REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Vukovarska cesta 31/III

Poslovni broj: Us I-695/2024-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji toga Suda Jasenki Beker Rupčić, uz sudjelovanje zapisničarke Sabine Branković, u upravnom sporu tužitelja NN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Boris Hlatki, odvjetnik u Vukovaru, J. J. Strossmayera 5a/12, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Zagreb, Margaretska 3, OIB: 02958272670, kojeg zastupa opunomoćenica IN, službena osoba tuženika, radi naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, 17. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, KLASA: UP/II-502- 04/23-01/149, URBROJ: 338-01-06-05-24-06 od 27. ožujka 2024. i rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Osijek, Područne službe Vinkovci, KLASA: UP/I-502-04/23-01/20, URBROJ: 338-16-02-23-07 od 30. studenog 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-502-04/23-01/149, URBROJ: 338-01-06-05-24-06 od 27. ožujka 2024. odbijena je žalba tužitelja i potvrđeno rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Osijek, Područne službe Vinkovci, KLASA: UP/I-502-04/23-01/20, URBROJ: 338-16- 02-23-07 od 30. studenog 2023. kojim je odbijen zahtjev tužitelja za priznavanje bolesti dijagnoze šifre prema MKB: F33.1 kao neposredne posljedice sudjelovanja u Domovinskom ratu te mu u svezi navedene bolesti nije priznato pravo na naknadu plaće u 100% iznosu od osnovice za naknadu za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

2. Tužitelj u tužbi osporava zakonitost predmetnog rješenja u bitnome navodeći da iz nalaza i mišljenja Liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda proizlazi da je bio sudionik Domovinskog rata te je kao pripadnik postrojbi sudjelovao u obrani neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti, odnosno time je bio izložen egzistencijalno ugrožavajućim situacijama, a ima u status HRVI iz Domovinskog rata s 20% oštećenja organizma s osnova PTSP-a. Nadalje, iz nalaza također proizlazi da je liječenje po psihijatru započeo 1992. godine te mu je postavljena dijagnoza PTSP-a, a iz tadašnjeg nalaza psihijatra je jasno kako je tužitelj bio u niz stresnih po život opasnih i nepovoljnih situacija zbog čega je stalno bio napet u tenziji, imao je nesanice i noćne more te se od 2017. godine u nalazima psihijatra dodaje dijagnoza F 33.8 Depressio recidiva alia, dok je iz otpusnog pisma vidljivo da je tužitelj liječen po dg. F 43.1 i F 33.1. Dodaje da je odmah u poslijeratnom razdoblju zatražio stručnu pomoć uslijed ratom nastalog poremećaja.

2.1. Suprotno zaključku sadržanog u odlukama upravnih tijela, smatra da iz medicinske dokumentacije proizlazi da je kod tužitelja utvrđena dijagnoza PTSP-a, a koja egzistira od 1992. godine kada je tužitelj obavio pregled kod psihijatra. Također, iz medicinske dokumentacije je vidljivo da se kod tužitelja u nalazima od 2017. godine pojavljuje dijagnoza F 33.8 Depressio recidiva alia, što govori o tome da je došlo do pogoršanja bolesti kod tužitelja i do značajnijih oštećenja osobe u socijalnom, radnom i drugim područjima funkcioniranja. Ističe da je za vrijeme trajanja Domovinskog rata proživio traumatične događaje koji su ostavili velike posljedice na njegovo psihičko stanje, što je prvo utvrđeno dijagnozom PTSP-a, a kasnije i dijagnozom depresije, koje dijagnoze su isključiva posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Dodaje da je u rat ušao mlad i potpuno zdrav, a dugotrajna izloženost pogibelji na prvoj crti bojišnice i neprestano granatiranje izazvali su bolesti koje su posljedica sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu. Također, iz nove medicinske dokumentacije Nacionalne memorijalne bolnice dr. Juraj Njavro Vukovar od 6. veljače 2024. proizlazi da je tužitelj upućen na daljnje psihijatrijsko liječenje, odnosno tužitelja se preporuča uključiti u terapijski program Dnevne bolnice. Slijedom navedenog, smatra neophodnim provesti medicinsko vještačenje po ovlaštenom vještaku psihijatrijske struke, a nakon provedenog dokaznog prijedloga, poništiti osporavana rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela, uz naknadu troška upravnog spora.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu opisuje sam tijek cjelokupno provedenog upravnog postupka, citira relevantne zakonske odredbe, kao i nalaz, mišljenje i ocjenu Liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda od 20. ožujka 2024., pribavljenog u drugostupanjskom postupku, iz kojeg proizlazi u bitnome da se bolest koja se po predmetnom zahtjevu tužitelja vodi pod dg. Povratni depresivni poremećaj, sadašnja epizoda srednje teška (F 33.1), kao i privremena nesposobnost od 1. ožujka 2023., ne mogu uzročno-posljedično povezati sa sudjelovanjem tužitelja u Domovinskom ratu. Slijedom navedenog, predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

4. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, Sud je izvršio uvid u sudski spis, spis tuženika dostavljenog u odgovoru na tužbu te je proveo dokaz izvođenjem medicinskog vještačenja po stalnoj sudskoj vještakinji za psihijatriju, doc.dr.sc. Anamariji Petek Erić, spec. psihijatrije obzirom da je tužitelj prigovorima u svezi činjenica medicinske naravi doveo u sumnju pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja, a posljedično tome i sumnju u zakonitost osporavanih rješenja.

4.1. Dana 10. rujna 2025. održana je rasprava na koju je pristupila zamjenica opunomoćenika tužitelja koja je u cijelosti ostala kod navoda iz tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva. Ujedno je zatražila trošak upravnog spora na ime sastava tužbe u iznosu od 1.000,00 EUR i zastupanja na ročištu u istom iznosu, uvećano za pripadajući PDV, odnosno sveukupno 2.500,00 EUR. Službena osoba tuženika je ostala kod navoda iz odgovora na tužbu i obrazloženja osporavanog rješenja, kao i očitovanja od 21. kolovoza 2024. Također je dodala da je tužitelju zaključena privremena nesposobnost za rad s danom 26. studenog 2024., a s istim danom je i prestanak radnog odnosa u OPG-u gdje je radio i od tada nema aktivnu prijavu na zdravstveno osiguranje.

4.2. Na raspravi je stalna sudska vještakinja usmeno izložila nalaz i mišljenje (članak 82. Zakona o upravnim sporovima - „Narodne novine“, broj: 36/24; u daljnjem tekstu: ZUS) na kojoj raspravi je strankama dana mogućnost o istome se očitovati sukladno odredbi članka 6. stavka 1. i članka 49. ZUS-a.

5. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Odredbom članka 39. stavka 1. točke 9. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj: 80/13., 137/13., 98/19., 33/23., dalje: Zakon) propisano je da pravo na naknadu plaće pripada osiguraniku u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, odnosno drugih okolnosti utvrđenih ovim Zakonom, ako je privremeno nesposoban za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.

7. Prema odredbi članka 55. stavka 2. točke 1. Zakona, naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.

8. Uvidom u spis upravnog postupka vidljivo je da je tužitelj 21. rujna 2023. prvostupanjskom tijelu podnio zahtjev da mu se za vrijeme privremene nesposobnosti za rad od 1. ožujka 2023. nastale zbog bolesti pod dijagnozom šifre prema MKB-10 F 33.1 od koje se liječi, prizna pravo na naknadu plaće u iznosu od 100% od osnovice, budući da smatra da je ista nastala kao neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.

9. Nadalje je iz spisa tuženika razvidno da je tužitelj hrvatski branitelj iz Domovinskog rata – dragovoljac te da je sudjelovao u Domovinskom ratu u razdobljima od 1. svibnja 1991. do 14. listopada 1991., 5. siječnja 1992. do 1. svibnja 1992., od 13. kolovoza 1995. do 11. kolovoza 1995. (potvrda Ministarstva obrane Republike Hrvatske i ratni put).

10. Sukladno odredbi članka 12. Pravilnika o ovlastima, obvezama i načinu rada liječničkih povjerenstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje („Narodne novine“ broj: 8/15., 17/15., 41/15., 104/17., 34/18., 63/22. dalje: Pravilnik) Liječničko povjerenstvo Zavoda, Regionalnog ureda Osijek, Područne službe Vinkovci je nalazom, mišljenjem i ocjenom, KLASA: UP/I-502-04/23-01/20, URBROJ: 338-16-01-23-06 od 23. studenog 2023. utvrdilo da se bolest koja se po predmetnom zahtjevu vodi pod dijagnozom šifre prema MKB: F 33.1, kao niti privremena nesposobnost za rad koja se vodi po navedenoj dijagnozi od 1. ožujka 2023. ne može priznati kao neposredna posljedica sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu.

11. U provedbi drugostupanjskog postupka, sukladno odredbi članka 19. stavak 2. Pravilnika, pribavljeno je stručno medicinsko mišljenje Liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda koje je svojim nalazom, mišljenjem i ocjenom KLASA: UP/II-502-04/23-01/149, URBROJ: 338-01-10-04-24-05 od 20. ožujka 2024. utvrdilo da se bolest koja se po predmetnom zahtjevu vodi pod dg. Povratni depresivni poremećaj, sadašnja epizoda srednje teška (F 33.1), kao i privremena nesposobnost za rad od 1. ožujka 2023., ne mogu uzročno-posljedično povezati sa sudjelovanjem tužitelja u Domovinskom ratu. Obrazlažu da je predmetna privremena nesposobnost za rad kod tužitelja uzrokovana depresijom, bolešću koja se javlja na bazi hereditarnog čimbenika trigeriranog nekim aktualnim stresorom, a što ne može biti u uzročno-posljedičnoj vezi sa ratnim djelovanjem više od 20 godina ranije. Psihičke tegobe koje su dovele do destabilizacije psihičkog stanja tužitelja su dominantno iz kruga depresivnog poremećaja kod hipersenzitivne osobe, a isti nije posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.

11.1. Na temelju navedenog nalaza i mišljenja Liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda, tuženik je donio ovdje osporavano rješenje od 27. ožujka 2024.

12. Kao što je već navedeno, imajući u vidu navode tužbe iz kojih je razvidno da su u konkretnom slučaju između stranaka prvenstveno sporne činjenice medicinske naravi Sud je, s ciljem potpunog i pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja, usvojio dokazni prijedlog tužitelja te je odredio izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji, doc.dr.sc. Anamariji Petek Erić, spec. prihijatrije rješenjem ovoga Suda poslovni broj: Us I-695/2024-5 od 6. lipnja 2024.

13. Slijedom toga, vještakinja doc.dr.sc. Anamarija Petek Erić je 29. srpnja 2024. u sudski spis dostavila svoj nalaz i mišljenje iz kojega u bitnome proizlazi da tužitelj prethodno uključivanju i sudjelovanju u Domovinskom ratu nije bolovao od težih duševnih smetnji, smetnji iz kruga poremećaja ličnosti u užem smislu, smetnji povezanih sa zlouporabom ili ovisnošću o sredstvima ovisnosti niti bilo kojih drugih duševnih smetnji. U dobi od 24 godine uključio se u Domovinski rat te je u svojstvu hrvatskog branitelja – dragovoljca u Domovinskom ratu proveo u razdobljima od 1. svibnja 1991. do 14. listopada 1991., od 5. siječnja 1992. do 1. svibnja 1992. te od 13. kolovoza 1995. do 11. listopada 1995. u ukinutoj 124. brigadi, 10. domobranskoj pukovniji Vukovar na ratištima istočne Slavonije te u vojno-redarstvenoj akciji „Oluja“. Tijekom sudjelovanja u Domovinskom ratu bio je izložen različitim životnim ugrožavajućim okolnostima, nije bilo ranjavanja ili zarobljeništva. Rješenjem Ureda državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji od 13. rujna 2019. tužitelju je priznat status HRVI iz Domovinskog rata X. skupine s 20% oštećenja organizma temeljem psihičkog oboljenja PTSP-a za stalno. U odnosu na sudjelovanje u Domovinskom ratu, subjektivnom procjenom tužitelj izloženost značajnom stresu locira u vrijeme kada je svjedočio i sudjelovao u pokušaju pružanja pomoći svojim suborcima/prijateljima koji su poginuli tijekom borbenih aktivnosti.

13.1. Nadalje vještakinja kronološki nabraja cjelokupnu medicinsku dokumentaciju tužitelja i njegovo liječenje po osnovi psihičkih bolesti te zaključuje da je pregledom medicinske dokumentacije evidentno da su vodeće dijagnostičke kategorije pod kojima se tužitelj liječi: F43.1, F62.0, F07.9, te da je na većini nalaza oznaka F33.8 ili F33.1 — povratni depresivni poremećaj — sadašnja epizoda umjerena, prisutna kao predzadnja ili zadnja dijagnostička kategorija odnosno nije vodeća dijagnoza u liječenju. Ista dijagnoza se kao kategorija pojavljuje jednom na nalazu u 02./2017. godine. Isto tako, evidentiraju se klinički opisi koji češće odgovaraju anksiozno-depresivnom poremećaju (F41.2), sa elementima depresivnog odnosno povratnog depresivnog poremećaja („…depresivna obrada realiteta… ...hipobulije...anhedonije...gubitka interesa...) koji se tijekom 2017. i 2018. godine opisuju reaktivnima (zbog separacije od obitelji, procesa prilagodbe na samački život, brakorazvoda i maritalnih konflikata), a 2023. godine se depresivna simptomatologija veže uz gubitak prijatelja, te intruzivne misli vezano za gubitke suboraca i prijatelja, a što predstavlja sastavno obilježje posttraumatskog stresnog poremećaja. Dakle, učestalost i intenzitet simptoma depresivnog poremećaja je tranzitoran, ovisan o egzogenim čimbenicima kako se i opisuje u medicinskoj dokumentaciji, a istome u prilog može govoriti i izostanak psihijatrijskog liječenja u vremenu od 05./2019. do 02./2023. godine.

13.2. U više navrata je provedena i psihodijagnostička obrada: 02./2009. godine (OB Vukovar) gdje su evidentirane smetnje u smislu PTSP-a; 01./2012. godine (OB Vukovar) kada je opisana manifestna anksioznost, smetnje prilagodbe;

06./2014. i 10./2016. godine (privatni psiholog u Osijeku) sa opisom kroničnog PTSP-a visokog stupnja, depresija, iritabilnost, afektivna nekontroliranost, trajno poremećen psihosocijalni kontakt, osjećaj nerazumijevanja, izbjegavanje ratnih podsjetnika i somatizaciju frustracija, te značajnu kognitivnu ometenost.

13.3. Pregledom tužitelja se u prvom planu opserviraju simptomi koji odgovaraju dijagnostičkim klasterima postraumatskog stresnog poremećaja (F43.1), uz jasnu izloženost traumatskom događaju kao temeljnom simptomu, odnosno pobudljivost i intruzivno proživljavanje: sa disregulacijom dinamike prosnivanja sa košmarnim snovima ratne tematike, naglašenu emocionalnu labilnost prilikom opisa borbenih aktivnosti u vrijeme Domovinskog rata. Potom klaster simptoma izbjegavajućeg ponašanja: opise izbjegavajućih obrazaca ponašanja (osobito u vrijeme ratnih obljetnica, socijalnih kontakta) sa osamljivanjem i osjećajem otuđenosti od drugih; klaster negativnih promjena u kogniciji i raspoloženju: preplavljenost negativnim emocionalnim proživljavanjima — rezignacija, Ijutnja, strahovi; anhedonija, pesimizam, gubitak interesa prema svakodnevnim aktivnostima; te klaster promjena u tjelesnim i emocionalnim reakcijama: niska tolerancija na frustraciju sa impulzivnošću i narušenom samokontrolom, vegetativnom pobuđenošću uz obilježja trajnih promjena ličnosti nakon katastrofalnih događaja ( F62.0) u smislu sklonosti ka socijalnoj izolaciji, kronični osjećaj praznine i beznađa te kognitivne deficite na planu održavanja i usmjeravanja koncentracije i pažnje, prisjećanja, organiziranja događaja u vremenski slijed, izvršnih funkcija koji se točnije dijagnostički može označiti šifrom F06.7 — blagi kognitivni poremećaj.

13.4. Vještakinja ističe da se prema MKB-10 klasifikaciji, dijagnoza depresivne epizode (F 32) postavlja prilikom ustanovljavanja prve epizode bolesti (što izostaje u medicinskoj dokumentaciji tužitelja) dok se sve druge epizode označavaju u okviru ponavljajućeg/povratnog depresivnog poremećaja (F 33). Depresivni poremećaj mora trajati najmanje 2 tjedna, sa ispunjenim dijagnostičkim kriterijima koji obuhvaćaju dvije skupine simptoma: 1. tipične (obavezna tri): depresivno raspoloženje; gubitak interesa i zadovoljstva, smanjenje energije i povećan umor; 2. drugi česti simptomi povezani s depresijom: poremećaj spavanja, smanjena koncentracija i pažnja, smanjeno samopoštovanje i samopouzdanje, osjećaji bezvrijednosti, ideje o samoozljeđivanju i suicidu. Ovisno o brojnosti psihopatoloških simptoma, kao i njihovoj težini, depresivna epizoda/ povratni depresivni poremećaj se označavaju kao: blagi, umjereni, teški — sa ili bez psihotičnih simptoma. Depresivni poremećaj/povratni depresivni poremećaj je multifaktorijalne etiologije (ne povezuje se sa jednim čimbenikom, kao što je to slučaj za posttraumatski stresni događaj gdje mora postojati dokaz o izloženosti traumatskog događaju), te se razvija u okviru interakcije različitih genetskih, psiholoških, socijalnih, okolinskih čimbenika i pod utjecajem raznovrsnih okidača (stresogene životne okolnosti, primjerice brakorazvod, gubitak partnera/-ice, somatska oboljenja, egzistencijalne poteškoće, psihičke bolesti), a može biti komorbiditetna dijagnoza uz druge psihičke poremećaje. Prema detaljnijoj klasifikaciji DSM-V, depresiji može, ali i ne mora prethoditi traumatski događaj i treba je dijagnosticirati ukoliko nema drugih simptoma PTSP-a. Točnije, depresivni poremećaj ne uključuje prisutnost simptoma PTSP-a u odnosu na klaster simptoma pobudljivosti i intruzivnih simptoma i klasteru izbjegavajućeg ponašanja, a ne uključuje postojanje simptoma iz klastera negativnih promjena u kogniciji i raspoloženju, te promjena u tjelesnim i emocionalnim reakcijama.

13.5. Vještakinja zaključuje da je, sukladno medicinskoj dokumentaciji priloženoj spisu te pregledu i intervju tužitelja, kao i uzimajući u obzir i vremensku distancu pojave simptoma poremećaja, stajališta kako se dijagnoza povratnog depresivnog poremećaja pod šifrom: F33.1 ne može smatrati neposrednom posljedicom sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu te stoga smatra pravilnima nalaze i mišljenja nadležnih tijela vještačenja donesenih tijekom upravnog postupka.

14. Tuženik uz podnesak od 21. kolovoza 2024. dostavlja očitovanje Liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda od 21. kolovoza 2024. iz kojeg suštinski proizlazi da su isti u cijelosti suglasni s nalazom i mišljenjem stalne sudske vještakinje.

15. U postupku usmenog izlaganja nalaza i mišljenja, na ročištu održanom 10. rujna 2025., vještakinja je navela da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja te je, u odnosu na pitanje zamjenice opunomoćenika tužitelja, dodatno izjavila da PTSP po svojoj patofiziologiji i etiologiji ne može prerasti u depresivni poremećaj, već depresivni poremećaj eventualno može biti komorbidna dijagnoza uz PTSP. Također je istaknula da prema klasifikaciji DSM-V depresiju ne bi trebalo dijagnosticirati uz prisutnost simptoma PTSP-a. Dodala je da se pregledom medicinske dokumentacije i pregledom tužitelja nije našlo kliničkih simptoma koji zadovoljavaju dijagnostičke kriterije za depresivni poremećaj i/ili povratni depresivni poremećaj, nego predominirajući simptomi PTSP-a.

16. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje, kao i njezino očitovanje na raspravi, obzirom da su sačinjeni vrlo detaljno opisujući svu priloženu medicinsku dokumentaciju u spisu predmeta, kao i tijek bolesti te je predmetni nalaz dan u skladu s pravilima struke, sukladno medicinskoj dokumentaciji i pregledu tužitelja, dok stranke nisu iznijele primjedbe na dani nalaz i mišljenje.

17. Nakon ovako sačinjenog nalaza i mišljenja od strane stalne sudske vještakinje razvidno je da je putem provedenog vještačenja utvrđeno istovjetno činjenično stanje, kao i putem ovlaštenih vještaka u upravnom postupku. Dakle, u ovoj upravnoj stvari provedena su tri vještačenja u kojima su vještaci suglasni u svojoj ocjeni da se bolest koja se po predmetnom zahtjevu vodi pod dijagnozom šifre prema MKB: F 33.1, kao niti privremena nesposobnost za rad koja se vodi po navedenoj dijagnozi od 1. ožujka 2023. ne može priznati kao neposredna posljedica sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu.

18. Slijedom navedenog, Sud je ocijenio kako je pravilna ocjena prvostupanjskog tijela, odnosno tuženika, kako je tijekom postupka utvrđeno da se bolest pod dg. Povratni depresivni poremećaj, sadašnja epizoda srednje teška (šifra prema MKB-10: F 33.1), kao i privremena nesposobnost za rad od 1. ožujka 2023. ne mogu priznati kao neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, a posljedično tome, niti pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u iznosu od 100% od osnovice za naknadu u odnosu na bolovanje za razdoblje od 1. ožujka 2023. i nadalje, a koje je vođeno po navedenoj dijagnozi.

19. Tužitelj svojim navodima nije Sud doveo u dvojbu u pogledu medicinskih utvrđenja iz predmetnih nalaza i mišljenja, već iznosi svoja stajališta u svezi privremene nesposobnosti za rad te da mu ista treba biti priznata kao neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Pri tome valja reći da se ovdje radi o činjeničnim pitanjima medicinske naravi, koja su prije svega u nadležnosti vještaka liječnika, koji su u konačnici izveli identičan zaključak.

20. Slijedom svega navedenog, kako je osporavano rješenje doneseno na temelju mjerodavne stručne prosudbe, na način i u postupku propisanim zakonom, a koja mjerodavna stručna prosudba je potvrđena i od strane stalne sudske vještakinje u ovom upravnom sporu, Sud ne nalazi osnove za ocjenu da bi osporavano rješenje bilo utemeljeno na nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju, odnosno pogrešnoj primjeni materijalnog prava te je stoga na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan, odnosno odlučeno je kao u točki I. izreke presude.

21. Odlučujući o zahtjevu za naknadu troškova upravnog spora, Sud je odluku utemeljio na odredbi članka 147. stavku 1. ZUS-a prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

21.1. Budući da je tužitelj odbijen s tužbenim zahtjevom, sam snosi sve troškove upravnoga spora u skladu s odredbom članka 147. stavka 1. ZUS-a te je stoga zahtjev za naknadu troška upravnoga spora, odnosno zastupanja po opunomoćeniku odbijen i odlučeno je kao u izreci presude pod točkom II.

22. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Osijeku 17. rujna 2025.

Sutkinja

Jasenka Beker Rupčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

DNA:

1. Tužitelju po opunomoćeniku

2. Tuženiku