Republika Hrvatska
Općinski sud u Čakovcu
Prekršajni odjel
Zrinsko-frankopanska 9
Broj: Pp-1476/2024-16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, po sutkinji Spomenki Zanjko Kolman, uz sudjelovanje Larise Hajdarović, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika TD "Medicpro" d.o.o. Čakovec, kao pravne osobe i RĆ, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz čl. 150. st. 1. pod. 2. i st. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, u povodu optužnog prijedloga Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Zagreb, Područne službe Čakovec, broj: Klasa: 740-04/24-01/10, Ur. broj: 338-20-03-24-03 od 25. rujna 2025., temeljem čl. 179. i 182. toč. 3. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), nakon zaključene glavne rasprave dana 15. rujna 2025., objavio je i 17. rujna 2025.,
p r e s u d i o j e
Okrivljenici:
1. TD "MEDICPRO" d.o.o., sa sjedištem u [adresa]., OIB: 87488264639,
- kao pravna osoba
2. RĆ, rođen **.**.1973., s prebivalištem u [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj]
- kao odgovorna osoba
- zastupani po branitelju Danku Mandiću, iz Čakovca, Lj. Gaja kbr. 17.,
oslobađaju se optužbe
I. kao pravna i odgovorna osoba TD "Medicpro" d.o.o., sa sjedištem u [adresa]., kao obveznici plaćanja doprinosa i podnošenja prijave prestanka statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju, što nisu do dana 22.04.2024. izvršili odjavu osiguranika UĆ, s obveznog zdravstvenog osiguranja zbog prestanka radnog odnosa u pravnoj osobi, a koji je radio do 22.04.2024., te je odjavljen retrogradno dana 17.06.2024. s obveznog zdravstvenog osiguranja s danom 22.04.2024., dakle, nisu u propisanom roku od osam dana, od dana nastanka ili promjene okolnosti na osnovi kojih se prestaje status osigurane osobe o obveznom zdravstvenom osiguranju podnijeli odjavu na obvezno zdravstveno osiguranje, sukladno Pravilniku o načinu prijavljivanja i odjavljivanja, te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju (NN br. 82/14., 17/15., 99/17. i 129/17.),
II. čime bi postupili suprotno odredbi i to:
1. okrivljena pravna osoba iz čl. 120. st.1. i 4. kažnjivo po čl. 150. st. 1. pod. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN br. 80/13., 137/13., 98/19., 26/21., 46/22. i 33/23.),
2. okrivljena odgovorna osoba iz čl. 120. st.1. i 4. kažnjivo po čl. 150. st. 2. u vezi st. 1. pod. 2. Zakona o zdravstvenom osiguranju,
- jer nije dokazano da su okrivljenici počinili djelo za koje se optužuju.
III. Temeljem čl. . 2. Prekršajnog zakona, trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava ovog Suda.
Obrazloženje
1. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Zagreb, Područna služba [adresa], broj: Klasa: 740-04/24-01/10, Ur. broj: 338-20-03-24-03 od 25. rujna 2025., podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika TD "Medicpro" d.o.o. [adresa], kao pravne osobe i RĆ, kao odgovorne osobe, radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.
2. Okrivljenici su sudu dostavili pisanu obranu u kojoj su naveli da se ne smatraju krivima za počinjenje prekršaja koji im se stavlja na teret. Osiguranik UĆ je dana 12.06.2024. bio u stalnom radnom odnosu u TD Medicpro d.o.o. Dana 26.04.2024. Medicpro d.o.o., donio je odluku o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika. UĆ otkazan je ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme dana 23.03.2018., te je radniku radni odnos prestao protekom otkaznog roka od 30 dana koji je počeo teći danom dostave otkaza. Radnik nije odradio otkazni rok, te se nije javljao poslodavcu. Nakon isteka otkaznog roka, poslodavac je pokušao odjaviti radnika na HZMO, no navedena odjava nije bila moguća, te je od HZMO upućen da radnika odjavi s datumom o 22.04.2024., jer je radnik već prijavljen kod drugog poslodavca, unatoč činjenici da mu je radni odnos u to vrijeme još trajao kod poslodavca Medicpro d.o.o. Naveli su da nisu mogli znati da je osiguranik UĆ, unatoč stalnom radnom odnosu u društvu Medicpro d.o.o. sklopio radni odnos s drugim društvom, te je prijava o prestanku osiguranja podnesena u roku. Kako je podatak o odjavi HZZO elektronskim putem zaprimio od HZMO, smatraju da u konkretnom slučaju nema elemenata za prekršajnu odgovornost.
3. U dokaznom postupku ispitan je svjedok UĆ koji je iskazao da je u okrivljenoj pravnoj osobi radio sedam godina, a zadnji radni dan mu je bio 19.04.2024. Nije bio zadovoljan u toj tvrtki te je najavio direktoru da će otići raditi u drugu tvrtku, što je i napravio. U drugoj tvrtki započeo je raditi 23.04.2024. Dana 23.04.2024. potpisao je ugovor na određeno i dobio prijavu na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Sve to je rješavao njegov novi poslodavac. Bivši poslodavac mu je poslao otkaz kad je već radio kod drugog poslodavca. Ne sjeća se kada je to bilo. Dobio je ponudu za novi posao izvanredno, razgovarao je sa direktorom ali se nisu dogovorili o otkazu, te jednostavno nije došao na posao.
4. U dokaznom postupku izvršen je uvid podnesak HZZO broj: Klasa: 740-04/24-01/10 od 07.01.2025., podnesak HZMO broj: Klasa: 140-01/25-35/1 od 08.01.2025., odjava Tiskanica-1 HZZO od 17.06.2024., ugovor o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika UĆ od 26.04.2024., pregled prijava i zahtjeva HZMO od 13.06.2024., prijava o prestanku osiguranja obrazac eM-2P-prijava odbijena od 13.06.2024., obavijest HZMO od 13.06.2024. s objašnjenjem zbog čega je odjava odbijena, obrazac HZMO eM-2P o prestanku osiguranja za UĆ od 13.06.2024. sa datumom prestanka svojstva osiguranika 22.04.2024. i potvrde Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, službe za evidencije i pomilovanja, Odjela prekršajne evidencije broj: Klasa: 740-04/25-02/122478 i Klasa: 740-04/25-02/12280 od 15.09.2025. o kažnjavanosti okrivljene pravne i odgovorne osobe.
5. Nakon provedenog postupka, a na temelju provedenih dokaza i uvida u citiranu dokumentaciju, okrivljenici su oslobođeni od optužbe.
6. Odredbom čl. 120. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da status osigurane osobe utvrđuje Zavod na osnovi prijave na obvezno zdravstveno osiguranje, koju prema odredbama ovog Zakona podnosi obveznik plaćanja doprinosa, osigurana osoba kada je ona obveznik plaćanja doprinosa, odnosno pravna ili fizička osoba za osiguranu osobu, dok je u st. 4. citiranog članka propisano da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznog zdravstvenog osiguranja podnose u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe, a odredbom st. 5. citiranog članka propisano je da osobi za koju obveznik plaćanja doprinosa ne podnese prijavu, odnosno odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja Zavod će rješenjem utvrditi status, odnosno prestanak statusa osigurane osobe po službenoj dužnosti.
6.1. Kažnjivom odredbom čl. 150. st. 1. istog Zakona propisano da će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 9.290,00 do 13.270,00 eura za prekršaj pravna osoba ako ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe (članak 120. stavak 4.), a st. 2. da će se kazniti za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1.060,00 do 1.990,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba.
7. U provođenju dokaznog postupka sud je zatražio očitovanje ovlaštenog tužitelja HZZO na navode pisane obrane okrivljenika. Tužitelj je u očitovanju naveo da u cijelosti ostaje kod podnijetog optužnog prijedloga, a na navode okrivljenika očituje se kako slijedi u nastavku. Okrivljeni navode da nisu krivi za prekršaj koji im se stavlja na teret te tvrde da su pokušali odjaviti osiguranika na HZMO, no odjava nije bila moguća jer je radnik već bio prijavljen kod drugog poslodavca. O navedenim tvrdnjama tužitelj nema nikakvih saznanja budući da podatke o radno pravnom statusu osiguranika preuzima od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Naime, povezivanjem sustava HZMO-a i HZZO-a, te preuzimanjem podataka, obveznici više ne moraju podnositi dvije prijave u dva sustava, nego samo jednu prijavu u mirovinski sustav. Svaki obveznik podnošenja prijave u roku od 24 sata dužan je činjenicu o početku mirovinskog osiguranja dostaviti u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Prema tome, tužitelju nije poznat tijek ovdje sporne odjave te predlaže da se za utvrđenje svih relevantnih činjenica te utvrđenje elemenata prekršaja zatraži očitovanje nadležnog ureda HZMO-a.
7.1. U provođenju dokaznog postupka sud je zatražio očitovanje od strane HZMO u vezi odjave osiguranika UĆ. HZMO je u očitovanju naveo da je odredbom čl. 19. st. 3. toč. 2. Pravilnika o vođenju matične evidencije HZMO-a (NN br. 153/23.), propisano da će Zavod odbiti e-prijavu i obavijestiti obveznika iz čl. 14. Pravilnika, o razlozima odbijanja prijave ako ovlaštena osoba Zavoda tijekom postupak obrade e-prijave utvrdi da je podatak u e-prijavi neispravno popunjen ili netočan. U slučaju kada radnik za vrijeme trajanja radnog odnosa, kod jednog poslodavca zasnuje radni odnos kod drugog poslodavca (npr. za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, otkaznog roka, bolovanja…), Zavod nije stvarno nadležno tijelo da ocjenjuje i preispituje ugovorne odnose stranaka Ugovora o radu, kao dvostrano obveznog i sporazumnog ugovora, te će odbiti odjavu poslodavca sa kasnijim datumom od datuma zasnivanja radnog odnosa kod drugog poslodavca.
7.2. Obveznik iz čl. 7. st. 1. toč. 1. Pravilnika (poslodavac pravna i fizička osoba), može uspostaviti Zavodu za osiguranika iz čl. 9. st. 1. toč. 1. – 6. Zakona o mirovinskom osiguranju prijavu iz čl. 6. toč. 2. (prijava o prestanku osiguranja M-2P9) i čl. 15. toč. 3. (prijava o prestanku osiguranja – obrazac eM-2P), ovog Pravilnika s datumom prestanka svojstva osiguranika koji prethodi datumu priznanja svojstva osiguranika, evidentiranog u Zavodu kod sljedećeg obveznika – poslodavca s kojim je osiguranik – radnik tijekom trajanja prethodnog radnog odnosa s punim radnim vremenom zasnovao novi radni odnos, te se tada smatra da je prijava o prestanku osiguranja podnesena u roku propisanom u ZOMO-u. Na taj način poslodavac ne podliježe prekršajnom kažnjavanju koje je propisano čl. 172. ZOMO-a zbog nepoštivanja rokova.
8. U provedenom dokazom postupku nesporno je utvrđeno
- uvidom u obrazac eM-2P prijavu o prestanku osiguranja HZMO da je radnik UĆ stekao status osiguranika u okrivljenoj pravnoj osobi dana 27.03.2017., a da mu je prestao status svojstva osiguranika 22.04.2024.,
- uvidom u Tiskanica-1 odjava za osiguranika HZZO za radnika UĆ utvrđeno je da je stekao svojstvo statusa osiguranika 27.03.2017., a datum prestanka statusa osiguranika 22.04.2024. za poslodavca okrivljenu pravnu osobu,
- uvodim u Obrazac eM-2P prijavu o prestanku osiguranja HZMO za radnika UĆ od 12.06.2024. da je prijava bila odbijena, a kao razlog prestanka svojstva osiguranika bio je naveden izvanredni otkaz radnika u okrivljenoj pravnoj osobi.
8.1. Sud je na temelju iskaza svjedoka UĆ utvrdio da je radio zadnji radni dan u okrivljenoj pravnoj osobi 19.04.2024. (petak), a dana 23.04.2024. je već bio prijavljen kod drugog poslodavca. Okrivljenici u obrani i Odluci o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika, konstatiraju da radnik UĆ nije došao na posao u razdoblju od 22.04.2024. (ponedjeljak) do 26.04.2024. (petak) te isti zbog skrivljenog ponašanja dobiva otkaz ugovora sa protekom otkaznog roka od 30 dana. Okrivljenici su nakon proteka otkaznog roka i uručenja otkaza, pokušali odjaviti radnika na HZMO, ali bezuspješno jer je već bio prijavljen kod drugog poslodavca ( Obrazac eM-2P prijavu o prestanku osiguranja HZMO za radnika UĆ od 12.06.2024., ali je prijava bila odbijena).
8.2. Sud je utvrđivao da li su okrivljenici odgovorni po čl. 120. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju jer nisu radnika odjavili sa datumom 22.04.2024.
8.3. Sud utvrđuje da radnik UĆ nije dao otkaz sukladno odredbama Zakona o radu, već nije došao na posao. Okrivljenici su postupali kao što im nalažu odredbe Zakona o radu, a prema tome jedini rok za odjavu radnika bio je nakon uručenja otkaza i proteka otkaznog roka tj. 12.06.2024., kada im je odjava radnika bila odbijena.
8.4. Nesporno je da su okrivljenici kao obveznik plaćanja doprinosa za osiguranu osobu, na obvezno zdravstveno osiguranje odnosno prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznog zdravstvenog osiguranja bili dužni podnijeti u roku od osam dana od dana nastanka promjene, što su i učinili.
8.5. Činjenica da se podnosi prijava odnosno prijava promjene samo na HZMO, a HZZO-u su svi podaci dostupni temeljem povezanosti sistema, ne znači da su okrivljenici odgovorni za povredu citirane odredbe zakona jer u vrijeme kad je radnik već bio prijavljen na HZMO kod drugog poslodavca, okrivljenici nisu znali niti su mogli znati za tu činjenicu, već su provodili postupak otkazivanja ugovora o radu zbog nedolaska radnika na posao.
8.6. Temeljem čl. 7. st. 7. Pravilnika o vođenju matične evidencije HZMO (NN br. 153/23.) smatra se da je prijava o prestanku osiguranja podnesena u roku propisanom u ZOMO-u, ako datumom prestanka svojstva osiguranika koji prethodi datumu priznanja svojstva osiguranika, evidentiranog u Zavodu kod sljedećeg obveznika – poslodavca s kojim je osiguranik – radnik tijekom trajanja prethodnog radnog odnosa s punim radnim vremenom zasnovao novi radni odnos, te se tada smatra da je prijava o prestanku osiguranja podnesena u roku propisanom u ZOMO-u. Analogno tome prijava odjave Obrazac eM-2P za radnika UĆ smatra se pravovremenom odjavom, a što je trebalo konstatirati u HZZO-u, jer je poslodavac postupao po odredbama Zakona o radu, a potom po čl. 120. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, te nije počinio prekršaj za koji su prijavljeni.
9. Provedeni dokazni postupak zaključen je na osnovu provedenih dokaza, te je donijeta presuda kojom su okrivljenici oslobođeni od optužbe, temeljem članka čl. 182. točka 3. Prekršajnog zakona.
10. Okrivljenici su oslobođeni optužbe, te trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava ovog Suda.
U Čakovcu, 17. rujna 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Larisa Hajdarović
Spomenka Zanjko Kolman
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude okrivljenik i tužitelj ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana nakon primitka presude. Žalba se podnosi nadležnom sudu, pismeno, u 2 (dva) istovjetna primjerka, poštom preporučeno, putem ovog suda.
Dostavna naredba:
Okrivljenicima,
Branitelju,
Tužitelju,
Za spis.
