REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1094/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice KUB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici dr. sc. Romini Štaba, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Porobija & Špoljarić d.o.o. iz Varaždina, protiv I. tuženika KU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivanu Kaporu, odvjetniku u Zagrebu, i II. tuženika ŽU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja i trpljenja upisa, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ob-225/2024-2 od 15. listopada 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-288/2022-28 od 25. ožujka 2024., u sjednici održanoj 17. rujna 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na pravna pitanja odbija se.
II. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ob-225/2024-2 od 15. listopada 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob- 288/2022-28 od 25. ožujka 2024. U prijedlogu postavlja pitanja koja smatra pravnim pitanjima važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a koja glase:
„1. Je li prvostupanjski sud povrijedio pravo na pošteno suđenje iz članka 29. Ustava Republike Hrvatske i članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda kada je donio rješenje o povlačenju tužbe sukladno članku 291. st. 4. Zakona o parničnom postupku zaključivši da se radi o neopravdanom izostanku tužiteljice s ročišta, unatoč tome što je sudu prije ročišta dostavljena pismena obavijest tužiteljice kojim tužiteljica obavještava sud o nezgodi u prometu zbog koje ne može pristupiti na zakazano ročište te moli odgodu ročišta, čime je tužiteljica jasno i nedvojbeno manifestirala svoju volju za nastavkom parničnog postupka?
2. Je li drugostupanjski sud, u okolnostima kada je prvostupanjski sud sukladno članku 291. st. 4. Zakona o parničnom postupku zaključio da se radi o neopravdanom izostanku tužiteljice s ročišta te potom donio rješenje o povlačenju tužbe, povrijedio pravo na pošteno suđenje iz članka 29. Ustava Republike Hrvatske i članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda kada u svojoj odluci povodom podnesene žalbe nije postupio sukladno članku 375. st. 1. Zakona o parničnom postupku te ni na koji način nije razmotrio odlučujuće dokaze koje je tužiteljica priložila uz žalbu, a koji dodatno potkrjepljuju navode iz pismene obavijesti tužiteljice kojom tužiteljica obavještava prvostupanjski sud o nezgodi u prometu zbog koje ne može pristupiti na zakazano ročište te moli odgodu ročišta, čime je tužiteljica jasno i nedvojbeno manifestirala svoju volju za nastavkom parničnog postupka?“.
2. Prijedlog za dopuštenje revizije podnesen je i na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), jer tužiteljica smatra da joj je zbog osobito teške povreda odredaba parničnog postupka povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 135/97, 113/20, 28/01, 76/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. ZPP i čl. 387. ZPP, u svezi sa čl. 400. ZPP, revizijski sud je ocijenio da pitanja postavljena u prijedlogu nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. U odnosu na prvo postavljeno pitanje, valja istaknuti kako je riječ o pitanju glede kojeg pobijana odluka ne odstupa od pravnog shvaćanja zauzetog, primjerice, u odluci ovog suda broj Rev-725/2023-2 od 28. veljače 2024., prema kojem neopravdani izostanak (neprisutnost) tužiteljice na pripremnom ročištu, neovisno o prethodnom iskazivanju volje da je zainteresirana za daljnji nastavak postupka i neovisno o prisustvu (dolasku) tuženika na isto pripremno ročište ako se on ne želi upustiti u raspravljanje, predstavlja razlog zbog kojeg sud može tužbu smatrati povučenom, pri čemu se ne radi o pitanju u odnosu na koje bi bilo potrebno preispitati sudsku praksu.
6. U odnosu na drugo postavljeno pitanje, valja reći da isto pitanje sadržajno predstavlja prigovor bitne povrede odredaba parničnog postupka, a ne pravno pitanje kakvo propisuje odredba čl. 385.a st. 1. ZPP. U tom smislu, treba reći da se pod pravnim pitanjima prema odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP ne podrazumijevaju pitanja o individualnim pravima stranaka u konkretnim situacijama, već pitanje mora biti postavljeno na opći način, kako bi se odgovorom na to pitanje rješavale materijalnopravne i postupovnopravne dvojbe koje se pojavljuju u bitnim slučajevima koji su bitnim elementima podudarni.
7. Nadalje, prema odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP, Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom, te da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće već pozivala u nižestupanjskom postupku.
8. Ocjena je ovoga suda da tužiteljica nije učinila vjerojatnim da joj je zbog pogrešne primjene materijalnog i procesnog prava u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na obrazloženu odluku, kao dio temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje, a kako to tvrdi u svojem prijedlogu. Naime, ocijenjeno je da je rješenje drugostupanjskog suda dostatno obrazloženo i da sadrži razloge o svim bitnim činjeničnim i pravnim utvrđenjima, slijedom čega nisu ispunjene pretpostavke po ovoj osnovi za intervenciju ovoga suda u smislu dopuštenja revizije.
9. Iz navedenih razloga, primjenom odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odlučeno je kao u toč. I. izreke, dok je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odlučeno kao u toč. II. izreke.
Zagreb, 17. rujna 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
