Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž Ob-37/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Srđana Kuzmanića kao predsjednika vijeća, Kate Brajković kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Đorđa Benussi kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice NKL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zast. po pun.Anti Grbcu, odvj.u Vodicama, protiv tuženika NK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zast.po odvjetnicima iz ZOU Nikoline Crnogaća Grubišić i Ivice Crnogaće u Šibeniku, radi utvrđenja bračne stečevine odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku broj P Ob-139/2022-28 od 27. lipnja 2025., u sjednici održanoj 17. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Šibeniku broj P Ob-139/2022-28 od 27. lipnja 2025.

II. Odbijaju se zahtjevi stranaka za naknadom troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom odlukom odlučeno je:

i to presudom

"I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

" I 1. Utvrđuje se da je tužiteljica NKL suvlasnica po osnovi bračne stečevine na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], označene kao 16/100 ili 16,05% dijela kuće površine 271 m2 sagradene na k. č. br. [katastarska čestica], s kojim je uspostavljeno pravo vlasništva posebnog dijela- stana S6 koji se nalazi u potkrovlju zgrade, a sastoji se od: predprostora, kupaonice, kuhinje i dvije sobe, ukupne površine 134,01 m2, sa pripadcima: otvorene stepenice na krovištu korisne površine 2,91 m2 i otvorena terasa na krovištu korisne površine 21,52 m2 na nacrtima Potkrovlje i Krovište označeni sa S6 i crvenom bojom, pa je tuženik ŽK dužan trpjeti upis prava suvlasništva tužiteljice u zemljišnoj knjizi u ½ dijela..

I 2. Nalaže se tuženiku NK naknaditi tužiteljici NKL parnični trošak sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa, koja je na snazi na dan 01.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.srpnja te godine, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II Nalaže se tužiteljici NKL da na ime parničnog troška naknadi tuženiku NK iznos od ..., sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od presuđenja pa do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne opracije refinaciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poenam, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe"

a rješenjem

"Predmetna tužba se u preostalom dijelu smatra povučenom."

2. Protiv presude tužiteljica je izjavila pravodobnu i dopuštenu žalbu i to iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavaka 1. točka 1-3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP), u vezi s čankom 346. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 - dalje: OBZ , te traži da se žalba uvaži te pobijana odluka preinači na način da se u cijelosti prihvati njezin zahtjev, podredno da se pobijana presuda ukine i vrati na ponovno odlučivanje sudu prvog stupnja.

3. Na žalbu je odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje bračne stečevine, da je ista suvlasnica za ½ dijela, nekretnine pobliže opisane u točki I. izreke presude, a koja je stečena tijekom braka stranaka, zajedničkim radom i doprinosom stranka tijekom njihove bračne zajednice, a koja je po osnovu ugovora o kupoprodaji od dana 28. svibnja 2013., uknjižena u cijelosti na ime tuženika, te zahtjev za trpljenjem uknjižbe u zemljišnim knjigama za ½ dijela navedene nekretnine.

6. Iz stanja spisa nespornim proizlazi činjenica da je tuženik već u odgovoru na tužbu osporio činjenične navode tužbe prema kojima bi tijekom trajanja bračne zajednice stranaka zajedničkim radom i sredstvima kupljen predmetni stan. Naime, tuženik je tvrdio da je predmetni stan nesporno kupljen za vrijeme trajanja bračne zajednice, ali da isti predstavlja njegovu posebnu imovinu budući je kupljen i adaptiran sredstvima koji su mu darovali roditelji. Nakon provedenog dokaznog postupka, a s obzirom spornu činjenicu predstavlja li predmetni stan bračnu stečevinu ili posebnu imovinu tuženika, sud prvog stupnja utvrđuje da predmetni stan predstavlja vlastitu imovinu tuženika, budući su roditelji tuženika istom darovali sredstva za njegovu kupnju i adaptaciju.

7. Ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu žalbenih razloga, ovaj sud nije našao da bi bila počinjena neka od bitnih povreda parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a, a niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, na koju u žalbi neosnovano ukazuje tužiteljica budući je sud prvog stupnja u svojoj odluci naveo jasne i argumentirane razloge, pa presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

8. Žalbenim navodima se prvenstveno osporava način na koji je prvostupanjski sud ocjenjivao provedene dokaze i osporava iz tog proizašla činjenična utvrđenja, dakle ukazuje na relativno bitnu povrede parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi članka 8. ZPP-a. Međutim, ovaj sud u cijelosti prihvaća zaključak prvostupanjskog suda, budući je ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, detaljno i iscrpno obrazložio svoju odluku, te je potpuno u skladu s dokaznim prijedlozima stranaka pravilno utvrdio činjenično stanje, kako saslušanjem stranaka i svjedoka, tako i pregledom materijalnih dokaza.

8.1 Tužiteljica u žalbi daje svoju analizu i ocjenu provedenih dokaza, međutim takvi navodi se ne mogu prihvatiti jer ne sadrže nikakve argumentirane niti vjerodostojne tvrdnje koje bi činjenično stanje na kojem je utemeljena prvostupanjska presuda mogle dovesti u sumnju, a zaključci tužiteljice nemaju uporišta u raspravnoj građi. Naime, prvostupanjski sud je pravilno istinitim i objektivnim prihvatio navode tuženika da je stan njegova posebna imovina, budući je kupljen i adaptiran sredstvima koja su darovali roditelj. Naime, navedeno proizlazi iz nesporno utvrđenih činjenica

- roditelji stranaka su prodali svoju nekretninu kraj Primoštena, s namjerom da svojoj djeci, sinu (tuženiku) i kćeri osiguraju kupnju stanova (o čemu postoji kupoprodajni ugovor), u koju svrhu su svakom od djece darovali po 150.000,00 EUR-a,

-sama tužiteljica se u svojem iskazu nije mogla izjasniti da li su stranke kupovnu cijenu stana platili darovanim novcem ili novcem od zajedničke štednje,

- svjedoci, majka i sestra tuženika, suglasno su iskazali da su roditelji tuženika upravo njemu darovali novac za kupnju i adaptaciju predmetnog stana, kao i sestri, što je potvrdio svjedok KK, prijatelj tuženika, ali i svjedokinja LK, majka tužiteljice, potvrđujući da su roditelji tuženika prodali svoju nekretninu i dali novac za kupnju stana, odnosno rješenje stambenog pitanja stranaka,

8.2 Stoga nisu ostvareni ni žalbeni razlozi pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, budući je prvostupanjski sud pravilno primijenio odredbe članka 39. stavak 2. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13, 5/15 i 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23

- dalje: OBZ), smatrajući da nema mjesta primjeni odredbe čanka 36. stavak 1. Obz- a, zbog čega je pravilno odbio tužbeni zahtjev tužiteljice.

9. U odnosu na sadržaj dijela žalbe, koji se odnosi na ranijeg punomoćnika tužiteljice i uređujuću sutkinju, ovaj sud ima potrebu navesti (bez da citira navode žalbe) da način pisanja žalbe prelazi ljudske i kolegijalne granice dobrog ukusa, te krši načela i pravila ponašanja Kodeksa odvjetničke etike, a osobito:

- protivi se časti i ugledu odvjetništva svaka nelojalnost u poslovanju, a osobito: omalovažavanje drugih odvjetnika (točka 18 Kodeksa)

- odvjetnik ne smije pred sudovima davati uvredljive izjave ili omalovažavajuća mišljenja o njihovim odlukama, optuživati ih i sl.(točka 92 Kodeksa)

- štovanje koje odvjetnik duguje svome pozivu obvezuje ga na kolegijalni i lojalni odnos prema drugim odvjetnicima i na profesionalnu solidarnost (točka 100 Kodeksa) 10. Protivno navodima žalbe tužiteljici nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje, niti joj je uskraćeno pravo na jednakost oružja, budući tužiteljici nije onemogućen pristup sudu, jer je tužiteljica imala punomoćnika, iznosila činjenice i predlagala dokaze, a sud prvog stupnja je taj koji odlučuje koje će dokaze provesti radi donošenje meritorne odluke, te je svoju odluku detaljni i argumentirano obrazložio.

11. Kako je tužiteljica u cijelosti izgubila spor pravilno joj je naloženo platiti parnične troškove, a budući se odluka o troškovima pobija samo paušalno i kao posljedica pogrešne odluke o glavnoj stvari, valja reći da je i odluka o troškovima zakonita, utemeljena na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a.

12. Zbog prije navedenih razloga odlučeno je kao u izreci, a temeljem članka 368. stavak 1. ZPP-a.

13. Kako tužiteljica nije uspjela u žalbenom postupku, to je njezin zahtjev za naknadom troškova sastava žalbe odbijen kao neosnovan, (članak 166. stavak 1. u vezi sa člankom 154. ZPP-a), te su ujedno odbijen i zahtjev tuženika za naknadu troškova sastava odgovora na žalbu jer po ocjeni ovoga suda ta postupovna radnja nije bio potrebna za vođenje ovog postupka u smislu odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a.

Dubrovnik, 17. rujna 2025.

Predsjednik vijeća:

Srđan Kuzmanić