REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-3969/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari I. tužitelja KN, OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tužiteljice DN, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], koje zastupa punomoćnica Renata Dozet Daskal, odvjetnica u Karlovcu, protiv I. tuženika FN, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tuženika ČN, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koje zastupa punomoćnica Sandra Pleskina, odvjetnica u Karlovcu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-1616/2021-3 od 15. rujna 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pn-43/2018-30 od 15. listopada 2021., u sjednici održanoj 17. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Odbija se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja.

II. Odbacuje se prijedlog tužitelja za podnošenje revizije zbog povrede temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske.

Obrazloženje

1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-1616/2021-3 od 15. rujna 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pn-43/2018-30 od 15. listopada 2021.

1.1. U prijedlogu za dopuštenje revizije postavljaju pravna pitanja koje smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava u sudskoj praksi koja glase:

"1. Da li je parnični sud ovlašten utvrđivati je li šteta počinjena kaznenim djelom samo u slučaju kada postoje određene procesne pretpostavke zbog kojih se protiv poznatog počinitelja nije mogao provesti kazneni postupak, kao što je to u slučaju smrti i procesne nesposobnosti počinitelja?

2. Da li protupravna radnja kao pretpostavka odgovornosti štetnika za naknadu štete ujedno mora predstavljati kazneno djelo?"

Kao razloge važnosti pitanja navode odluku ovoga suda broj Rev-838/1996.

Pored navedenog, tužitelji ističu i da im je zbog osobito teške povrede parničnog postupka povrijeđeno Ustavno pravo tužitelja iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske – pravo na pravično suđenje – pristup sudu, budući je svojim pravnim shvaćanjem sud onemogućio tužitelje u vođenju parničnog postupka i ostvarenju naknade štete, bez provođenja dokaznog postupka i dokaza koje su predložili.

2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

3. Polazeći od odredbe čl. 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP-a), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, pravno shvaćanje suda iz pobijane odluke suglasno je pravnom shvaćanju ovoga suda prema kojem je parnični sud iznimno ovlašten utvrđivati je li šteta počinjena kaznenim djelom tuženika samo u slučaju kada postoje određene procesne pretpostavke zbog kojih se protiv poznatog počinitelja nije mogao provesti kazneni postupak, primjerice u slučaju smrti počinitelja kaznenog djela ili njegove nesposobnosti za rasuđivanje (tako Rev-x 287/2018-2 od 19. ožujka 2019., Rev-2879/2018-2 od 30. kolovoza 2022., Rev 643/2018-4 od 5. siječnja 2021. i dr.). Stoga niti razlog važnosti ne odgovara ovoj činjeničnoj i pravnoj situaciji. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a riješeno kao u točki I. izreke.

4. U odnosu pak na povredu ustavnih prava tužiteljima valja naznačiti da s obzirom na navedeno u točki 3. obrazloženja ovoga rješenja nisu učinili vjerojatnim postojanje osobito teške povrede odredaba parničnog postupka koju ističu u prijedlogu u vidu odbijanja izvođenja dokaza koje su predložili na okolnost utvrđivanja postojanja kaznenog djela. U takvoj situaciji, i s obzirom na gore navedeno, nema vjerojatnosti povrede prava na koje ukazuju tužitelji. Stoga je u tom dijelu prijedlog valjalo odbaciti na temelju čl. 389.a st. 4. ZPP-a i riješiti kao u točki II. izreke.

Zagreb, 17. rujna 2025.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek