Republika Hrvatska Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: 6 Gž Ob-36/2023-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Prosenici, izvanparničnom predmetu
predlagateljice A. B. iz O., OIB: …, koju zastupa punomoćnica Ž. R. R., odvjetnica iz O., protiv predloženika HZMO,OIB: …, koga zastupa zakonski zastupnik ravnatelj, a ovoga punomoćnica M. Ž., dipl. pravnica, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbama predlagateljice i predloženika protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku poslovni broj R1 Ob-230/2023-4 od 5. lipnja 2023., dana 12. rujna 2023.,

r i j e š i o j e

I Odbija se kao neosnovna žalba predlagateljice A. B. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Osijeku poslovni broj R1 Ob-230/2023-4 od 5. lipnja 2023.

II Odbacuje se kao nedopuštena žalba predloženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku poslovni broj R1 Ob-230/2023-4 od 5. lipnja 2023.

Obrazloženje

1.Uvodno označenim rješenjem je odlučeno:

"Odbija se prijedlog predlagateljice A. B., OIB: …., protiv protustranke HZMO, OIB: …, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice s pokojnim A. B., OIB: …, umrlim 25. travnja 2022."

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio predloženik zbog bitne povreda
odredaba postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja uz
prijedlog da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na
ponovan postupak.

Poslovni broj: 6 Gž Ob-36/2023-2 2

2.1. U žalbi ističe da je stav prvostupanjskog suda u suprotnosti s odredbom čl. 436.
st. 2., 3. i 4. Obiteljskog zakona kojim je propisana da je predloženik osoba koju je
predlagateljica u ovom konkretnom slučaju označila. Posljedično tome, pogrešan je
zaključak prvostupanjskog suda da se status izvanbračne zajednice, po čl. 22. st. 3.
Zakona o mirovinskom osiguranju, utvrđuje u izvanparničnom postupku u kojem su
pasivno legitimirani nasljednici umrle osobe.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavila predlagateljica zbog bitne povrede
odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne
primjene materijalnog prava s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači, podredno
ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

4.1. U žalbi ističe da je je prilikom podnošenja zahtjeva predloženiku za ishođenje
prava na obiteljsku mirovinu iza pok. izvanbračnog supruga, pok. A. B., upravo od strane istog upućena utvrditi ovo pravo u sudskom postupku bez obzira što joj je to pravo ranije priznato u ostavinskom postupku. Podnositeljica je u ostavinskom postupku koji se vodio kod Općinskog suda u Osijeku te javnog
bilježnika Z. Š., broj O-1403/2022, UPP-OS76/2022, sudjelovala kao supruga i time zakonska nasljednica iza pok. A. B. a temeljem njihove dugogodišnje izvanbračne zajednice. Rješenjem o nasljeđivanju od 24. svibnja 2022. u navedenom ostavinskom postupku zakonskim nasljednicima su proglašeni podnositeljica te kćer iz ranijeg braka pok. A. B., M. A. iz O., (ujedno predložena kao svjedok u ovosudnom postupku) kao jedini zakonski nasljednici. Činjenicu postojanja izvanbračne zajednice kćer pok. A. B. nije osporavala u provedenom ostavinskom postupku pa nema niti razloga da bi podnositeljica u novom postupku (i u ovom slučaju također izvanparničnom) utvrđivala činjenicu koja je sporna samo predloženiku te tužila drugog zakonskog nasljednika. Izvanbračna zajednica pok. A. B. i predlagateljice trajala je 30 godina, a sve vrijeme imali su prijavljeno prebivalište na istoj adresi i to od 1992. pa sve do smrti pok. A. B. 2. svibnja 2022. Dakle, podnositeljica je navedenim pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju te dokazom o dugotrajnosti zajedničkog života i prebivališta dokazala svoj (izvan)bračni status sukladno odredbama Obiteljskog zakona. Kako je predloženik taj koji je istoj, unatoč činjenici postojanja pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju u kojem postupku je sudjelovao i drugi zakonski nasljednik pokojnika, osporavao predlagateljici njen status, ista je pravilno i zakonito istog označila predloženika kao pasivno legitimiranog u ovoj pravnoj stvari. Navedeno Rrešenje o nasljeđivanju, kao i pravilo podnesen zahtjev protustranci te dokaz o zajedničkom prebivalištu, žaliteljica je prilikom podnošenja prijedloga sud priložila te se navedeni dokaze nalaze u ovosudnom spisu predmeta. Također, recentna i do sada primjenjiva sudska praksa
upućuje na navedeno te je u svim istovrsnim predmetima upravo predloženik
označavan kao pasivno legitimirana strana, a ne zakonski nasljednik, osobito ako je
ova činjenica sporna samo radi realizacije prava iz mirovinskog osiguranja, a ne radi
drugih prava iz nasljedstva pokojnika. Podnositeljica je u ostavinskom postupku
naslijedila zajedno sa kćeri pokojnika nekretninu, ušteđevinu te druge pokretnine pa
je apsurdno da joj radi realizacije prava iz mirovinskog osiguranja protustranka njen

Poslovni broj: 6 Gž Ob-36/2023-2 3

status ne priznaje. Ukoliko bi se radilo o činjenici da ostavinski postupak nije
proveden ili da se osim prava koje proizlazi iz mirovinskih prava potražuje i neka
druga imovina pokojnika, u tom slučaju bi bilo opravdano označiti zakonskog
nasljednika kao pasivno legitimiranu osobu. Nadalje, odluke na koje se
prvostupanjski sud poziva u svom obrazloženju ne mogu se poistovjetiti sa ovom
pravnom stvari niti su primjenjive na konkretnu situaciju. Podnositeljica ne može biti u
neravnopravnom položaju u odnosu na svoj status i prava iz bračnog odnosa što je i
Ustavom zaštićena kategorija, za koji ispunjava uvjete sukladno Obiteljskom zakonu
iz razloga jer protustranka zahtjeva „dodatno“ utvrđenje njenog statusa, koji je već
dokazala kako svojim dugotrajnim prebivalištem putem uvjerenja Ministarstva
unutarnjih poslova Republike Hrvatske o prebivalištu sa pok. A. B. na istoj adresi, tako i pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju, gdje je kao (izvanbračna) supruga priznata kao zakonski nasljednik. Dakle, protustranka je istoj osporila pravo i status, koje joj je priznato putem ostavinskog postupka, a koji je postupak također sudski postupak bez obzira što se isti provodi putem javnog bilježnika kao povjerenika suda. Dakle, status predlagateljice već je pravomoćno utvrđen zakonitom
i pravomoćnom odlukom, a predloženik to pravo nije istoj priznao i odbio je njen zahtjev za priznavanje prava iz mirovinskog osiguranja te je stoga pravilno i zakonito
naznačen kao pasivno legitimirana osoba. Stoga smatra da u pobijanoj
prvostupanjskoj odluci niti jedan materijalnopravni te postupovni propis nije pravilno
primijenjen, kao ni odredbe Obiteljskog zakona, Zakona o parničnom postupku te Zakona o nasljeđivanju. Obrazloženje odluke u potpunosti je kontradiktorno
utvrđenim činjenicama te manjkavo, a materijalno pravo u cijelosti je pogrešno
primijenjeno. Predlaže se da Županijski sud pobijano rješenje temeljem čl. 380. st. 3.
Zakona o parničnom postupku, preinači na način da zahtjev usvoji temeljem
priloženih materijalnih dokaza u spisu predmeta, odnosno podredno da ukine
pobijano rješenje te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

5. Na žalbe nije odgovoreno.

6. Žalba predlagateljice nije osnovana, dok je žalba protustranke nedopuštena.

7. U konkretnom slučaju, prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem odbio kao
neosnovan prijedlog predlagateljice radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice
s pok. A. B., koji je preminuo 25. travnja 2022. pa kako je navedeni prijedlog odbijen kao neosnovan, to znači da predloženik nema, u smislu odredbe čl. 358. st. 3. u svezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje ZPP), pravnog interesa za
izjavljivanje žalbe radi čega je, po odredbi čl. 358. st. 1. u svezi s čl. 367. st. 1. istog
Zakona, a temeljem odredbe čl. 380. toč. 1. ZPP, valjalo odlučiti kao u toč. II izreke
ovog drugostupanjskog rješenja.

8. Po stajalištu ovog drugostupanjskog suda prvostupanjski sud je pravilno primijenio
materijalno pravo kada je utvrdio da predloženik nije pasivno legitimiran.

9. Ovo stoga što je odredbom čl. 3. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj: 116/03, 17/04, 136/04, 107/07 i 61/11), kao i čl. 11. Obiteljskog zakona (Narodne

Poslovni broj: 6 Gž Ob-36/2023-2 4

novine, broj 103/15, 98/19 i 47/20), propisano da izvanbračna zajednica predstavlja
životnu zajednice neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri
godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, s tim što se u Obiteljskom
zakonu iz 2015. regulira kraće trajanje izvanbračne zajednice od tri godine ako je
nastavljena sklapanjem braka.

10. Dakle, iz zakonske definicije izvanbračne zajednice proizlazi da je riječ o životnoj
zajednici neudane žene i neoženjenog muškarca pa stoga u ovakvim postupcima
gdje je predmet izvanparničnog postupka utvrđenje da je postojala izvanbračna
zajednica pasivno su legitimirani ili izvanbračni drug ili, kao što je to u konkretnom
slučaju, njegovi pravni slijednici.

11. To što je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne
novine, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i
84/21, dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u
izvanparničnom sudskom postupku ne upućuje na zaključak da bi predloženik bio
pasivno legitimiran jer je tom odredbom regulirano pitanje tko je nadležan za
rješavanje prethodnog pitanja koji se tiče statusa izvanbračne zajednice, a radi
ostvarivanja eventualnih prava iz područja mirovinskog osiguranja. Ovo time više što
je čl. 1. st. 2. ZMO propisano da se tim Zakonom uređuje obvezno mirovinsko
osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, dok je st. 3. propisano da se uređuje
i provedba isplate mirovine na temelju ukupnog iznosa kapitaliziranih uplata
doprinosa iz obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja individualne
kapitalizirane štednje iz st. 1. toč. 2. i 3. tog članka.

12. Da je tome tako proizlazi iz pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike
Hrvatske u rješenju poslovni broj Rev-1639/2018-2 od 2. veljače 2022., koje prihvaća
i ovaj drugostupanjski sud, da iz odredbe čl. 22. st. 3. ZMO ne proizlazi da bi u
izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice,
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran. Pored toga, da je
ObZ u čl. 436. propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku.

13. Slijedom navedenog, a budući nisu ostvarene bitne povrede odredaba postupka
iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi
po službenoj dužnosti po čl. 365. st. 2. u svezi s čl. 381. istog Zakona, kao ni bitna
povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju ukazuje žalba
predlagateljice, stoga što pobijano rješenje nema nedostataka radi kojih se ne može
ispitati, valjalo je, temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, odbiti kao neosnovanu žalbu
predlagateljice i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

Zadar, 12. rujna 2023.

Sutkinja

Sanja Prosenica