Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29 A

Gž-1350/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Marka Pribisalića, predsjednika vijeća, dr. sc. Lidije Vojković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Lucije Lasić, članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužiteljice DČ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Igoru Vlašiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika: 1. PČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. IČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i 3. VČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanih po punomoćniku Šimi Mrdeži, odvjetniku u Šibeniku, radi utvrđenja prava stvarne služnosti, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda Šibeniku broj P-2094/2024-71 od 25. ožujka 2025., na sjednici vijeća održanoj 17. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e :

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda Šibeniku broj P-2094/2024-71 od 25. ožujka 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"1. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

I. Utvrđuje se da preko nekretnine u vlasništvu tuženog PČ (OIB [osobni identifikacijski broj]) [adresa] i tužene IČ (OIB [osobni identifikacijski broj]) [adresa], i to zk.č.br. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvor površine 120 m2 upisane u zk. ul. br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao poslužne nekretnine a u korist nekretnine označene kao [katastarska čestica] ZGR u naravi kuća i dvor površine 120 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine, koja je u vlasništvu tužiteljice DČ (OIB [osobni identifikacijski broj]) [adresa], postoji pravo stvarne služnosti puta i to pravo staze i pravo kolnika u širini 1,5 m od međe s [katastarska čestica] ZGR u naravi kuća i dvor površine 118 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] cijelom njezinom dužinom, što su tuženici dužni trpjeti, kao i trpjeti provedbu ove presude te upisa opisanog prava služnosti u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku, sve u roku 15 dana.

II. Utvrđuje se da preko nekretnine u vlasništvu tužene VČ, [adresa], i to [katastarska čestica] ZGR u naravi kuća i dvor površine 118 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to etažno vlasništvo s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) i etažno vlasništvo s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2): prizemlje kao poslužne nekretnine, a u korist nekretnine [katastarska čestica] ZGR u naravi kuća i dvor površine 120 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine, koja je u vlasništvu tužiteljice DČ (OIB [osobni identifikacijski broj]) [adresa], postoji pravo stvarne služnosti puta i to pravo staze i pravo kolnika u širini 1,5 m od međe s [katastarska čestica] ZGR u naravi kuća i dvor površine 120 m2 upisane u zk. ul. br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] cijelom njezinom dužinom, što je tuženica dužna trpjeti, kao i trpjeti provedbu ove presude te upisa opisanog prava služnosti u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku, sve u roku petnaest dana.

III. Nalaže se tuženicima PČ (OIB [osobni identifikacijski broj]) [adresa],

[adresa] i IČ (OIB [osobni identifikacijski broj]) [adresa] solidarno predati tužiteljici DČ (OIB [osobni identifikacijski broj]) [adresa], ključ podizne rampe izgrađene na [katastarska čestica] ZGR u naravi kuća i dvor površine 120 m2 upisane u zk. ul. br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kojom ometaju tužiteljicu u izvršavanju prava služnosti, u roku petnaest dana, pod prijetnjom ovrhe.

IV. Nalaže se tuženicima PČ (OIB [osobni identifikacijski broj]) [adresa], IČ (OIB [osobni identifikacijski broj]) [adresa] i VČ, [adresa] solidarno naknaditi tužiteljici DČ (OIB [osobni identifikacijski broj]) [adresa] trošak ovog parničnog postupka, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope propisane člankom 29. Zakona o obveznim odnosima, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve u roku petnaest dana.

2. Nalaže se tužiteljici DČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknaditi tuženiku ad.1 PČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tuženoj ad.2 IČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i tuženoj ad.3 VČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] nadoknaditi parnični trošak u ukupnom iznosu od 3.900.00 eura u roku od petnaest (15) dana po pravomoćnosti ove presude."

2.Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnijela tužiteljica, pobijajući presudu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači i prihvati tužbeni zahtjev, podredno da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3.Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba tužiteljice nije osnovana,

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje da preko nekretnine u vlasništvu tuženika 1. PČ i tuženice 2. IČ označene kao [katastarska čestica] zgr. te tuženice 3. VČ označene kao [katastarska čestica] zgr K. O. [katastarska općina]. kao poslužnih nekretnina, u korist nekretnine tužiteljice označene kao [katastarska čestica] zgr. K. O. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, postoji pravo stvarne služnosti puta i to pravo staze i kolnika u širini od 1,5 m, te upis tog prava u zemljišnu knjigu, kao i zahtjev radi predaje ključeva podizne rampe izgrađene na čest. zgr. [katastarska čestica]. K. O. [katastarska općina].

6. Na temelju dokaza izvedenih tijekom postupka prvostupanjski sud je utvrdio:

- da je predmet spora betonirani plato koji se nalazi između kuća tužiteljice i tuženika ad. 1, 2 i 3. a identificira se kao dio čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (na skici mjesta očevida vještaka mjernika MČ od 14.3.2023. i dopuni skice mjesta očevida od 28.5.2023.označen slovima A-B-C-D-A površine 72 m2),

- da se na spornom dijelu nalazi jedna stara smokva te podizna rampa i vodovodno mjerilo,

- da prema podacima iz katastra čest. zgr. [katastarska čestica] je kuća i dvorište i ima 120 m2, a kao posjednici se vode svatko za po 1/1 PČ, [adresa] i IČ, [adresa],

- da je čest. zgr. [katastarska čestica] je kuća i dvorište i ima 120 m2, a kao posjednik se vodi SČ sin D, [adresa],

- da je čest. zgr. [katastarska čestica] je kuća i dvorište i ima 113 m2, a kao posjednici su upisani za po ½ svatko ĆČ sin P, [adresa] i ĆČ I rođena V, [adresa],

- da je čest. zgr. [katastarska čestica] je kuća i dvorište, ima 118 m2, a kao posjednica je upisana VČ, Ulica 1. svibnja 8, [adresa] – (utvrđeno očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika MČ i pregledom skice mjesta očevida istog vještaka od 14.3.2023. i dopune skice mjesta očevida od 28.5.2023. – list 102, 105 i 120 spisa),

- da su DČJ (kao prodavatelj) i SČ (kao kupac) dana 14. travnja 1967. godine sklopili ugovor o kupoprodaji (na kojem je potpis prodavatelja ovjeren kod ovog suda 18.2.1970.). Ugovorne strane su suglasno ugovorile da je predmet kupoprodaje čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 120 m2 na predjelu zv. [adresa] na kojoj nekretnini je kupac izgradio kuću oznake [katastarska čestica] za kupoprodajnu cijenu u iznosu od 2.160 tadašnjih ND koja cijena je u cijelosti isplaćena, te da kupac stupa u posjed te nekretnine danom potpisa ugovora,

- da su UČ (kao prodavatelj) i SČ (kao kupac) sklopili dana 6.1.1968. godine privremeni kupoprodajni ugovor. Ugovorne strane su suglasno ugovorile da je predmet ugovora ½ dijela [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 125 m2, da je južna strana gradilišta od UČ, a sjeverna strana SČ, te da pristaju da se za kolni i pješački put ostavi od zgrade sredinom 1,5 m širine u dužini 25 m,

- da je [katastarska čestica] zgr K. O. [katastarska općina] upisana u A listu Z. U. [broj ZK uloška] u naravi kuća i dvor 120 m2, a kao vlasnica je upisana DČ (tužiteljica) za cijelo – (utvrđeno pregledom neslužbene kopije izvatka z zemljišne knjige ovog suda- povijesni prikaz)

- da je ranije na temelju prijedloga za upis vlasništva od dana 18. veljače 1970. broj Z-256/70 i ugovora o kupoprodaji sklopljenog između NČ i SČ, kao vlasnik bio upisan SČ, sada pok. djed tužiteljice, da je na temelju odredbi Zakona o građevinskom zemljištu i Odluke o prijenosu u društveno vlasništvo građevinskog zemljišta na području naselja gradskog karaktera [adresa] Skupštine općine Šibenik broj 08-7435-1-86 od 2.5.1986. nekretnina bila upisana kao društveno vlasništvo (koji upis je izvršen 28.7.1986. pod brojem Z- 2277/86) do 13. ožujka 1991. godine, da je potom na temelju prijedloga za upis prava vlasništva od 17. rujna 1996. godine broj Z-2791/2016 i ugovora o darovanju od 22.8.1996 sklopljenog sa CČ upisan kao vlasnik ZČ (pok. otac tužiteljice), te na temelju prijedloga za upis prava vlasništva od 30. siječnja 2008. godine broj Z-600/2008 i ugovora o darovanju od 24.6.2008. sklopljenog sa PČJ CČ upisana kao suvlasnica tužiteljica za ½ dijela – (utvrđeno pregledom preslike zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]) ,

- da je [katastarska čestica] zgr K. O. [katastarska općina] upisana u A listu Z. U. [broj ZK uloška] u naravi kuća i dvor 120 m2, a kao suvlasnici su upisani PČ (tuženik ad.1) i IČ (tuženica ad.2) za ½ dijela svaki i to temeljem prijedloga za upis vlasništva broj Z- 7875/14 od 19.11.2014. i ugovora o kupoprodaji od 21.10.2014. godine sklopljenog sa ŠČ, dok je u C listu zabilježba spora broj P-1141/16 koja zabilježba je izvršena dana 8.7.2016. pod brojem Z-6497/2016 - (utvrđeno pregledom neslužbene kopije izvatka z zemljišne knjige ovog suda-povijesni prikaz),

- da su ranije na temelju prijedloga za upis vlasništva od dana 22. srpnja 1970. broj Z-1150/70 i ugovora o kupoprodaji od 177.1970., kao suvlasnici [katastarska čestica] zgr bili upisani UČ i HČ za ½ dijela svaki, da je na temelju odredbi Zakona o građevinskom zemljištu i Odluke o prijenosu u društveno vlasništvo građevinskog zemljišta na području naselja gradskog karaktera [adresa] Skupštine općine Šibenik broj 08-7435-1-86 od 2.5.1986. nekretnina bila upisana kao društveno vlasništvo (koji upis je izvršen 28.7.1986. pod brojem Z-2277/86) do 13. ožujka 1991. godine, da je potom na temelju prijedloga za upis prava vlasništva od 6. listopada 2000. godine broj Z-4291/2000 temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Đurđevcu broj O-248/1999-5 od 21.9.1999. iza smrti HČ upisan kao suvlasnik ŠČ za ½ dijela, a na temelju prijedloga za upis prava vlasništva od 27. lipnja 2008. godine broj Z-4143/2008 i ugovora o darovanju od 8.5.2008. sklopljenog sa JČ upisan kao suvlasnik ŠČ za ½ dijela,

- da je [katastarska čestica] zgr K. O. [katastarska općina] upisana u A listu Z. U. [broj ZK uloška] u naravi kuća i dvor 118 m2, a kao vlasnica je upisana VČ (tuženica ad.3) i to temeljem prijedloga za upis vlasništva broj Z-3855/1998 od 21.7.1998. i ugovora o darovanju od 2. srpnja 1998. godine sklopljenog sa ABC glede prizemlja zgrade i temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Koprivnici broj O-165/2003 od 13.5.2003. po sucu Želimiru Hrvatiću i rješenja o ispravci od 4.12.2014. glede suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-1) vlasništva nekretnine koji nije posebno opisan (koji upis je izvršen pod brojem Z- 8725/14), dok je u C listu zabilježba spora broj P-1141/16 koja zabilježba je izvršena dana 8.7.2016. pod brojem Z-6497/2016,

- da je ranije na temelju prijedloga za upis vlasništva od dana 18. veljače 1970. broj Z-254/70 i ugovora o kupoprodaji od 18.2.1970., kao vlasnik [katastarska čestica] zgr bio upisan PČJ za cijelo, da je na temelju odredbi Zakona o građevinskom zemljištu i Odluke o prijenosu u društveno vlasništvo građevinskog zemljišta na području naselja gradskog karaktera Vodice Skupštine općine Šibenik broj 08-7435-1-86 od 2.5.1986. nekretnina bila upisana kao društveno vlasništvo (koji upis je izvršen 28.7.1986. pod brojem Z-2277/86) do 13. ožujka 1991. godine, da je potom na temelju prijedloga za upis prava vlasništva od 21. kolovoza 1998. godine broj Z-3822/2018 temeljem ugovora o darovanju od 2.7.1998. upisana kao vlasnica VČ (tuženica ad.3.) za cijelo.

7. S obzirom na vrijeme na koje se tužiteljica poziva da je stekla pravo stvarne služnosti u primjeni je odredba članka 388. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 46/10, 143/12, 152/14, u daljnjem tekstu: ZV), prema kojoj se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema njegovih odredbama, ako prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije što drugo propisano.

8. Stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZV-a se prosuđuje prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka (stavak 2.).

9. Uzimajući u obzir rezultate dokaznog postupka, a posebno sadržaj preslike zemljišnih knjiga (Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]), neslužbenih kopija zemljišnoknjižnih izvadaka prvostupanjskog suda – povijesni prikaz (Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]) u postupku je nedvojbeno utvrđeno da su predmetne nekretnine dakle, [katastarska čestica] zgr, [katastarska čestica] zgr i [katastarska čestica] zgr sve K.O . Vodice od 28. srpnja 1986. godine do 13. ožujka 1991. godine bile u režimu društvenog vlasništva na temelju članka 13. i 16. Zakona o građevinskom zemljištu ("Narodne novine" broj 54/80) i Odluke o prijenosu u društveno vlasništvo građevinskog zemljišta na području naselja gradskog karaktera Vodica, Skupštine općine Šibenik broj 08- 7435/1-86 od 2. svibnja 1986. (Službeni vjesnik općina Drniš, Knin i Šibenik broj 16/86) (koji upis je izvršen pod poslovnim brojem Z-2277/86) te da je sada pok. otac tužiteljice vlasništvo čest. br. 853 zgr K. O. [katastarska općina] stekao 27. rujna 1996. godine kada se upisao kao vlasnik u zemljišnu knjigu.

10. Prema odredbi članka 13. stavka 1. Zakona o građevinskom zemljištu ("Narodne novine" broj 54/80, 48/88, 16/90, 53/90, 44/92, 91/96 dalje: ZG) u gradovima i naseljima gradskog karaktera zemljišta na koja postoji pravo vlasništva prenose se u društveno vlasništvo odlukom skupštine općine.

11. S obzirom da su NČ (kao prodavatelj) i SČ (kao kupac, prednik, djed tužiteljice) dana 14. travnja 1967. godine sklopili ugovor o kupoprodaji (na kojem je potpis prodavatelja ovjeren kod suda 18.2.1970 čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 120 m2 na predjelu zv. Bamborova na kojoj nekretnini je prednik tužiteljice izgradio kuću oznake [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u kontekstu citiranih odredbi ZG-a, nedvojbeno je da u vrijeme sklapanja odnosnog ugovora nekretnina nije bila u režimu društvenog vlasništva.

12. U vrijeme dok su predmetne nekretnine bile u režimu društvenog vlasništva na snazi je bio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ broj 6/80, 36/90" koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., a preuzet je Zakonom o preuzimanju "Narodne novine" broj 53/91, 7/92 dalje: ZOVO), prema kojem se nije moglo steći stvarna služnost na nekretnini dosjelošću (članak 55. ZOVO-a). To znači da pravni prednici tužiteljice za to vrijeme nisu mogli steći stvarnu služnost na predmetnim nekretninama dosjelošću (niti je prednik tužiteljice pok. djed SČ istu stekao do dana 28. srpnja 1986. godine jer nije ispunjeno potrebno vrijeme posjedovanja), već je posjedovanje započelo ponovno od 13. ožujka 1991. godine, kao dana kada je ukinuto društveno vlasništvo i uspostavljeno pravo vlasništva, a koje je potom nastavio pok. otac tužiteljice ZČ i tužiteljica.

13. Prema odredbi članka 52. ZOVO-a na temelju pravnog posla stvarna se služnost stječe upisom u javnu knjigu ili na drugi odgovarajući način određen zakonom.

14. Mogući sporazum prednika tužiteljice pok. djeda SČ i pravnog prednika tuženika ad.1 PČ i tuženice ad.2 IČ, UČ ŠČ o ustanovljenju prava predmetne stvarne služnosti (koji bi prema navodima tužiteljice nastao temeljem privremenog kupoprodajnog ugovora od 6.1.1968.) mogao je biti samo pravna osnova, ali ne i način stjecanja prava sporne služnosti za što je, kada je u pitanju pravni posao, uvijek je bio potreban upis u zemljišne knjige.

15. Prednici stranaka nisu mogli ustanoviti služnost svaki na svom dijelu nekretnine jer se to protivilo temeljnom pravilu prema kojem služnost nije moguće osnovati na vlastitoj stvari, a ako su za prolaženje sporazumno namjeravali ustanovili put s pravom služnosti, s obzirom da neupitno nije provedena uknjižba tog pravnog posla to je sporna služnost mogla biti stečena samo na temelju dosjelosti i to dana donošenje Odluke o prijenosu u društveno vlasništvo građevinskog zemljišta na području naselja gradskog karaktera Vodica, Skupštine općine Šibenik broj 08- 7435/1-86 od 2. svibnja 1986. godine odnosno dana 28. srpnja 1986. godine kada je u zemljišnoj knjizi izvršen upis društvenog vlasništva. Kupoprodajni privremeni ugovor nikada nije realiziran, niti su od strane navedenih ugovornih strana poduzete ikakve radnje u pravcu ucrtavanja puta u evidenciji katastra.

16. Prema odredbi članka 54. stavka 1. ZOVO-a, stvarna služnost stječe se dosjelošću kada je vlasnik povlasnog dobra faktično ostvarivao služnost za vrijeme od dvadeset (20) godina, a vlasnik povlasnog dobra se tome nije protivio. Po tom propisu nije se tražio ni savjestan (pošten) posjed ali je bila nužna istinitost posjeda, tj da nije stečen vi, clam ili precario i faktično ostvarivanje služnosti kroz neprekinuto vrijeme od 20 godina, čemu se vlasnik povlasnog dobra nije protivio.

17. Nadalje, prema odredbi članka 229. stavka 1. ZV-a stvarna služnost se osniva na temelju zakona dosjelošću ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset (20) godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio, dok je stavkom 2. propisano da se dosjelošću ne može osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva. Nepošteni (nesavjesni) posjednik ne može steći vlasništvo nekretnine dosjelošću niti redovnom niti izvanrednom dosjelošću s obzirom da se pravo vlasništva dosjelošću može steći samo, sukladno odredbe članka 11. stavka 1.

ZV-a, ako postoji samostalan posjed.

18. Na temelju iskaza svjedoka KČ, ŽČ pok. PČJ i ĐČ sina M proizlazi da su se svi susjedi zajedno družili, da je na predmetu spora znalo biti 5/6 parkiranih vozila, da su za izlazak vozila vani rješavali dogovorom, a za izlazak vani su se dogovarali prethodni dan i preparkirali vozila, te da je takvo stanje bilo do trenutka kada su tuženik ad.1 PČ i tužena ad.2 IČ kupili nekretninu ([katastarska čestica] zgr [adresa].). Proizlazi da posjedovanje prednika tužiteljice i tužiteljice koje nije bilo samostalno jer je predmet spora korišten i od ostalih navedenih osoba (susjeda koji imaju svoje objekte u blizini prijepora) koju činjenicu potvrđuje i tužiteljica u tužbi), a navedena okolnost tj. korištenje prijepora i od strane drugih osoba ukazuje da su tužiteljica i njezini prednici imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na isključivi i samostalni posjed.

19. S obzirom na iskaze svjedoka ŠČ i OČ, pravnih prednika tuženika ad.1. PČ i tužene ad.2. IČ odnosno bivših vlasnika [katastarska čestica] zgr K. O. [katastarska općina] koji su suglasno iskazali da su preklopni branik (tzv. čuvar parkinga) postavili još 2008. godine kada su renovirali nekretninu, zaključali ga i da su isključivo oni imali ključ od istoga, a postavili su ga kako nitko ne bi mogao parkirati u njihovom dvorištu što se ranije događalo, s obzirom da su Vodice turističko mjesto, očigledno je da su tužiteljica i navedeni susjedi gore navedene čine vršili bez znanja i odobrenja pravnog prednika tuženika ad.1 i tuženice ad.2, ŠČ, koji inače prebiva u [adresa] kao i svjedokinja OČ i koji su u Vodicama boravili samo za vrijeme ljeta u trajanju od mjesec dana i prema iskazima navedenih svjedoka u to vrijeme pok. otac tužiteljice nije bio u Vodicama.

20. Ukoliko je prednik tužiteljice zajedno sa svjedocima CČ i KČ, te ĐČ koristio predmet spora, to je bilo bez znanja pravnih prednika tuženika 1. i tuženice 2. ŠČ, a na koju okolnost je decidirano iskazivala i svjedokinja LČ iskazujući "u odnosu na iskaze svjedoka ŽČ, KČ i ĐČ, vlasnici od susjedne nekretnine o tome da su se u dvorištu parkirali i da se onuda automobilom prolazilo mogu reći da se to nije radilo u vrijeme kada smo mi bili tamo, a ne zna da li je tko prolazio u vrijeme kada mi nismo boravilo tamo ".

21. Prvostupanjski sud nije prihvatio iskaze svjedoka KČ, ŽČ i ĐČ u cijelosti kao vjerodostojne jer su u suprotnosti sa izvedenim utvrđenjem, a osim toga zbog dobrih susjedskih odnosa imaju interes da tužiteljica uspije u postupku. Svjedoci KČ i ŽČ tijekom godine prebivaju u [adresa], a u Vodice su dolazili za vrijeme godišnjeg odmora (ljeti) i to u vrijeme kada nisu bili pravni prednici tuženika ad.1 i tuženice ad.2 (ŠČ i OČ) kao tada (su)vlasnika poslužne nekretnine pa dobrosusjedski odnosi između njih i tužiteljice, bez znanja i odobrenja odnosnih pravnih prednika tuženika ad.1 i tuženice ad.2 i tuženice ad.3 VČ sami po sebi ne znači zakonito izvršavanje sadržaja prava stvarne služnosti od strane tužiteljice i njenog pok. oca.

22. Kod takvih utvrđenja, te činjenice da je željezna rampa bila na mjestu spora u trenutku sklapanja ugovora o kupoprodaji između tuženika ad.1 i tuženice ad.2 te ŠČ, da im je ŠČ dao ključeve rampe, koje činjenice proizlaze iz stranačke izjave tuženika, a koje je ovaj prvostupanjski sud cijenio vjerodostojnima, da je predmet spora betoniran, imitacija kamenih ploča, te da predmetna služnost nije upisana u zemljišne knjige, po ocjeni prvostupanjskog suda istima u trenutku kupoprodaje i u trenutku zahtijevanja upisa vlasništva nije bilo poznato postojanje služnosti kao tereta nekretnine koju kupuje.

23. Tuženika 1. PČ, tuženicu 2. IČ, te tuženicu 3. VČ, a i njihove upisane pravne prednike ŠČ odnosno PČJ S štiti povjerenje u zemljišnu knjigu u smislu odredbe članka 243. ZV- a jer stvarna služnost koja je predmet spora, ako je i postojala, nije upisana u zemljišnoj knjizi, pa su prestale upisom tuženika i ranije njegovih pravnih prednika u zemljišnu knjigu, s obzirom da tužiteljica nije dokazala da su tuženici za njihovo postojanje znali ili morali znati. Čak da su tuženici i bili nesavjesni, rok dosjelosti bi za tužiteljicu u odnosu na njega počeo iznova teći tek od dana 19.11.2014. u odnosu na tuženika 1. i tuženu 2. (kao dana kada su se isti temeljem ugovora o kupoprodaji od 21.10.2014. upisali u zemljišnu knjigu kao suvlasnici) odnosno od 2014. u odnosu na tuženicu 3. VČ kada se ista upisala kao vlasnik [katastarska čestica] zgr K. O. [katastarska općina] i to neopterećenu, bez ikakvih prava trećih fizičkih i pravnih osoba., budući tužiteljica nije dokazala nesavjesnost tuženikovih prednika.

24. Na očevidu je utvrđeno da kretanje, dakle, provoz kolima nije moguće, te je tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži služnost kolnika već i zbog toga neosnovan. Posebno je za naglasiti da je predmet spora betonirani plato koji se nalazi između kuća tužiteljice i tuženika 1. PČ, tuženice 2. IČ i tuženice 3. VČ, a identificira se kao dio čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji dio je na skici mjesta očevida vještaka mjernika MČ od 14.3.2023. i dopuni skice mjesta očevida od 28.5.2023.označen slovima A-B-C-D-A površine 72 m2.

25. Tužiteljica tužbenim zahtjevom zahtijeva utvrđenje da preko cijele nekretnine tuženika kao poslužne nekretnine postoji pravo stvarne predmetne služnosti, a ne preko dijela nekretnina kako je to utvrđeno prilikom očevida na mjestu spora, radi čega tako postavljeni tužbeni zahtjev koji nije postavljen u skladu s utvrđenjem s očevida i skicama mjesta očevida nije osnovan. Nadalje, tužiteljica, a niti njeni prednici (pok. djed CČ i otac ZČ) prema tome nisu stekli pravo stvarne služnosti dosjelošću iz naprijed navedenih razloga. S obzirom na navedeno, navodi tužiteljice izneseni u tužbi i tijekom raspravljanja i u podnesku od dana 7. siječnja 2025. godine kao i stranački iskaz ne mogu se prihvatiti, jer su u suprotnosti s utvrđenjem prvostupanjskog suda.

26. Kako prvostupanjski postupak nije vraćen u prethodni postupak, to po ocjeni prvostupanjskog suda nije bilo moguće iznositi nove dokazne prijedloge, radi čega je prvostupanjski sud pravilno odbio dokazni prijedlog tužiteljice za saslušanjem svjedoka FČ, BČ, TČ, ČČ i RČ.

27. S obzirom na sve naprijed navedeno prvostupanjski sud je pravilno odbio tužbeni zahtjev u cijelosti i, temeljem odredbe članka 54. stavka 1. ZPP-a, tužiteljici naložio da tuženicima naknadi parnični trošak.

28. Žalbeni razlozi i navodi tužiteljice su neosnovani jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno i postupovno pravo i za svoju odluku dao valjane razloge. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice prvostupanjski sud je pravilno cijenio sve izvedene dokaze te nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. ZPP-a. Naime, prvostupanjski sud je odluku donio prema tužbenom zahtjevu na način na koji ga je postavila tužiteljica te izreka presude nije proturječna razlozima presude jer se prvostupanjska presuda temelji na dokazima izvedenim tijekom postupka pa nije počinjena bitna povreda odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a. Tužiteljica je nakon zaključenja prethodnog postupka predložila izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka, ali je prvostupanjski sud taj prijedlog odbio jer nije podnesen u zakonom predviđenom stadiju postupka. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio činjenično stanje na temelju očevida i nalaza i mišljenja sudskog vještaka geometra MČ od 28. svibnja 2023. Na temelju izvedenih dokaza utvrđeno je da provoz kolima preko nekretnina tuženika nije moguć, a tužiteljica je ponekad prolazila povlasnom nekretninom tuženika, ali je bila svjesna da je to njihova nekretnina te nije bila poštena posjednica prava stvarne služnosti bez obzira što je ranije njen prednik ugovorio pravo služnosti preko nekretnine koja je onda bila u vlasništvu prednika tuženika. S obzirom na svojstva i opis povlasnih nekretnina koje su se povremeno koristile od strane tužiteljice, na temelju izvedenih dokaza utvrđeno je da je došlo do prekida dosijedanja te da kasnije kada je dosijedanje ponovno počelo teći nije protekao zakonski rok za stjecanje prava stvarne služnosti dosjelošću. Što se tiče ročišta za objavu presude i dostavljanja presude tužiteljici u tom pravcu tužiteljici nije onemogućeno raspravljanje pred sudom niti je počinjena bitna povreda odredbe članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP-a. Pored toga, postupanje suda u tom dijelu nije utjecalo na pravilnost i zakonitost presude donesene u ovoj pravnoj stvari. Prvostupanjski sud je pravilno donio odluku o parničnom trošku tuženika sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23) jer se u konkretnom slučaju primjenjuje Tarifa u vrijeme dospijeća prava na naknadu parničnog troška, a to je trenutak zaključenja glavne rasprave, koja je u konkretnom slučaju zaključena 6. veljače 2025.

29. Radi toga je, temeljem odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, odbijena žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda jer ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

Split, 17. rujna 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Marko Pribisalić