1

Poslovni broj: 4 Gž-2215/2023-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj: 4 Gž-2215/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Andrine Raspor Flis, predsjednice vijeća, Željke Rožić Kaleb sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Marijana Vugića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Grada Z. sa sjedištem u Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica Ž. K., odvjetnica u Z., protiv I. tuženika N. d.o.o. sa sjedištem u Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik A. P., odvjetnik u Z. i II. tuženika Z. J. iz S., OIB: …, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi I. tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-5276/2014-68 od 7. studenog 2022., ispravljene rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-5276/2014-77 od 17. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj 12. rujna 2023.

 

 

p r e s u d i o   j e

 

              Odbija se žalba I. tuženika N. d.o.o. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-5276/2014-68 od 7. studenog 2022., ispravljena rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-5276/2014-77 od 17. ožujka 2023. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke kojim je utvrđeno da je tužitelj Grad Z. stekao pravo vlasništva nekretnine oznake zk.č.br. 925/303 u naravi oranica, površine 837 m2, upisane u zk. ul. 2187 k.o. R., u dijelu pod točkom II. izreke kojim je I. tuženiku N. d.o.o. naloženo trpjeti da se u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu za korist tužitelja Grada Z. provede upis prava vlasništva nekretnine oznake zk.č.br. 925/303 u naravi oranica, površine 837 m2, upisane u zk. ul. 2187 k.o. R., u dijelu pod točkom III. izreke gdje je naloženo I. tuženiku N. d.o.o., uz II. tuženika Z. J., isplatiti tužitelju Gradu Z. parnični trošak u svoti od 68.630,76 kn/9.108,87 eur[1] zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 7. studenog 2022. pa do isplate te u dijelu pod točkom V. izreke.

 

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja je odlučeno:

 

              „I. Utvrđuje se da je tužitelj GRAD Z., stekao pravo vlasništva nekretnina oznake zk.č.br. 925/303 u naravi oranica, površine 837 m2, upisana u zk. ul. 2187. k.o. R. i realnog dijela nekretnine oznake zk.č.br. 925/2 u naravi oranica površine 117 m2 upisana u zk. ul. br. 24148 k.o.o. R. na skici lica mjesta površina P7 obojeno žuto površine 19 m2 prikazane u Nalazu i mišljenju geodetskog vještaka M. B. dipl. ing. geod. od prosinca 2018. godine.

 

II. I-tuženik N. d.o.o., Z. i II-tuženik Z. J. dužni su trpjeti da se u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu za korist tužitelja Grad Z. provede upis prava vlasništva nekretnine oznake zk.č.br. 925/303 u naravi oranica, površine 837 m2, upisana u zk. ul. 2187. k.o. R. i realnog dijela nekretnine oznake zk.č.br. 925/2 u naravi oranica površine 117 m2 upisana u zk. ul. br. 24148 k.o.o. R. na skici lica mjesta površina P7 obojeno žuto površine 19 m2 prikazane u Nalazu i mišljenju geodetskog vještaka M. B. dipl. ing. geod. od prosinca 2018. godine.

 

III. Nalaže se I-tuženiku N. d.o.o., Z. i II-tuženiku Z. J. isplatiti tužitelju Gradu Z. parnični trošak u iznosu od 68.630,76 kn / 9.108,87 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 7.11.2022. godine do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, a sve u roku od 15 dana.

 

              IV. Odbija se zahtjev tužitelja Grada Z. za naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa, kao neosnovan.

 

V. Odbija se zahtjev I-tuženika N. d.o.o., Z., za naknadu parničnog troška, kao neosnovan.

 

2. Protiv prvostupanjske presude, u dijelu pod točkom I. izreke koji se odnosi na nekretninu oznake zk.č.br. 925/303, pod točkom II. i III. izreke u odnosu na I. tuženika kao i u dijelu pod točkom V. izreke, žali se I. tuženik zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom, ukinuti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev, uz naknadu parničnih troškova i troškova žalbe.

 

3. Žalba je neosnovana.

 

4. Ispitujući presudu suda prvog stupnja u pobijanom dijelu kao i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22- dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP.

 

5. Prvostupanjski sud je također ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu te je ocjenom dokaza, i to svih koje su stranke predložile budući da na ročištu održanom 21. rujna 2022. izrijekom nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, sukladnoj odredbi čl. 8. ZPP, pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

 

6. Predmet prijepora je u odnosu na žalitelja, I. tuženika, zahtjev tužitelja na utvrđenje da je stekao pravo vlasništva nekretnine oznake zk.č.br. 925/303, upisane u zk. ul. 2187 k.o. R. uz dužnost trpljenja I. tuženika da se u zemljišnim knjigama za korist tužitelja provede upis prava vlasništva ove nekretnine stoga, što je prema uvjerenju ureda od 28. veljače 2014. predmetna nekretnina u naravi dio ... koja je kategorizirana kao nerazvrstana cesta (ŽC 102700) zbog čega je sukladno odredbi čl. 101. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22 i 4/23 – dalje: ZC) vlasništvo tužitelja.

 

7. Budući da između stranaka nije sporno kako je I. tuženik upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik ove nekretnine, prvostupanjski sud provedenim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za geodeziju i njegovim saslušanjem utvrđuje, kako je u prošlosti od zk.č.br. 925/2 diobom u zemljišnoj knjizi dijelom nastala predmetna zk.č.br 925/303 koja je u funkciji prometa vozilima i prolaza pješaka s time, da je dio te nekretnine dio koridora prometnice i katastarskog koridora prometnica budući da katastar vodi evidenciju granica ceste tj. njezinog koridora. Potom zaključuje kako ova nekretnina u naravi predstavlja nerazvrstanu cestu koja se koristi za promet vozila i koju svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim odredbama ZC i drugim propisima a nije razvrstana kao javna cesta već je nerazvrstana prema odredbi čl. 98. i 100. ZC prema priloženom uvjerenju ureda od 28. veljače 2014. Naime, u cijeloj svojoj površini od 837 m2 predstavlja dio nerazvrstane ceste, u naravi … pa prihvaća tužbeni zahtjev primjenom odredbe čl. 101. st. 1. ZC jer je tužitelj na temelju zakona stekao vlasništvo ove nekretnine odnosno, radi se o stjecanju ex lege pa činjenica upisa vlasništva u zemljišnoj knjizi nije od utjecaja na promjenu vlasnika i zbog čega ocjenjuje neosnovanim sve prigovore I. tuženika glede njegova stjecanja nekretnine neopterećene bilo kakvim pravima trećih osoba.

 

8. U odnosu na žalbeni razlog pogrešne primjene odredbe čl. 190. st. 3. ZPP odnosno relativno bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP, uz činjenicu da je prvostupanjski sud glede tužbenog zahtjeva u odnosu na oba tuženika pravilno primijenio odredbu čl. 190. st. 3. ZPP valja reći, da tužitelj u odnosu na I. tuženika nije preinačio tužbeni zahtjev budući da je tužbenim zahtjevom zatražio utvrđenje prava vlasništva cjelovite čestice zk.br. 925/303 te glede I. tuženika nije niti došlo do preinake u smislu odredbe čl. 191. st. 1. i 2. ZPP.

 

9. Uz iznijeto, suprotno žalbenim tvrdnjama I. tuženika, tužbeni zahtjev je u cijelosti određen sukladno zemljišnoknjižnom stanju prema kojemu je predmetna cjelovita nekretnina upisana kao vlasništvo I. tuženika i kao takva može biti predmetom vlasništva.

 

10. Prema odredbi čl. 131. st. 1. ZC, ceste koje su se na dan stupanja na snagu ZC (28. srpnja 2011.) koristile za promet vozila prema bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ZC postaju nerazvrstane ceste i vlasništvo jedinica lokalne samouprave.

 

11. Sukladno sadržaju dopisa ureda od 14. ožujka 2014. (list 26 spisa) uređenje … se izvodilo 2006. godine na temelju projekta izvanrednog održavanja bez ishođenja građevinske dozvole i drugih prostornih isprava jer su se radovi izvodili kroz izvanredno održavanje, a tijekom 2008. godine raskrižje … i … je rekonstruirano s ishođenom lokacijskom dozvolom i potvrdom glavnog projekta. Prema sadržaju uvjerenja ureda od 28. veljače 2014. je razvidno da predmetna zk.č.br. 925/303 predstavlja u naravi dio … pa kako je ZC stupio na snagu 28. srpnja 2011. pobijana je prvostupanjska presuda u dijelu pod točkom I. i II. izreke u odnosu na I. tuženika donijeta pravilnom primjenom odredbe čl. 131. st. 1. i 2. ZC s time, da je odredbom čl. 131. st. 2. propisano kako će se postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrstanih cesta iz čl. 131. st. 1. u vlasništvu jedinice lokalne samouprave zamijeniti po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave dok je odredbom čl. 131. st. 6. ZC propisano da se nerazvrstane ceste iz st. 1. čl. 131. ZC upisuju u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišne knjige.

 

12. Prema provedenom vještačenju kao i iskazu vještaka predmetna nekretnina predstavlja nerazvrstanu cestu koja je pristupačna većem broju korisnika pa kako je u ovom postupku utvrđeno da je na spornoj nekretnini izgrađena cesta koja služi za javni promet te se radi i nerazvrstanoj cesti u smislu odredbe čl. 100. ZC, a koja je u smislu odredbe čl. 101. st. 1. ZC javno dobro u općoj uporabi i u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, za pravni status nerazvrstane ceste nije bitno da li se nekretnina na kojoj se nalazi i dalje vodi upisana na neku fizičku ili pravnu osobu te nema mogućnosti zahtijevanja povrata nekretnina koje su faktično oduzete iz posjeda I. tuženiku ili pak njegovom predniku i na kojima je izgrađena nerazvrstana cesta pa nije ostvaren žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

 

13. Točni su navodi žalbe kako za uknjižbu prava vlasništva nekretnina koja predstavlja javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu lokalne uprave i samouprave nije dovoljno da je ta čestica kategorizirana kao nerazvrstana cesta, već je potrebno zemljišnoknjižnom sudu dostaviti katastarski elaborat iz kojeg će biti razvidno da se radi o dijelu nekretnine koja predstavlja nerazvrstanu cestu kao javno dobro u općoj uporabi.

 

14. Međutim, u ovom slučaju se ne radi o provedbi zatraženog upisa za koju je potrebno dostaviti katastarski elaborat, već se radi o zahtjevu za utvrđenje prava vlasništva nekretnine koja predstavlja dio nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj uporabi, a ne o provedbi u zemljišnoj knjizi u smislu odredbe čl. 102. ZC koja propisuje trenutak kada nerazvrstana cesta postaje javno dobro u općoj uporabi i njezin upis u zemljišne knjige (čl. 102. st. 2. ZC).

 

15. Kako je prema nalazu i mišljenju vještaka jasno utvrđeno da se radi o nerazvrstanoj cesti iako je u zemljišnim knjigama odnosno, posjedovnom listu predmetna nekretnina upisana kao oranica a radi se o stjecanju na temelju zakona, činjenica upisa vlasništva u zemljišnoj knjizi ne utječe na pravilnost i zakonitost pobijane prvostupanjske odluke jer nakon stupanja na snagu ZC, javne i nerazvrstane ceste u Republici Hrvatskoj mogu biti samo u vlasništvu države i jedinice lokalne samouprave budući da predstavljaju javno dobro u općoj uporabi.

 

16. I konačno, prema nalazu i mišljenju vještaka, a naročito njegovom iskazu je na siguran način utvrđeno da posjed zk.č.br. 925/303 k.o. R. u naravi nije oranica niti u jednom svom dijelu na terenu dok su njezine površine sigurno u funkciji prometnice i njenih sadržaja i to, kako prometa vozila i prolazu pješaka, tako i dijelu koridora prometnica i katastarskog koridora prometnice jer se kroz katastar vode evidencije granica ceste odnosno, njezina koridora što je sve vještak utvrdio koristeći se postojećim zemljišnim evidencijama gdje su evidentirani važeći položaji, oblik i površina čestice koju je identificirao u trenutku izrade nalaza.

 

17. Pravni status i javnih i nerazvrstanih cesta u Republici Hrvatskoj uređen je odredbama ZC nakon čijeg stupanja na snagu je ostalo isključeno pravo vlasništva svih subjekata osim države s time da, osim države, pravo vlasništva na dijelu cesta mogu, na temelju samog zakona, steći i jedinice lokalne samouprave. Dakle, riječ je o stjecanju prava vlasništva na temelju samog zakona (ex lege) budući da se radi o javnom dobru u općoj uporabi, a kako to proizlazi i iz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-6326/2011 od 7. veljače 2017.

 

18. Slijedom svega iznijetog, budući da nisu ostvareni žalbeni razlozi valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu I. tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod točkom I. i II. izreke, koje se odnose na I. tuženika i zk.č.br. 925/303.

 

19. Odluka o parničnom trošku tužitelja donijeta je pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP, a prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 142/12, 103/14, 118/14 i 37/22) te je sukladno odredbi čl. 380. toč. 2. ZPP odbijena žalba I. tuženika kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska odluka o parničnom trošku sadržana pod točkom III. izreke glede I. tuženika kao i u dijelu pod točkom V. izreke.

 

U Zagrebu 12. rujna 2023.

 

 

        Predsjednica vijeća

Andrina Raspor Flis, v.r.