Republika Hrvatska

Općinski sud u Požegi

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: R1-32/2022-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Požegi, po sucu ovog suda Anamariji Kovačević Turac kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagatelja IH, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Leu Farkašu, odvjetniku iz Požege, protiv protustranke ZH, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, 17. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog predlagatelja IH od 24.11.2022. radi razvrgnuća suvlasništva geometrijsko diobom.

Obrazloženje

1.Predlagatelj IH zastupan po punomoćniku podnio je prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice. U prijedlogu navodi da su predlagatelj i protustranka suvlasnici su nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Požegi, Zemljišnoknjižnog odjela Požega i to k. č. br. [katastarska čestica] oznake zemljišta kuća i dvorište površine 984 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina]. Predlagatelj je vlasnik suvlasničkog dijela od 3/4, a protustranka suvlasničkog dijela od 1/4.

1.1.Predlagatelj se pokušao sporazumjeti s protustrankom radi razvrgnuća suvlasništva, no sporazum nije postignut. Na navedenoj nekretnini u naravi nalaze se dvije kuće te nadstrešnica, koje su evidentirane na katastarskom planu na kojemu su označene slovima A, B, C. Predlagatelj ističe da je u posjedu kuće označene slovom B i nadstrešnice označene slovom C te dvorišta, a da je protustranka u posjedu kuće označene slovom A kroz haustor koje predlagatelj pristupa na dio nekretnine u njegovu posjedu. Predlagatelj ističe i da je geometrijska dioba moguća jer kuće imaju potpuno odvojene priključke za struju, plin i vodu i odvojene ulaze, dok će prigodom diobe biti potrebno osnovati služnost prava prolaza na dijelu nekretnine koji će pripasti protustranci u korist dijela nekretnine koji će pripasti predlagatelju kako bi predlagatelj imao pristup na istu.

1.2. Stoga, predlagatelj predlaže da se suvlasništvo predmetne nekretnine razvrgne geometrijskom diobom na način da predlagatelju u vlasništvo pripadne dio nekretnine na kojem se nalazi kuća označena slovom B i nadstrešnica označena slovom C i dio dvorišta koji mu pripada sukladno njegovu suvlasničkom dijelu, a protustranci da pripadne dio nekretnine na kojem se nalazi kuća označena slovom A i dio dvorišta koji mu pripada sukladno njegovu suvlasničkom dijelu te da se na tom dijelu nekretnine osnuje služnost prolaza u korist dijela nekretnine koji će u vlasništvo pripasti predlagatelju.

1.3. S obzirom na sve navedeno, predlagatelj temeljem čl.50.st.2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima naslovljenom sudu predlaže da se suvlasništvo stranaka na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina] razvrgne geometrijskom diobom na zakonom propisani način.

2.Dostavu prijedloga za razvrgnuće suvlasničke zajednice te pozive tijekom postupka nije bilo moguće izvršiti redovnim putem protustranci ZH te mu je dostava iskazana putem oglasne ploče.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u izvadak iz zemljišne knjige zkl.ul.br. 2549 k. o. [katastarska općina], uvjerenje područnog ureda za katastar [adresa] od 27. rujna 2022., izvod iz katastarskog plana, rješenje upravnog odjela za poslove župana i županijske skupštine Požeško –slavonske županije od 8.11.2022. te ostale podneske i priloge spisu, održan je i očevid na licu mjesta dna 28.listopada 2024.na kojemu je sud saslušao predlagatelja IH i sudskog vještaka Željka Berića.

4. Prema odredbi članka 47. stavak 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17) suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva. Suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim ako bi to bilo na štetu ostalih, a može i tada ako se s obzirom na okolnost ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika.

4.1. Prema odredbi članka 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravo na razvrgnuće isplatom koji bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovog članka sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanjem dijela koji se diobom odvaja. Ako dioba iz stavka 2. ovog članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

5. Dakle, prema naprijed navedenoj odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima sud provodi razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina geometrijski ako je to moguće, a kako je to i predložio predlagatelj.

6. Radi utvrđenja načina na koji se predmetna suvlasnička zajednica nekretnina stranaka može razvrgnuti, odnosno može li se razvrgnuti geometrijskom diobom, sud je odredio vještačenje po vještaku građevinske struke Željku Beriću, iz Geo Grupe d.o.o.

7. Sud je proveo očevid na licu mjesta na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dana 28. listopada 2024. gdje je u nazočnosti predlagatelja uz punomoćnika geodetski vještak Željko Berić pregledao čestice i utvrdio da se u naravi radi o kat. čestici na kojoj postoje dvije zasebne stambene građevine, zasebne u smislu uživanja i pokazivanju predlagatelja i to ulice u posjedu protustranke ZH koja je praktično izgrađena u cijeloj širini predmetne čestice na koju se u dvorišnom dijelu nadovezuje stambena zgrada u posjedu predlagatelja IH koja je izgrađena uz istočnu među, tako da se zapadni dio predmetne čestice od te zgrade počevši od haustora, tj. prolaza kroz stambenu zgradu protustranke koristi kao dvorište te južni dio predmetne čestice koji se koristi kao oranica, bašča i voćnjak. Praktično predlagatelj pristupa svojoj kući kroz haustor kuće protustranke, koji je u naravi zapadni doljnji dio tj. prizemlje kuće protustranke dok je istočni dio prizemlja te kat i potkrovlje na terenu vidljivo zaključeni sa spuštenim roletama na prozorima itd.

8. Predlagatelj je pokazao da uživa stambenu zgradu u dvorištu na koju dolazi kroz haustor stambene zgrade do ulice i da koristi dvorište i da radi zemljište koje je oranica, vrt i bašča, s tim da u dvorišnom dijelu uz zapadnu među postoji pušnica i svinjac, te drvena šupa za drva koje su praktično vlasništvo protustranke. Naveo je da nekretnine predstavljaju cjelinu po pitanju stvarnog korištenja.

8.1. Saslušan na ročištu za očevid predlagatelj IH je iskazao da je naslijedio kuću u dvorištu od majke ŠH, odnosno darovala mu je prije 90ih godina, u kući živi od 1959. godine, i nesmetano ju uživa. Protustranka ZH je nekretninu stekao 2010. godine otprilike, a naslijedio je od svog oca koji je opet naslijedio od svog oca. ZH je u kući živio 2 godine i od tada mu gube svaki trag. Čuo je da živi u [adresa] i pokušavaju stupiti u kontakt s njim ali ne uspijevaju. Postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice je pokrenuo iz razloga što se kuća do ulice u stvarnom vlasništvu i posjedu ZH urušava i opasna je za okolinu i ne želi snositi kao suvlasnik cijele nekretnine odgovornost u slučaju građevinske inspekcije ili nanesene štete. Oni nesmetano žive u svojoj kući, ali moraju proći kroz haustor kuće protustranke kako bi izašli na ulicu, isto tako on mora proći kroz zajedničko dvorište kako bi pristupio svom vrtu. Predlagatelj navodi da bi želio razriješiti imovinsko prane odnose da ima svatko svoju nekretninu sa zasebnim katastarskim brojem i istodobno da mu se osigura prostor na javnu površinu osnivanjem služnosti prolaza kroz haustor kuće protustranke. Protustranka nije koristila nekretninu više od 10 godina niti se uopće pojavljivala na istoj. I susjedima predstavlja opasnost nekretnina koja ima oštećen krov, te kroz isti prokišnjava u stambeni prostor, a postoji opasnost od rušenja i na susjedne čestice. Zgrade su spojene odnosno prislonjene jedna na drugu tako da i predlagatelju prokišnjava kad god je veće nevrijeme, curi mu u sobu, spavaću sobu u gornjoj etaži.

9. Geodetski vještak Željko Berić saslušan na ročištu za očevid je iskazao da je predmetna kat. čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema prostorno planskoj dokumentaciji tj. prema GUP-u Požega, izgrađena građevna čestica unutar građevinske zone Grada Požega prema tekstualnom dijelu GUP-a. Definicija građevinske čestice je uređena Zakonom o prostornom uređenju koji u čl.3. st. 6 kaže da je građevna čestica u načelu jedna kat. čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu. Isto tako čl. 160 istog Zakona o prostornom uređenju propisuje načine parcelacije građevinskog zemljišta koji se provode u skladu s lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice, građevinskom dozvolom, prostornim planom itd. Budući da se na predmetnoj čestici nalaze dvije stambene građevine kako je to već i opisano u uvodnom dijelu od strane suda te imajući u vidu da je stambena građevina do ulice u naravi vlasništvo protustranke, a koja je izgrađena praktično u cijeloj širini čestice do ulice, za koju predlagatelj predlaže da se vidljivo odvoji od preostalog dijela čestice, odnosno pocijepa to znači da njegov dio buduće nove čestice sa njegovom stambenom zgradom u dvorištu, pripadajućim dvorištem i oranicom, baščom, ne bi imao neposredan pristup na prometno javnu površinu, tj. ulicu. Za takvu parcelaciju trebalo bi ustvari postupiti po čl. 157. koji propisuje kada se smatra da je utvrđena građ. čestica za redovitu uporabu postojeće zgrade odnosno kojim se propisuje parcelacija građ. zemljište sukladno s rješenjem o utvrđivanju građ. čestice, koji dalje kaže da za postojeću građevinu nije utvrđena građ. čestica odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine ako su na istoj čestici izgrađene dvije ili više građevine koje građevinski, funkcionalno, tehničko-tehnološki nisu cjelina, što u ovom slučaju je vezano za stambene zgrade predlagatelja i protustranke. Da bi se takav zahtjev podnio i predao u Urbanizam u isti je potrebno priložiti presliku kat. plana, na koji se određuje oblik te nove građ. čestice, da je građevina za koju se utvrđuje građ. čestica postojeća, a to znači da je legalna (ima uporabnu dozvolu ili RIS).Iz svega prethodnog smatra da takav zahtjev Urbanizam ne bi prihvatio. Uvidom u kat. plan vidljivo je da je stambena zgrada do ulice ucrtana, kao i dvorišna stambena zgrada, koja je prikazana kao cjelina i kako se u naravi radi o jednoj zgradi koje su upisane u posjedovni list br. 11324 k. o. [katastarska općina] na način da je upisana kuća površine 60 kvadrata, kuća površine 84m2, oranica površine 492m2 dvorište 162m2 i dvorište 186m2. Navedeni raspis proizlazi iz 1991. godine kada su stambene zgrade ucrtane na kat. planove temeljem skice br. 35/91 i kada je zemljište koje nije po zgradama raspisano na navedeni način. Iz navedenog raspisa proizlazi da je tada na terenu takvo stanje uživanja po pitanju navedenog raspisa površina na terenu postojalo koje danas nije vidljivo (nije vidljiva granica između dva dvorišta, odnosno između površine dva dvorišta i oranice u južnom dijelu). Kada bi to na terenu postojalo vidljivo razgraničeno i naravno uz pristanak i jednog i drugog suvlasnika i predlagatelja i protustranke, moglo bi se pristupiti temeljem čl. 25 st.3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina utvrđivanju i formiranju novih kat. čestica (ne građevinskih) koje kao takve stvarno na terenu postoje u naravi budući da bi bile različitog vlasništva i da su u nesmetanom i nestvarnom posjedu različitih vlasnika u ovom slučaju suvlasnika. Na taj bi se način moglo provesti usklađivanje stanja u katastru, zemljišnoj knjizi i na terenu odnosno konačna svrha takve diobe bila bi stvaranje preduvjeta za naknadno rješavanje imovinsko pravnih odnosa tj. diobe suvlasništva. Budući da nemamo prisutnog nositelja prava u ovom slučaju protustranke, takvu diobu po ovom članku nije moguće provesti.

10. Obzirom iz iskaza saslušanog geodetskog vještaka proizlazi zaključak da nekretninu nije moguće podijeliti geometrijski kako to predlaže predlagatelj, a predlagatelj nije zainteresiran za civilnu diobu ( prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, jer u nekretnini stanuje i smisao postupka je bila prisiliti protustranku kao suvlasnika cijele nekretnine na odgovorno ponašanje u pogledu svog vlasništva) nisu ispunjene pretpostavke iz čl.50 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pa je odlučeno kao u izreci.

U Požegi 17. rujna 2025.

Sudac:

Anamarija Kovačević Turac

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ovoga rješenja dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Odvjetnik Leo Farkaš, Požega

2. ZH, iz [adresa] – putem oglasne ploče