Poslovni broj Gž-197/2024-3

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Lidije Oštarić Pogarčić predsjednice vijeća, Branke Ježek Mjedenjak članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Nataše Peršić Brleković članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ZĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Nikolini Pavšić, odvjetnici iz Rijeke, protiv tuženika 1. OĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. RĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Ines Škofač, odvjetnici iz Zagreba, radi ispravka zemljišnoknjižnog upisa, rješavajući žalbu tuženika, izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, poslovni broj P-593/2021 od 13. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj 17. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tuženika kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, poslovni broj P-593/2021 od 13. studenog 2023.

II Odbijaju se kao neosnovani zahtjevi stranaka za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja u točki I. izreke utvrđeno je da su tužiteljica i tuženici suvlasnici dijela nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[katastarska općina] i to dijela koji je u Nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke Nenada Vidmara od 06. listopada 2022. označen linijama plave boje i rozim slovnim oznakama: L -S-AC-

AD-AE-AF-AG-AH-AI-AJ-AK-AL-F-G-H-AB-AA-Z-V-K-L te ispunom ljubičaste boje, površine 738 m2 u Prilogu br. 2, koji Nalaz i mišljenje čini sastavni dio te presude, i to na način da je tužiteljica suvlasnica u 1/2 dijela, a tuženici su suvlasnici svaki u 1/4 dijela navedene nekretnine.

1.1. U točki III. (pravilno II.) izreke naloženo je Zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda da izvrši ispravak zk stanja izvršenog u postupku preoblikovanja kčbr. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-[katastarska općina] sukladno navedenom, uz prethodno provođenje nužnih radnji u katastru nekretnina, u kojima će ove nekretnine dobiti nove oznake dok je u točki IV. (pravilno III.) izreke naloženo tuženicima da tužiteljici naknade troškove postupka u iznosu od 1.949,35 eur.

1.2. Nepobijanim prvostupanjskim rješenjem odbačena je tužba u dijelu kojim je traženo utvrđenje da tuženici ostaju suvlasnici dijela nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[katastarska općina], u citiranom nalazu i mišljenju vještaka označen linijama ljubičaste boje i rozim slovima H-I-J-K-V-Z-AA-AB-H, kuća kbr. [adresa], površine 72 m2.

2. Protiv presude tuženici podnose žalbu i ispravak omaške u pisanju žalbe (u pogledu žalbenog prijedloga) pozivajući se na sve žalbene razloge iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev te tužiteljici naloži da tuženicima naknadi troškove postupka, uključujući i žalbeni trošak, podredno da se presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. U odgovoru na žalbu tužiteljica osporava osnovanost žalbenih navoda te predlaže žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i traži troškove odgovora na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je tužba tužiteljice za ispravak zemljišnoknjižnog upisa prava suvlasništva stranaka pogledu dijela nekretnine kčbr. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [katastarska općina], formirane u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za navedenu katastarsku općinu. Tužiteljica tužbu podnosi pozivom na odredbu članka 197. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 91/96. do 108/17. - dalje ZZK), koji je bio u primjeni u trenutku podnošenja tužbe, a sve nakon što su njezin prigovor i prijava u pogledu ove nekretnine na raspravi za ispravak odbijeni kao neosnovani. Zahtjev temelji na tvrdnji da je kao suvlasnica u 1/2 dijela trebala biti upisana još u postupku osnivanja nove zemljišne knjige, međutim, prednik tuženika CĐ neistinitim prikazivanjem činjenica da se upisao kao vlasnik ove nekretnine u cijelosti.

6. U provedenom postupku je utvrđeno:

- da su nekadašnje nekretnine kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] (uz druge nekretnine), predstavljale obiteljsko imanje (kuću, dvorište i zemlju) prednice stranaka - njihove bake KĐ rođ. Z,

- KĐ rođ. Z bila je u posjedovnom listu br. 164. upisana kao posjednica počevši 1955. do smrti 1981. kada dolazi do upisa temeljem rješenja o nasljeđivanju te se iza nje kao posjednici svaki u 1/3 dijela upisuju njezina djeca - CĐ (otac tuženika), ZĐA (majka tužiteljice) i JĐ (za kojeg je utvrđeno da je nakon II. svjetskog rata odselio u Argentinu i više se nije vratio),

- obiteljska kuća nekada je predstavljala jedinstveni objekt u kojem je do smrti živjela KĐ a nakon njezine smrti izvršena je faktična podjela kuće na način da je tužiteljičina majka HĐ napravila sa stražnje strane novi ulaz za manji dio kuće (kbr. [adresa]), dok je ocu tuženika ŠĐ pripao preostali veći dio kuće sa postojećim ulazom (kbr. [adresa]),

- pristup sa ceste nakadašnjoj jedinstvenoj obiteljskoj kući kao i sada razdijeljenoj kući i stražnjim dijelovima iste, oduvijek je bio sa lijeve bočne strane kuće (gledajući s ceste) budući da sa desne strane nekretnina graniči sa nekretninom u vlasništvu obitelji O uz sam rub kuće pa sa tog dijela nije moguć pristup,

- nakon smrti ĆĐ, niti jedna obitelj njezine djece ŠĐ ni HĐ nije živjela u kući u [adresa] već su tamo navraćali za praznike i vikende, koristeći za ulaz vozilima prolaz sa lijeve strane gledano s ulice, vozila su se parkirala iza kuće na zajedničkom dvorištu te su se članovi obitelji međusobno sklanjali jedan drugima vozilima ukoliko je bilo potrebe,

- u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]-Nova, od dijelova obiteljskog imanja prednika stranaka kčbr. [katastarska čestica], između ostalog, formirane su dvije nove kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica],

- u spisu Z-1746/2014/477, za novoformiranu kčbr. [katastarska čestica] na kojoj se nalazi kuća br. [adresa] uz okućnicu, na zapisniku od 16. veljače 2015. prednik tuženika CĐ izjavio je da je predmetna nekretnina njegovo vlasništvo, za upisane suvlasnike u zemljišnoj knjizi (njih 22) izjavio je da su pokojne, slijedom čega je doneseno rješenje o upisu istog kao vlasnika iako je u posjedovnom listu egzistirao upis troje posjednika – CĐ, tada već pok. sestre HĐ i brata GĐ,

- u spisu Z-1746/2014/667 za novoformiranu kčbr. [katastarska čestica] na kojoj se nalazi kuća br. [adresa], na zapisnik od 01. srpnja 2016. tužiteljica (unuka ĆĐ) odbila je upis njezinog vlasništva jer je ustvrdila da je prvenstveno sporan upis prava samovlasništva njezina ujaka CĐ na dvorištu i okućnici kčbr. [katastarska čestica] preko koje mora prolaziti da bi ušla u svoju kuću,

- po uloženom prigovoru katastarskoj komisiji tužiteljica je rješenjem Područnog ureda za katastar Rijeka od 26. srpnja 2016. odbijena jer se stranke nisu uspjele dogovoriti o izmjeni podataka,

- po uloženom prigovoru zemljišnoknjižnoj komisiji, na raspravi za ispravak u spisu Z-9390/18 o prigovoru tužiteljice je odlučeno rješenjem od 23. studenog 2018. na način da je zbog suglasnosti CĐ, prigovor tužiteljice djelomično prihvaćen u pogledu više nekretnina te je određeno tužiteljicu upisati kao suvlasnicu u 1/2 dijela tih nekretnina (pretežno poljoprivredno zemljište),

- prigovor i prijava tužiteljice na raspravi za ispravak istim rješenjem su odbijeni u pogledu sporne kčbr. [katastarska čestica] uz obrazloženje da nije moguće priznati tužiteljici pravo suvlasništva na toj nekretnini s obzirom da ista ne osporava tuženiku pravo vlasništva kuće kbr. [adresa] pa bi prihvaćanjem prigovora značilo da ista postaje suvlasnica tuženikove kuće,

- sukladno članku 194. stavak 3. ZZK-a u vezi s člankom 195. ZZK-a tužiteljica kao nezadovoljna stranka nije mogla uložiti žalbu na rješenje doneseno na raspravi za ispravak ali je radi ostvarivanja svojih prava bila ovlaštena pokrenuti predmetnu parnicu koju je pravovremeno pokrenula,

- u provedenoj parnici tuženici nisu dokazali tvrdnje svoga prednika CĐ da je još za života KĐ ustvrdila da cijela kuća s okućnicom ima pripasti ŠĐ dok da će kćeri UĐ, majci tužiteljice pripasti majčine nekretnine po djevojačkoj liniji, iz razloga što nije utvrđeno da bi pok. KĐ na nedvojben način izrazila svoju volju (primjerice oporukom) na prednju okolnost, inače bi u ostavinskom postupku iza iste bila donesena drugačija odluka,

- da je prednik tuženika CĐ nesporno bio stranka u ostavinskom postupku iza majke KĐ te da je isti upravo temeljem rješenja o nasljeđivanju iza majke, znao da je upisan kao suposjednik obiteljskih nekretnina, zajedno sa sestrom UĐ, majkom tužiteljice,

- da iza smrti ĆĐ nije bio postignut sporazum da se zemljište oko i iza kuće razdijeli, već su stranke kao suposjednici, prešutno počeli koristiti dijelove zemljišta koji su im odgovarali po položaju kao i s obzirom na svrhu dolaska odnosno svatko je koristio onaj dio zemljišta koji je bio bliži dijelu kuće koji mu je pripao ,

- da nije utvrđeno (jer tuženik to nije dokazao ) da bi tužiteljica ili njena majka HĐ pristale na podjelu zemljišta sukladno kojoj iste ne mogu pristupiti ulazu do svog dijela kuće kao niti da bi roditelji stranaka ili same stranke dogovorno zasnovali pravo služnosti prolaza za korist kuće kbr. [adresa] na teret dijela zemljišta s bočne strane kuće kbr. [adresa]. te nije dokazan niti navod tuženika da je predmetno zemljište bilo u isključivom posjedu tuženika odnosno njihovog prednika TĐ a da tužiteljica i njena majka nisu izvršavale posjed zemljišta,

- da je nakon provedenog očevida i geodetskog vještačenja tužiteljica postavila tužbeni zahtjev u odnosu na točno određeni realni dio sporne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] i to zemljište bez tuženikove kuće br. [adresa] (za istu tužiteljica ne spori da je vlasništvo tuženika), sukladno nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke, precizno označen u izreci presude, tražeći da se zk. ispravak izvrši na način da se na tom dijelu nekretnine tužiteljica upiše suvlasnicom u 1/2 dijela a tuženici u preostaloj polovini odnosno svaki u 1/4 dijela.

7. Na temelju prednjih utvrđenja, prvostupanjski sud zaključuje da za upis prednika tuženika (odnosno sada tuženika) na dijelu kčbr. [katastarska čestica] koje u naravi predstavlja zemljište bez kuće, nije postojao pravni temelj stjecanja prava vlasništva u cijelosti tog dijela nekretnine, iz razloga što nije utvrđena podjela zemljišta između nasljednika KĐ upravo na način kako je kč. br. [katastarska čestica] formirana u postupku osnivanja zemljišne knjige [adresa]. Nasuprot tome, prema utvrđenju suda, tužiteljica je dokazala pravni temelj stjecanja svog prava suvlasništva i to nasljeđivanjem iza pok. majke HĐ koja je suvlasništvo također stekla nasljeđivanjem iza pok. majke KĐ.

8. Stoga sud prvog stupnja nalazi da je upis u zemljišnu knjigu u pogledu dijela kčbr. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-[katastarska općina] pogrešan te da je uknjižba prava vlasništva za korist prednika tuženika u cijelosti, izvršena bez pravne osnove iz razloga što iz spisa u kojem je formiran nacrt novog zk uloška u smislu članka 180.a ZZK-a, nije vidljivo na temelju čega je CĐ upisan u cijelosti, posebno uzevši u obzir da su u to vrijeme kao suposjednici bili upisani on te sestra HĐ i brat JĐ, a koja činjenica ŠĐ nije mogla biti nepoznata.

9. Radi navedenog tužbeni zahtjev je u najvećem dijelu prihvaćen pozivom na članak 197. ZZK-a i članak 129. ZZK-a, pri čemu sud nalazi da nema zapreke da predmet ovakvog zahtjeva bude realni, točno određeni dio nekretnine, grafički precizno određen u nalazu vještaka, sve pozivom na članak 6. i članak 9. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09. , 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/15. - dalje u tekstu: ZV) te na pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz odluke Rev-x 1075/2012 od 29. siječnja 2014.

10. U donošenju pobijane presude nije počinjena niti jedna od bitnih procesnih povreda iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a, pa tako niti apsolutno bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju se neosnovano upire u žalbi tuženika obzirom da pobijana presuda nije nerazumljiva, u istoj su izneseni jasni i neproturječni razlozi o odlučnim činjenicama koji ne proturječe stanju u spisu te ih je moguće valjano pravno ispitati.

11. Protivno žalbenim navodima tuženika, pravilno je i potpuno sud prvog stupnja utvrdio činjenično stanje, cijeneći pri tome izvedene dokaze na način kako je to propisano člankom 8. ZPP-a, te je materijalno pravo pravilno primijenjeno.

12. Tužba tužiteljice predstavlja tužbu za ispravak iz članka 197. stavak 1. ZZK - a kojom se zahtijeva ispravak upisa provedenih povodom prijave ili prigovora u ispravnom postupku koje je zemljišnoknjižni sud odbio provesti. Radi se o tužbi koja je jedino pravno sredstvo koju osobe koje se smatraju oštećenima u svojim pravima upisima provedenim temeljem odluke donesene na raspravi za ispravak, jer se protiv odluka suda donesenih na raspravi za ispravak ne može uložiti žalba (članak 194. stavak 3. ZZK-a). Ovlaštenje za podnošenje takve tužbe imaju osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku i osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.

13. Cijeneći utvrđene činjenice da je tužiteljica nasljeđivanjem iza majke i bake te dogovorom sa sunasljednicima stekla pravo vlasništva u jednoj polovini dijela sporne nekretnine, da tuženici nisu uspjeli dokazati postojanje volje bake ĆĐ da obiteljske nekretnine pripadnu u cijelosti ŠĐ, niti da bi u tom smjeru postojao dogovor ili pristanak njegove sestre HĐ majke tužiteljice, niti su tuženici uspjeli dokazati bilo koji drugi pravni osnov stjecanja prava vlasništva prijepora u cijelosti, osnovano je zaključio sud prvog stupnja da je uknjižba prava vlasništva za korist prednika tuženika u cijelosti na kčbr. [katastarska čestica]. izvršena bez pravne osnove i da stoga takav upis valja ispraviti udovoljavanjem tužbi za ispravak koju je podnijela tužiteljica.

14. Tuženici u žalbi upiru na neprovedivost presude zbog prostornoplanskih propisa ukazujući da se kod formiranja i cijepanja parcela treba voditi računa o Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj: 153/13. – 67/23.) kao lex specialis te o načelu jedinstva nekretnine prema ZV-u, ukazujući u bitnome da se nekretnina ne može cijepati prema željama tužiteljice jer da će na takav način kuća tuženika ostati bez zemljišta za redovitu uporabu. Izneseni žalbeni navodi ne utječu na zakonitost niti pravilnost pobijane presude kojom je prvenstveno pruženom deklaratornom zaštitom tužiteljica utvrđena suvlasnicom dijela sporne nekretnine uz tuženike u preostaloj polovini, na točno određenom dijelu, numerički i grafički opisanom sukladno nalazu vještaka geometra. Izvršenje naloga zemljišnoknjižnom odjelu da izvrši ispravak zk stanja uslijediti će tek nakon provođenja nužnih radnji u katastru i u kojem postupku će biti relevantni propisi na koje su poziva žalba. Pobijanom presudom nije naložena nikakva radnja katastru u smislu cijepanja ili parcelacije nekretnine, pa su u tom dijelu žalbene tvrdnje neosnovane.

15. Nastavnim žalbenim navodima tuženici tvrde da im je povrijeđeno Ustavom Republike Hrvatska zaštićeno pravo vlasništva, pri čemu citiraju odluke Ustavnog suda u kojima su takve povrede utvrđene. Međutim, iste presude nisu primjenjive na konkretan slučaj, pored utvrđenja iz provedenog postupka da tuženici nisu dokazali da bi njihov prednik po bilo kojem osnovu stekao pravo vlasništva sporne nekretnine u cijelosti, koje bi pravo onda u ovome postupku bilo povrijeđeno. Iz provedenih dokaza utvrđeno je da je upravo prednik tuženika svojim držanjem u zk postupku obnove zemljišnih knjiga doveo do situacije da je tužiteljica ostala bez onoga što joj nasljeđivanjem pripada. Ovo stoga što prema utvrđenjima provedenog postupka u vrijeme izlaganja podataka pred katastarskom komisijom 2015., kao suposjednici prijašnjih nekretnina bili su upisani CĐ, njegov brat JĐ koji se nije vraćao u Hrvatsku nakon odlaska poslije II. svjetskog rata, radi čega je CĐ mogao opravdano očekivati da isti ne polaže nikakva prava na obiteljske nekretnine. Međutim, kao treća suposjednica bila je upisana njihova sestra HĐ, tada već pokojna, ali iza iste je postojala nasljednica - ovdje tužiteljica što nije moglo ostati nepoznato CĐ, ovo tim više što je utvrđeno da su obje obitelji sukladno dogovoru podijelile kuću na dva dijela, dolazili su u [adresa] na praznike i godišnje odmore susretale se u nepodijeljenom dvorištu iza kuće i koristile zajednički ulaz. Formiranje nove sporne kčbr. [katastarska čestica] uknjižene kao vlasništvo prednika tuženika u cijelosti, dogodilo se mimo znanja tužiteljice koja nije bila pozvana na izlaganje podataka za kčbr. [katastarska čestica], unatoč upisu njezine pok. majke kao suposjednice. Stoga su žalbeni navodi tuženika o povredi prava vlasništva ocijenjeni neosnovanim s obzirom na utvrđenje da je upravo došlo do povrede prava tužiteljice pogrešnim upisom u postupku obnove zemljišnih knjiga.

16. Odluka o troškovima postupka temelji se na pravilnoj primijeni članka 154. stavak 1. ZPP-a u svezi s člankom 155. ZPP-a te relevantnih odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142 /12., 103/14., 118/14. i 107/15.).

17. Tuženicima nije priznat trošak za sastav žalbe jer sa istom nisu uspjeli dok tužiteljici nije priznat trošak za sastav odgovora na žalbu jer je ocijenjeno da se ne radi o trošku predviđenom člankom 155. stavak 1. ZPP-a.

18. Slijedom izloženog, odlučeno kao u izreci ove presude pozivom na odredbu članka 368. stavak 1. ZPP-a.

19. Prvostupanjsko rješenje kao nepobijano ostaje neizmijenjeno.

U Rijeci 17. rujna 2025.

Predsjednica vijeća

Lidija Oštarić Pogarčić