije ostvario nikakvu korist.

130.U ovoj parnici tužena je podneskom od 13.01.2020. (činjenični opis) ukazala na to da je savjestan posjednik i da predmetne prostorije koje koristi (dvije prostorije sa sanitarnim čvorom) predstavljaju njen dom, a također isto ukazuje i na ročištu na kojem je zaključena glavna rasprava. U ovoj parnici tužena navodi da je dokazala da je suvlasnik koji koristi manji suvlasnički dio nekretnine od onog koji mu pripada prema veličini njenog suvlasničkog dijela. Tužitelji koriste cijelo prizemlje i cijelu drugu etažu s potkrovljem. Ono što tužena koristi je njen dom. Naprijed navedeno je vidljivo iz iskaza tužiteljice, kao i iz iskaza svih saslušanih svjedoka, a to su svjedokinja LF i svjedokinja JF.

131.Ovo da je bitno sa stajališta shvaćanja Građanskog odjela Vrhovnog suda RH sa IV sjednice održane 26.10.2009., broj: Su-IV-188/09-7 : „Ako je određena stvar još uvijek u nepromijenjenom obliku (očuvanog identiteta) u posjedu nevlasnika valja primijeniti odredbe čl.164.st.1 i čl.165.st.1 ZVDSP, prema kojim odredbama je samo nepošten posjednik dužan nadoknaditi koristi od uporabe tuđe stvari. Ako je određena stvar upotrijebljena na način da je promijenila identitet (radi čega nije moguće ili gospodarski nije opravdano vraćanje te stvari), tek u takvoj situaciji valja primijeniti odredbu čl.1120. ZOO, prema kojoj je osoba koja je upotrijebila stvar u svoju korist dužna vlasniku nadoknaditi korist i bez obzira na svoje poštenje odnosno nepoštenje.“(o kojem sud u predmetu P-271/19 također nije vodio računa)

132.Slijedom navedenog, tužena predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja te iste obvezati da joj nadoknade troškove ovog postupka.

133.Provedenim dokazima te ocjenom istih, kako svakog posebno, tako i svih u cjelini, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

134.Uvidom u izvadak iz BZP-a za predmetnu nekretninu upisanu u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], utvrđeno je da su stranke upisane u zemljišnim knjigama kao suvlasnici iste i to tužitelji svaki u 9/40 dijela te tužena u 13/40 dijela.

135.Tužena čini nespornim takvo zemljišno knjižno stanje.

136.Očevidom i građevinskim vještačenjem utvrđeno je da su u naravi radi o stambenom objektu koji se sastoji od tri etaže. Stambeni objekt nije etažiran.

137.Predmet spora je stan na 1. katu (vještak DF se naknadno na drugom očevidu izjasnio da se ustvari radi o etaži prizemlja, iznad suterena, a ispod nadogradnje). Radi se u naravi o trosobnom stanu s dnevnim boravkom, u centru [adresa], površine 93,24 m2.

138.Tužena osporava da nadogradnja kuće pripada 1. -tužiteljici IF te ističe da su stranke nekretninu stekle temeljem pravomoćnih rješenja o nasljeđivanju iza pok. roditelja, u kojim ostavinskim postupcima su svi sudjelovali, pa da je pitanje suvlasničkih omjera presuđena stvar. Tužena navodi da u naravi koristi manju površinu od one koja joj pripada, da je savjesni posjednik te osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tužena tvrdi da u predmetnom stanu, ukupne površine 83 m2, ona koristi 43,80 m2 stambene površine. U tri sobe ukupne površine 39 m2 da se nalaze stvari majke stranaka, što da je utvrđeno u predmetu posl.br. P-271/2017.

139.Iz zemljišnoknjižnog izvatka koji prileži uz tužbu, utvrđeno je da su na predmetnoj nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica], u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tužitelji upisani kao suvlasnici svaki u 9/40 dijela, dok je tužena upisana kao suvlasnica u 13/40 dijela.

140.Prethodno, nekretnina je bila upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i bila je predmet nasljeđivanja iza pok. roditelja stranaka. Iz ranije citiranih ostavinskih rješenja utvrđeno je da je otac stranaka RF preminuo **.**.1987. te su ga naslijedili supruga UF i djeca ( stranke ove parnice), svaki u 1/5 dijela. Majka stranaka UF preminula je 18. svibnja 2007. te su istu naslijedili tužitelji svaki u 1/8 dijela, a tužena u 5/8 dijela.

141.Nadalje je utvrđeno da je otac stranaka s 1.tužiteljicom IF sklopio 31. prosinca 1981. Ugovor o nadogradnji jednog kata na kući stanovanja na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te joj dozvolio da po izvršenoj nadogradnji i temeljem uporabne dozvole i plana posebnih dijelova, ishodi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i u svoje vlasništvo.

142.Očevidom na licu mjesta i uvidom u nalaz i mišljenje građevinskog vještaka DF, utvrđeno je da je 1. -tužiteljica izvela nadogradnju, koja se nalazi u roh bau i to jednog kata i potkrovlja, te nesporno ista ima ključeve navedenog i drži isto u posjedu.

143.U predmetu Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ, Ispostava u Opatiji, broj UP/I-361-03/13-13/2094, donijeto je Rješenje o izvedenom stanju Klasa : UP/I-361-03/13-15/768, Urbroj : 2170/1-03-06/6-15-9 od 22. prosinca 2015., kojim se ozakonjuju završene samostojeće pomoćne građevine i to dva spremišta i cisterna za vodu unutar postojećeg podruma, sve izgrađeno na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Rješenje je pravomoćno – izvršno s danom 20. siječnja 2016. Isto se dakle odnosi na dva spremišta i cisternu, ne i na izvedenu nadogradnju.

144.Iz prvog nalaza i mišljenja vještaka DF u ovom predmetu utvrđeno je da prosječna mjesečna najamnina predmetnog stana iznosi 1.700,00 kn, na koji iznos tužena nije imala primjedbi, no osporava osnov tužbe te navodi da je kuća nepodijeljena, odnosno neetažirana, a ona koristi samo nekoliko prostorija, dok je preostali dio kuće u posjedu tužitelja. Tužena ističe i da se ne zna što pripada stanu koji je bio predmet vještačenja, što su zajednički dijelovi zgrade i dr. 145.Tužitelji pak navode da je irelevantno da li površina kuće koju tužena drži u isključivom posjedu, odgovara njezinom suvlasničkom dijelu, jer da je tužena taj fizički dio kuće za koji smatra da joj pripada, samoinicijativno odredila, da jedino tužena ima u posjedu ključeve cijele etaže u kojoj se nalazi predmetni stan, a što sve tužena osporava ističući da je ostala stanovati u dijelu kuće u kojem je prethodno i stanovala zajedno s majkom s time da koristi samo kuhinju, dnevni boravak, u kojem i spava te kupaonu, što predstavlja njezin dom, da se u preostalim prostorijama nalaze stvari pok. majke stranaka koje su sve stranke naslijedile, kao i da sav preostali dio kuće koriste tužitelji.

146.Osobnim saslušanjem 1.-tužiteljice IF (preostali tužitelji su se odrekli prava na osobno saslušanje), utvrđeno je da tužena koristi cijeli kat kuće, odnosno predmetni stan i jedina ima ključeve toga stana čiju bravu je izmijenila 2011. godine. Između stranaka nije postignut sporazum o korištenju kuće. Ne osporava da je tužena s majkom živjela u kući. Kroz period od 16 godina tužena je radila u Italiji, no vikendima je dolazila kući, a sasvim se vratila 6 mjeseci prije majčine smrti. U odnosu na izvedenu nadogradnju, jednu stežu s potkrovljem,1.-tužiteljica navodi da je to njezina nadogradnja i ona ima ključeve, no nije dovršena i zbog toga se ne koristi za stanovanje, a da se radi o roh bau izvedenoj nadogradnji, uvjerio se i sud na licu mjesta. Utvrđeno je i da tužena nema ključeve nadogradnje, što je tužena i potvrdila u svom iskazu.

147.Iz iskaza tužene EF utvrđeno je da ona stanuje u predmetnoj nekretnini od svog djetinjstva, zajedno s roditeljima i braćom. Braća su odselila, otac je preminuo, tužena je nastavila tu živjeti s majkom. Od 1990. radi u Italiji, no dolazi vikendima i brine o majci, a vraća se za stalno 2006.

148.Tužena u svom stranačkom iskazu potvrđuje da ima ključeve cijelog predmetnog stana, a osporava da bi izmijenila bravu 2011., već tvrdi da je firma Lokot, koju je angažirala obzirom da je brava bila dvostruka i teško se okretala, samo popravila, a ne i izmijenila bravu. Ovo da joj sud u parnici P-271/2017 nije povjerovao, niti dozvolio provođenje dokaza saslušanjem bravara jer da taj dokaz nije predložila na pripremnom ročištu. Tužena tvrdi da su isti ključevi kao i za života majke stranaka i smatra da te ključeve imaju i tužitelji, kao i da ona nije nikada tužiteljima zabranjivala ulaz u predmetnu etažu. U odnosu na ove navode tužena nije predložila provođenje dokaza.

149.Također tužena ničim ne dokazuje niti da tužitelji nisu nikada izrazili želju za suposjedom stana, a utvrđeno je upravo suprotno, odnosno tužitelji su podnijeli tužbu u predmetu P-271/2017 radi predaje prijepora u suposjed stana.

150.Tužena tvrdi da u tom stanu ona koristi samo kupaonu, dio hodnika, kuhinju i dnevni boravak (što je i pokazala na drugom očevidu u ovom postupku), dok da ne koristi tri sobe u kojima se nalaze majčine stvari i namještaj. No, utvrđeno je da isključivo tužena posjeduje ključeve cijelog stana te joj je i pravomoćnom presudom naložena da ga preda u suposjed tužiteljima.

151.Tužena je od djetinjstva s roditeljima stanovala u predmetnom dijelu kuće, što potvrđuje u svom iskazu svjedokinja LF, prijateljica tužene. Potvrđuje da je tužena radila u Italiji, no dolazila je vikendima i praznicima te brinula o majci, angažiravši i ženu koja je s majkom boravila kroz tjedan. Tužena se vratila iz inozemstva u studenom 2006. i ostala s majkom do njezine smrti u tom stanu.

152.Svjedokinja navodi da nakon smrti majke, tužena koristi samo hodnik, kupaonu s WC-om, kuhinju i dnevni boravak, no svjedokinja nema saznanja da li osim tužene još netko ima ključeve stana, a stan ima samo jedna ulazna vrata.

153.Kao što je prethodno navedeno, utvrđeno je da samo tužena ima ključeve ulaznih vrata u stan.

154.I svjedokinja ZF, također dugogodišnja prijateljica tužene, potvrđuje da tužena oduvijek živi u istom stanu u kojem je stanovala i s roditeljima, no navodi da danas koristi ulaz, kuhinju, dnevni boravak i kupaonu, dok su ostale sobe zatvorene i u istima da se nalaze majčine stvari. Preostale dijelove kuće da ne koristi. Za života majke, dok je radila u Italiji 16 godina, tužena je dolazila vikendima, praznicima i za vrijeme godišnjih odmora te brinula o majci, a kroz tjedan je plaćala osobu koja je majci pomagala.

155.Ni ova svjedokinja nema saznanja da li još netko ima ključeve predmetnog dijela kuće, odnosno stana u kojem tužena živi, a postoji samo jedan ulaz u taj stan.

156.Da postoji samo jedan ulaz u predmetnu etažu, koju je vještak u svom nalazu i mišljenju označio kao prizemlje, sud je utvrdio i neposrednim opažanjem na očevidima u ovoj parnici.

157. Tužena ničim nije dokazala da bi tužitelji imali ključeve stana, a u spornom periodu sigurno tužitelji nisu bili u suposjedu stana, već su naprotiv vodili postupak protiv tužene radi predaje u suposjed.

158.Utvrđeno je, iz nalaza i mišljenja vještaka, da predmetna etaža prizemlja ima ukupnu površinu od 93,24 m2, a sastoji se od hodnika, kuhinje, blagovaone, tri sobe, kupaone, WC-a i natkrivene terase.

159.Na predmetnoj nekretnini nalazi se stambeni objekt, garaža i konoba, vanjsko ulazno stubište sa spremištem te dva pomoćna objekta u okućnici. Iz nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno je da ukupna podna površina svih objekata iznosi 475,43 m2, a ukupna korisna površina 357,46 m2.

160.Ono što je tužena pokazala da koristi u dijelu etaže prizemlja ima ukupnu podnu površinu od 45,56 m2, odnosno ukupnu vrijednost korisne površine od 43,54 m2.

161.Iz mišljenja vještaka utvrđeno je da prema pokazivanju tužene, ista koristi dio podne površine cijele nekretnine koji iznosi: 45,56 / 475,43 = 0,0958, odnosno 9,58%. U odnosu na korisne vrijednosti površina cijele nekretnine, udio podne površine u zajedničkim udjelima iznosi: 43,54 / 357,46 = 0,1218, odnosno 12,18% ili udio od 1218/10000 dijelova. Dakle, u odnosu na cijelu nekretninu, površina koju koristi tužena iznosi 45,56 m2 što predstavlja udio u nekretnini od 1218/10000 dijelova.

162.Prema upisu u ZK ul., tužena ima upisani udio 13/40 dijelova, odnosno 32,50% ili 3250/10000 dijelova. Razlika izmjerenog udjela i upisanog udjela iznosi: (3250/10000 – 1218/10000) = 2032/10000 dijelova, odnosno 20,32% što predstavlja razliku podne površine: 475,43 x 0,2032 = 96,60 m2.

163.Omjer površine koju tužena navodi da koristi, a u odnosu na stambeni objekt, garažu i dva pomoćna objekta pri čemu će se umanjiti površina etaže 1. kata i potkrovlja. U odnosu na cijelu nekretninu od koje se valjda oduzeti etaža 1. kata i potkrovlja, omjer površina koju koristi tužena iznosi:

a) podna površina koju koristi Tužena: 45,56 m2

b) korisna vrijednost površine koju koristi Tužena: 43,54 m2

c) podna površina cijele nekretnine od koje se oduzima etaža 1. kata i potkrovlja zgrade iznosi: 475,43 m2 – 100,42 m2 (1. kat) – 91,76 m2 (potkrovlje) = 283,25 m2 d) korisna vrijednost površine cijele nekretnine od koje se oduzima etaža 1. kata i potkrovlja zgrade iznosi: 357,46 m2 – 91,27 m2 (1. kat) – 53,01 m2 (potkrovlje) = 213,18 m2

164.Prema tome, tužena koristi dio podne površine cijele nekretnine koji iznosi:45,56 / 283,25 = 0,1608, odnosno 16,08%.

165.U odnosu na korisne vrijednosti površina cijele nekretnine, udio podne površine u zajedničkim udjelima iznosi: 43,54 / 213,18 = 0,2042, odnosno 20,42% ili udio od 2042/10000 dijelova.

166.Dakle, u odnosu na cijelu nekretninu BEZ ETAŽE 1. KATA I POTKROVLJA, površina za koju tužena navodi da ju koristi iznosi 45,56 m2 što predstavlja udio u nekretnini od 2042/10000 dijelova. Prema upisu u ZK ul., tužena ima upisani udio 13/40 dijelova, odnosno 32,50% ili 3250/10000 dijelova. Razlika izmjerenog udjela i upisanog udjela iznosi: (3250/10000 – 2042/10000) = 1208/10000 dijelova, odnosno 12,08% što predstavlja razliku podne površine: 283,25 x 0,1208 = 34,22 m2.

167.Tužitelji ne dovode u pitanje točnost ovih izračuna vještaka, no iste smatraju irelevantnima jer su napravljeni uzevši u obzir tvrdnje tužene da koristi samo dio prostorija predmetne etaže kuće, a što tužitelji osporavaju.

168.Ocjenom ovih provedenih dokaza sud je u ovoj parnici utvrdio da se tužena nalazi u isključivom posjedu cijele predmetne etaže stambene kuće. Kuća nije etažirana, već su stranke upisane kao suvlasnici, a o posjedu tužene i načinu korištenja nekretnine između stranaka nije postignut sporazum.

169.Za ovaj spor nije relevantno da li tužena koristi ostale dijelove predmetne nekretnine.

170.Sud prihvaća kao istinite navode tužitelja da jedino tužena ima ključ ulaznih vrata predmetnog stana, a postoji samo jedan ulaz, što je utvrđeno i očevidom. Utvrđeno je da je tužena jedina i isključiva posjednica cijelog tog stana, u koji tužitelji nemaju pristup, što tužena ničim nije osporila, već je, naprotiv, na upit suda u stranačkom iskazu bila navela da čeka ishod postupaka po reviziji Vrhovnom sudu RH te po ustavnoj tužbi Ustavnom sudu RH. Tvrdnje tužene da ne koristi sve prostorije stana stoga ni nisu relevantne.

171.Tužena je samoinicijativno isključila tužitelje iz suposjeda stana, pa su stoga isti i pokrenuli postupak posl.br. P-271/2017 u kojem su i uspjeli sa zahtjevom za predaju stana u suposjed.

172.Uvidom u taj spis ovog suda posl.br. P-271/2017, po tužbi od 17. svibnja 2013., tužitelja ĆF, MF i IF, protiv tužene EF, radi predaje u suposjed i isplate, utvrđeno je da je donijeta pravomoćna presuda od 13. lipnja 2018. U toč. 1.1. izreke presude naloženo je tuženoj da tužiteljima preda u suposjed prvi kat zgrade koji se nalazi na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ranije k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), u naravi obiteljska kuća na adresi [adresa], na način da preda tužiteljima primjerke ključeva svih ulaznih vrata prvog kata te omogući pristup svim prostorijama. U toč. 1.2. presude naloženo je tuženoj da tužiteljima isplati iznos od ukupno 36.915,00 kn sa zateznom kamatom na pojedine mjesečne iznose od po 1.605,00 kn, počam od 18. srpnja 2011. do 18. svibnja 2013.

173.Kao što je već navedeno, ovaj je sud prilikom provođenja dokaza osobnim saslušanjem tužene istu pitao da li tužitelji danas mogu ući u stan u kojem ona stanuje, na što je tužena dala odgovor da čeka rješenje revizije i ustavne tužbe, iz kojeg odgovora sud zaključuje da tužitelji i dalje ne mogu ući u stan, unatoč donijetoj pravomoćnoj presudi u predmetu P-271/2017, a niti su to mogli u spornom periodu iz ove tužbe.

174.Po prijedlogu tužene, uz suglasnost tužitelja, ovaj je sud i bio prekinuo ovaj postupak rješenjem od 13. svibnja 2019., do pravomoćnog okončanja parnice posl.br. P-271/2017, kao prethodnog pitanja za ovaj spor. Tužena je sama istaknula da ta parnica predstavlja prethodno pitanje u ovom sporu, da bi se naknadno protivila da se koriste dokazi i utvrđenja iz tog postupka. No, sud je proveo dokaz uvidom u rečeni spis, po prijedlogu stranaka.

175.Ovaj je postupak nastavljen po pravomoćnom okončanju rečene parnice rješenjem od 18. srpnja 2019.

176.Utvrđeno je da je pravomoćnom presudom posl.br. P-271/2017 od 13. lipnja 2018. utvrđeno da su stranke suvlasnici predmetne nekretnine, da tužitelji, sukladno odredbi članka 161. u svezi s odredbom članka 42. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima imaju pravo na suposjed prijepora te osnovano traže predaju u suposjed tog dijela kuće, da je nadogradnja kao posebna građevinska, buduća stambena cjelina koja se nalazi iznad predmetnog stana isključivo vlasništvo tužiteljice IF, koje vlasništvo je stečeno građenjem uz dozvolu prijašnjeg vlasnika nekretnine, oca stranaka.

177.Nadalje, utvrđeno je iz rečene pravomoćne presude da kuća u suvlasništvu stranaka nije podijeljena u naravi i da tužena koristi cijeli kat, pri čemu ne plaća nikakvu naknadu, čime je upotrijebila tuđu stvar u svoju korist, sukladno odredbi članka 1111. i 1120. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08), pa je dužna tužiteljima naknaditi koristi koje je imala od upotrebe nekretnine.

178.Nekorištenje tri sobe ni malog WC-a u stanu nije ocijenjeno relevantnim, obzirom da je sud utvrdio da je tužena promjenom brave onemogućila pristup ovom dijelu nekretnine.

179.Iz cjelokupno provedenog dokaznog postupka u ovoj parnici posl. br. P- 4125/2019, ovaj je sud utvrdio da su stranke dakle suvlasnici predmetne nekretnine, da tužena živi u predmetnoj etaži, koja prema nalazu i mišljenju vještaka DF predstavlja etažu prizemlja, gdje je ranije stanovala s roditeljima, a nakon smrti majke nastavila je živjeti u istoj, dok tužitelji ne žive u predmetnoj stambenoj zgradi. Stambena zgrada se inače sastoji od suterena, prizemlja (prijepor) i kata nadograđenog po 1.-tužiteljici IF, za koji je u postupku P-271/2017 i utvrđeno da je tužiteljica IF stekla vlasništvo tog kata građenjem.

180.Nadalje, iz rezultata pravomoćno okončanog predmeta posl.br. P-271/17, kao i samog iskaza tužene, te 1. -tužiteljice, utvrđeno je da tužena drži ključeve predmetnog stana. Saslušane svjedokinje LF i ZF nemaju saznanja o tome tko sve posjeduje ključeve tog stana, a u preostalom dijelu njihovi iskazi i nisu relevantni za ovaj spor.

181.Predmetna nekretnina nije fizički podijeljena među strankama, a iste niti nisu sklopile sporazum o načinu korištenja iste.

182.Da je tužena isključivo u posjedu cijelog predmetnog stana i da jedina ima ključeve istog, proizlazi upravo iz pravomoćne presude od 13. lipnja 2018., posl.br. P-271/2017, do čijeg pravomoćnog okončanja je ovaj postupak bio prekinut, upravo na prijedlog tužene, a kojom presudom joj je naloženo da tužiteljima preda prijepor u suposjed, a da ista to nije učinila, proizlazi i iz njezinog iskaza da čeka rješenje revizije i ustavne tužbe.

183.Vrhovni sud Republike Hrvatske je Rješenjem broj Rev-4232/2019 od 11. srpnja 2023. odbacio reviziju tužene kao nedopuštenu, a iz iste odluke utvrđeno je da je pravilan pravni pristup nižestupanjskih sudova da tužitelji imaju pravo na suposjed kao suvlasnici, a utvrđeno je da tužena koristi predmet spora u većem omjeru od njenog suvlasničkog dijela, zbog čega je stekla korist.

184.I Ustavni sud Republike Hrvatske odbacio je ustavnu tužbu tužene Rješenjem br. U-III-5469/2023 od 27. ožujka 2024.

185.Unatoč ovim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Ustavnog suda Republike Hrvatske, za koje je tužena izjavila da čeka ishod tih postupaka, ista nije predala tužiteljima prijepor u suposjed.

186.Dakle, tužena se svo vrijeme, pa i nadalje, nalazi u isključivom posjedu prijepornog dijela nekretnine.

187.Temeljem odredbe članka 36. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje : ZV), ako više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada dio tog prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi. Prema članku 37. stavak 4. ZV-a, svaki suvlasnik je vlasnik onog idealnog dijela stvari koji odgovara njegovu suvlasničkom dijelu, pa glede njega ima sve ovlasti kakve pripadaju vlasniku, ako ih može izvršavati s obzirom na narav idealnog dijela.

188.Stranke su suvlasnici predmetne nekretnine i tužena nema pravo samovlasno koristiti dio nekretnine koji njoj odgovara, pa čak ni manji od njenog suvlasničkog dijela, a sve obzirom da stranke kao suvlasnici nekretnine istu nisu fizički podijelili, a niti su se sporazumjeli o korištenju iste.

189.Iako tužena tvrdi da u predmetnom stanu koristi samo neke od prostorija, a ne i cijeli stan, ovaj je sud provedenim dokazima utvrdio da jedino tužena ima ključ jedinih ulaznih vrata u stan i da je jedina i isključiva posjednica cijelog stana. Tužena je tužitelje isključila iz suposjeda istog, pa su isti i vodili postupak radi predaje u suposjed.

190.Tužena je, slijedom svega navedenog, dužna tužiteljima naknaditi koristi od uporabe nekretnine, sve temeljem odredbe članka 1111. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18m 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23, dalje : ZOO), pa je ovaj sud utvrdio njezin tužbeni zahtjev osnovanim.

191.U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva, vještak je dao procjenu da zaokružena vrijednost najma stana u predmetnom periodu iznosi tadašnjih 1.700,00 kn mjesečno. Sud prihvaća nalaz i mišljenje kao stručan i nepristran. Na tu samu procjenu tužena i nije imala primjedbi, a tužitelji su tužbeni zahtjev postavili i u nižim mjesečnim iznosima od po 1.605,00 kn, odnosno sada 213,02 eur, dakle manje od procjene vještaka. Stoga je prihvaćen i iznos odnosno visina tužbenog zahtjeva, kao osnovana.

192.Slijedom svega sud je usvojio tužbeni zahtjev u cijelosti.

193.U odnosu na navode tužene o savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda, valja navesti da je odredbom članka 164. stavak 1. ZV-a propisano da pošteni posjednik tuđe stvari koju nema pravo posjedovati, mora stvar predati vlasniku ili osobi koju taj odredi, ali nije dužan dati naknadu za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi primjerene onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada. No, tužena je, već temeljem rješenja o nasljeđivanju iza roditelja, znala da joj ne pripada pravo na posjed cijelog stana, no unatoč tome, nije tužiteljima predala ključeve jedinih ulaznih vrata u stan ni uvela ih u suposjed. Posjed tužene nad cijelim stanom je nepošten.

194.Sukladno odredbi čl. 18. st. 3. ZV-a posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Nakon donošenja pravomoćnih rješenja u ostavinskim postupcima iza roditelja stranaka, te činjenice da je otac 1. -tužiteljici dozvolio nadogradnju kuće, koju je ista i izvršila, te da je taj dio nekretnine vlasništvo 1.-tužiteljice, tužena je znala koji da nema pravo na samostalni posjed cjelokupnog predmetnog stana. Time je tužena postala nepošteni posjednik cijelog stana, a u konačnici je i donesena pravomoćna presuda radi predaje u suposjed.

195.Stoga je tužena dužna tužiteljima naknaditi koristi. Tužena je dužna tužiteljima platiti naknadu za uporabu stana, koja je utvrđena građevinskim vještačenjem o visini najma za takav stan, po vještaku DF, čiji nalaz i mišljenje je sud prihvatio u cijelosti kao stručan i nepristran, a ni stranke nisu imale primjedbe na izračune vještaka. Tužitelji zahtijevaju i niži mjesečni iznos od procijenjenog.

196.Odluka o kamati temelji se na odredbi članka 29. ZOO-a.

197.Tužena je dužna tužiteljima nakanditi parnični trošak. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22, 155/23 dalje : ZPP) te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Trošak se odnosi na radnje punomoćnika tužitelja iz reda odvjetnika i to sastav tužbe (tbr.7.st.1.), sastav podneska od 5. prosinca 2023. (tbr.8.st.1.) te zastupanja na svih 9 ročišta (tbr.9.st.1.), sve uvećano po tbr.36., u iznosima od po 240,00 eur po radnji, ukupno 2.640,00 eur, te uvećano za PDV od 25% (660,00 eur). U trošak je uračunat i trošak očevida i vještačenja od 331,81 eur. Sveukupno trošak iznosi 3.631,81 eur.

U Opatiji, 17. rujna 2025.

S u d a c :

Renata Slavić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana održavanja ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu.

Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA :

1.Pun. tužitelja, uz sudsku pristojbu na presudu

2.Pun. tužene