Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-3392/2025

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Goranke Ratković kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ČE, zbog prekršaja iz članka 39. stavak 1. točka 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima (Narodne novine broj 117/03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenog ČE podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-2279/2025 od 3. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj 17. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se osnovanom žalba okrivljenog ČE, ukida se pobijana prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-2279/2025 od 3. ožujka 2025., okrivljeni ČE proglašen je krivim i kažnjen zbog prekršaja iz članka 39. stavak 1. točka 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.

2. Protiv te presude žalbu je podnio okrivljeni ČE po svojoj braniteljici Lani Marincel, odvjetnici iz Zagreba, pobijajući je zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava i odluke o sankcijama. Predlaže prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Ovaj sud, sukladno odredbi članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ispitivao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Ispitujući pobijanu presudu u dijelu u kojem se ista pobija žalbom, osnovanima se pronalaze žalbeni navodi koje žalitelj opisuje na način da navodi da mu je izrečena zaštitna mjera koja u zakonu ne postoji čime bi bila počinjena povreda materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točka 3. Prekršajnog zakona, kao i da je odluka o kaznenopravnim sankcijama nije jasna. Takvi žalbeni navodi okrivljenika su u cijelosti osnovani, međutim, ne radi se o povredi koju navodi već o počinjenoj bitnoj povredi odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 11. Prekršajnog zakona. Naime, izreka pobijane presude u pogledu izrečene zaštitne mjere je nerazumljiva, proturječna razlozima odnosno izostalo je navođenje valjanih razloga za njezino izricanje.

6. Kako žalbene navode valja tumačiti po njihovu sadržaju, utvrđena je osnovanost žalbenih navoda o počinjenoj bitnoj povredi odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 11. Prekršajnog zakona.

7. U izreci presude prvostupanjski sud pozivanjem na odredbu članka 32. stavak 1. točka 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima izriče žalitelju zaštitnu mjeru – zabrane prisustvovanja na nogometnim utakmicama HNK Hajduk i Hrvatske nogometne reprezentacije u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, s obvezom javljanja u policijsku postaju. Imajući u vidu razlike između sadržajno izrečene mjere, kao i mjere koja proizlazi iz odredbe članka 32. stavak 1. točka 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, odluka prvostupanjskog suda je nerazumljiva.

8. Nadalje, izostali su valjani i prihvatljivi razlozi za izricanje zaštitne mjere uopće, budući navođenje definicije i svrhe zaštitnih mjera kao takvih, ne znači njihovo individualiziranje u odnosu na konkretnog počinitelja i konkretno djelo prekršaja.

9. Upravo navedeno proteže se i na izrečenu kaznu odnosno primijenjenu mjeru upozorenja. Iako uvjetna osuda nije kazna kao takva, nedvojbeno je da se sastoji od prvenstveno izrečene kazne zatvora koja je u konkretnom slučaju izrečena u zakonom propisanoj najvećoj mjeri, 30 dana, iako ponuđeno obrazloženje ne nudi razloge koji bi to i opravdavali. U tom smislu žalitelj opravdano apostrofira utvrđenja prvostupanjskog suda o isključivo pronađenim olakotnim okolnostima, a potom odmjeravanje kazne u maksimalnoj mjeri. Ovaj sud predmetnom odlukom nije žalitelju poručio da je izrečena sankcija neprimjerena, već poručuje prvostupanjskom sudu da je okrivljeniku dužan dati valjane, jasne i ne kontradiktorne razloge za svaku svoju odluku.

10. U ponovnom postupku, prvostupanjski sud će uvažavajući navode ovog rješenja, provesti sve potrebne dokaze, iste valjano ocijeniti i donijeti novu odluku, za koju će dati jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama, onako kao to propisuje odredba članka 185. stavak 7. Prekršajnog zakona.

11. Slijedom navedenog, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci.

Zagreb, 17. rujna 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković, v.r.

Anđa Ćorluka, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 6 ovjerenih prijepisa.