Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Broj: Rev-694/2025-2

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr.sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice BL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Branko Skerlev, odvjetnik u Zagrebu, protiv prvotuženika Ingka Centres Croatia d.o.o., Sop, Sesvete-Kraljevec, Alfreda Nobela 2, OIB:22078997631 i drugotuženika IKEA Hrvatska d.o.o. Sop, Sesvete- Kraljevec, Alfreda Nobela 2, OIB:21523879111, koje zastupa punomoćnik Branko Bulat, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Šavorić i partneri u Zagrebu, radi smetanja posjeda, odlučujući o reviziji tuženika protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-4707/2023-2 od 2. rujna 2024., kojim je djelomično potvrđeno i djelomično preinačeno rješenje Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Dugom Selu broj Psp-5/2022-37 od 30. listopada 2023., u sjednici održanoj 17. rujna 2025.,

    r i j e š i o  je :

    I. Prihvaća se revizija tuženika, ukida se rješenje Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-4707/2023-2 od 2. rujna 2024. u dijelu pod točkom II. i III. izreke i predmet se u tom dijelu vraća sudu drugog stupnja na ponovno suđenje.

    II. O troškovima postupka povodom revizije odlučit će se konačnom odlukom.

    Obrazloženje

    1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

    "I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

    "1. Utvrđuje se da su 1. tuženik Ingka Centres Croatia D.O.O., i 2. tuženik Ikea Hrvatska d.o.o. za trgovinu dana 24. siječnja 2022. godine, za što je tužiteljica saznala istog dana, smetali tužiteljicu BL u posljednjem mirnom posjedu nekretnine koja se sastoji od z.k. č. br. [katastarska čestica] oznake livada i oranica ... površine 7342 m2 upisane u zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da su ušli u posjed predmetne nekretnine te porušili i odsjekli cijeli nasad stabala oraha koji su rasli na predmetnoj nekretnini.

    2. Nalaže se 1. tuženiku i 2. tuženiku da uspostave ranije posjedovno stanje vraćanjem u prvobitno stanje predmetne nekretnine koja se sastoji od z.k. č. br. [katastarska čestica] oznake livada i oranica ... površine 7342 m2 upisane u zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da posade cijeli nasad stabala oraha, u opsegu i količini kakvi su bili prije izvršenog smetanja posjeda, u roku od 8 dana.

    3. Zabranjuje se 1. tuženiku i 2. tuženiku svako takvo i slično smetanje posjeda opisano u točki 1. izreke ovog rješenja ubuduće."

    II. Nalaže se tužiteljici da tuženicima u roku od 15 (petnaest) dana nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 547,48 eur/4.124,99 kn.

    III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 6.930,62 eur/52.218,76 kn."

    1.1. Rješenjem suda drugog stupnja odlučeno je:

    "I. Odbija se žalba tužiteljice kao djelomično neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, poslovni broj Psp-5/2022- 37 od 30. listopada 2023. u pobijanom dijelu pod točkom I.2. izreke.

    II. Uvažava se žalba tužiteljice kao djelomično osnovana i preinačuje rješenje Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, poslovni broj Psp-5/2022- 37 od 30. listopada 2023. u pobijanom dijelu pod točkama I.1., I.3., i II. izreke te rješava:

    1. Utvrđuje se da su 1. tuženik Ingka Centres Croatia d.o.o. i 2. tuženik IKEA Hrvatska d.o.o. za trgovinu dana 24. siječnja 2022., za što je tužiteljica saznala istog dana, smetali tužiteljicu BL u posljednjem mirnom posjedu nekretnine koja se sastoji od z.k. č. br. [katastarska čestica] oznake livada i oranica ... površine 7342 m2 upisane u zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da su ušli u posjed predmetne nekretnine te porušili i odsjekli cijeli nasad stabala oraha koji su rasli na predmetnoj nekretnini.

    2. Zabranjuje se 1. tuženiku i 2. tuženiku svako takvo i slično smetanje posjeda opisano u točki 1. izreke ovog rješenja ubuduće.

    3. Odbija se zahtjev 1. tuženika Ingka Centres Croatia i 2. tuženika IKEA Hrvatska d.o.o.za naknadu parničnog troška u iznosu od 547,48 eura/ 4.124,99 kn.

    4. Svaka stranka snosi svoj troškove postupka.

    III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak sastava žalbe u iznosu od 74,66 eura, u roku od 15 dana.".

    2. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revd-5309/2024-3 od 6. ožujka 2025. tuženicima je dopušteno podnošenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-4707/2023-2 od 2. rujna 2024., zbog pravnog pitanja:

    "Je li drugostupanjski sud obvezan, ako smatra da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku, pa stoga na temelju odredbe čl. 373.a Zakona o parničnom postupku preinačuje prvostupanjsku presudu, razložiti o kojim odlučnim činjenicama prvostupanjski sud nije dao valjane razloge, te u čemu su dani razlozi nejasni i proturječni, kao i je li obvezan dati razloge o odlučnim činjenicama koje je sam utvrdio, te navesti iz kojih je isprava i izvedenih dokaza te činjenice utvrdio, kao i dati valjane razloge o zaključcima koje je izveo i na temelju kojih činjenica ih je izveo?".

    3. Tuženici su protiv drugostupanjskog rješenja podnijeli reviziju zbog pravnog pitanja zbog kojeg im je dopušteno podnošenje revizije. Predložili su Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prihvatiti reviziju, preinačiti pobijano drugostupanjsko rješenje i odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti ili ukinuti drugostupanjsko rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

    4. Revizija je osnovana.

    5. Prema odredbi čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 80/22, 114/22, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) u vezi s čl. 400. st. 2. ZPP u povodu revizije Vrhovni sud Republike Hrvatske ispituje pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a ZPP zbog kojeg je dopuštena.

    6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za pružanje posjedovne zaštite na nekretnini, z.k. č. br. [katastarska čestica], oznake livada i oranica površine 7342 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da se utvrdi da su tuženici smetali tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu te nekretnine, da se naloži tuženicima uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja i da im se zabrani ubuduće smetati tužiteljicu u posjedu predmetne nekretnine.

    7. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev jer je na temelju provedenih dokaza zaključio da je posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine bio prvotuženik, pa nije ispunjena temeljna pretpostavka za pružanje posjedovne zaštite tužiteljici.

    8. Drugostupanjski sud je pozivom na odredbu čl. 373.a st. 1. i 3. ZPP u vezi s čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP i čl. 381. ZPP djelomično prihvatio žalbu tužiteljice i preinačio prvostupanjsko rješenje, na način da je prihvatio tužbeni zahtjev u dijelu u kojem je tužiteljica zahtijevala utvrđenje da su tuženici počinili smetanje posjeda i zabranu takvog i sličnog smetanja. Zaključak drugostupanjskog suda, koji je u bitnom utemeljen na iskazu svjedoka, jest da tuženici nisu dokazali da su 24. siječnja 2022. bili u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnina. Drugostupanjski sud je na temelju drugačije ocjene iskaza svjedoka, zaključio da je u posljednjem mirnom posjedu nekretnine bila tužiteljica, a ne prvotuženik.

    9. Tuženici u reviziji podnesenoj po dopuštenju navode da je drugostupanjski sud propustio ocijeniti dokaze u smislu čl. 8. ZPP, da je odluku je utemeljio isključivo na iskazima svjedoka koje je predložila tužiteljica kao i da je povrijedio načelo neposrednosti. Ističu da je drugostupanjski sud, ako je bio stava da u prvostupanjskom rješenju postoje nelogičnosti, trebao izvesti ocjenu dokaza i decidirano navesti u čemu se nelogičnosti ogledaju kako bi se drugostupanjsko rješenje moglo ispitati.

    10. U revizijskom stadiju postupka u bitnome je sporno je li drugostupanjski sud ovlašten, u slučaju kad ocijeni da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP pa na temelju odredbe čl. 373.a st. 1. točka 2. ZPP preinačuje prvostupanjsku odluku, iskaze svjedoka ocijeniti drugačije od prvostupanjskog suda ako sam nije proveo dokaz njihovim saslušanjem, te je li pri tom dužan postupiti u skladu s čl. 8. ZPP.

    11. Člankom 373.a ZPP je propisano:

    Drugostupanjski će sud presudom odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu, odnosno presudom će preinačiti prvostupanjsku presudu ako prema stanju spisa nađe:

    1) da bitne činjenice među strankama nisu sporne, ili

    2) da ih je moguće utvrditi i na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o tome je li prvostupanjski sud prigodom donošenja svoje odluke uzeo u obzir i te isprave, odnosno izvedene dokaze.

    Prigodom donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka, drugostupanjski sud je ovlašten uzeti u obzir i činjenice o postojanju kojih je prvostupanjski sud izveo nepravilan zaključak na temelju drugih činjenica koje je po njegovoj ocjeni pravilno utvrdio. U slučaju u kojem su ispunjeni uvjeti za donošenje presude iz stavka 1. ovoga članka, drugostupanjski sud može se donijeti i ako nađe da postoji bitna povreda odredaba parničnoga postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ovoga Zakona.

    11.1. U skladu s odredbom čl. 8. ZPP sud odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane i to prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

    12. Iz sadržaja odredbe čl. 373.a ZPP proizlazi ovlaštenje suda drugog stupnja da, u okolnostima kad ocijeni da je prilikom donošenja prvostupanjske presude počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP, preinači prvostupanjsku presudu. U tom slučaju drugostupanjski sud odluku donosi prema stanju spisa kada bitne činjenice među strankama nisu sporne ili kada ih je sam utvrdio na temelju isprava i izvedenih dokaza koje prvostupanjski sud nije uzeo u obzir, odnosno jer je isprave i izvedene dokaze drugačije ocijenio te formirao drugačiji zaključak o postojanju bitnih činjenica od prvostupanjskog suda.

    12.1. Nadalje, kad sud drugog stupnja koristi ovlaštenje iz čl. 373.a ZPP da odlučuje o dokaznoj vrijednosti dokaznih sredstava obvezan je provedene dokaze ocijeniti na isti način kao i sud prvog stupnja odnosno primjenom čl. 8. ZPP jer u protivnom takvu drugostupanjsku odluku ne bi bilo moguće ispitati.

    12.2. Slijedom navedenog prema odredbi čl. 373.a ZPP, drugostupanjski sud je ovlašten sam utvrditi odlučne činjenice i izvesti zaključke koji su drugačiji od zaključaka suda prvog stupnja, ali samo u slučaju kad je zaključak drugostupanjskog suda o drugačijem činjeničnom stanju toliko uvjerljiv da sasvim isključuje činjenično utvrđenje i zaključak prvostupanjskog suda. U protivnome, drugostupanjski bi sud trebao ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje ili provesti drugostupanjsku raspravu sukladno odredbi čl. 373.b ZPP (tako i ovaj sud u odlukama broj Rev-1402/2024-2 od 6. studenog 2024., broj Rev 937/2022-2 od 21. ožujka 2024. i broj Rev 2660/2019 od 9. listopada 2019.).

    13. Slijedom navedenog odgovor na postavljeno pravno pitanje glasi:

    "U slučaju kad sud drugog stupnja ocijeni da je prilikom donošenja prvostupanjske odluke počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP, te preinačuje prvostupanjsku odluku na temelju čl. 373.a ZPP u vezi s čl. 400. st. 2. ZPP, dužan je jasno i određeno navesti u čemu se konkretno sastoji bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP suda prvog stupnja, izvesti ocjenu svih provedenih dokaza u skladu s čl. 8. ZPP, navesti koje su činjenice i na temelju kojih dokaza utvrđene drugačije od suda prvog stupnja, kao i zaključak koji je na temelju tako utvrđenih činjenica izveo."

    14. Iz obrazloženja pobijane drugostupanjske odluke je razvidno da sud navodi što bi proizlazilo iz iskaza svjedoka, ne dajući pri tom ocjenu tih iskaza u smislu čl. 8. ZPP. Naime, prema utvrđenju suda prvog stupnja u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine je 24. siječnja 2022. bio prvotuženik, a sud drugog stupnja za drugačiji činjenični zaključak, da je tužiteljica bila u posljednjem mirnom posjedu, nije dao konkretne i dostatne razloge, posebice kad ne prihvaća kao vjerodostojne iskaze svjedoka koje je sud prvog stupnja saslušao i koje je prihvatio kao vjerodostojne te na istima utemeljio svoj zaključak.

    15. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u nizu odluka (primjerice odluci broj Rev 586/2001-2 od 21. lipnja 2001., broj Rev 195/2001-2 od 5. prosinca 2001. i broj Rev 937/2022-2 od 21. ožujka 2024.) zauzeo pravno shvaćanje da žalbeni sud nije ovlašten, bez rasprave, neposredno izvedene dokaze (osim isprava) ocijeniti drugačije nego što je to učinio prvostupanjski sud.

    16. U ovom predmetnu, odluka prvostupanjskog suda je utemeljena na iskazima svjedoka, dakle neposredno izvedenim dokazima, dok je žalbeni sud bez provođenja rasprave i saslušanja svjedoka utemeljio svoju odluku na drugačijoj ocjeni iskaza svjedoka. Budući da žalbeni sud nije ovlašten, bez rasprave, neposredno izvedene dokaze saslušanjem svjedoka ocijeniti drugačije nego što ih je ocijenio prvostupanjski nisu bile ispunjene pretpostavke za primjenu čl. 373.a st. 1. ZPP. Na taj način ostvarena je povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 373.a ZPP. Stoga je na temelju čl. 391. st. 7. ZPP u vezi s čl. 400. st. 2. ZPP ukinuta pobijana drugostupanjska odluka i predmet je vraćen sudu drugog stupnja na ponovan postupak.

    17. U ponovljenom postupku drugostupanjski sud će ponovno ispitati žalbene navode i ocijeniti pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja, imajući u vidu pretpostave za primjenu čl. 373.a st. 1. ZPP u konkretnom slučaju.

    18. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavljena je za konačnu odluku na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP.

    Zagreb, 17. rujna 2025.

    Predsjednik vijeća:

    mr.sc. Dražen Jakovina

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.